Jadran među morima najzagađenijima plastikom - Monitor.hr
17.06.2019. (18:30)

Ženo, danas za obid san upeca gumu

Jadran među morima najzagađenijima plastikom

Plastike na dnu Jadrana ima najviše nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora, pri čemu 70 do 80 posto plastike dolazi s kopna, dok ostalo stiže s mora od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva ili s offshore platformi. Vrijeme razgradnje plastike u moru je 450 godina, aluminijske konzerve 200-500 godina, drveta 13 godina, a papira dva do četiri tjedna. Index…


Slične vijesti

04.06.2022. (20:00)

Nema nam spasa od plastičnih masa

Do 2060. godine plastični otpad premašit će milijardu tona

Godišnja proizvodnja plastike na putu je da dosegne 1,2 milijardi tona do 2060., dok će plastični otpad premašiti milijardu tona, po podacima OECD-a. Mikroplastika je otkrivena u ribama u najdubljim područjima oceana i u ledu na Arktiku. Procjenjuje se da plastični otpad uzrokuje smrt više od milijun morskih ptica i više od 100.000 morskih sisavaca svake godine. – Zagađenje plastikom jedan je od najvećih ekoloških izazova 21. stoljeća, nanoseći dalekosežnu štetu ekosustavima i ljudskom zdravlju, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann. (HRT)

26.05.2019. (00:30)

Povratna plastika

Malezija vraća plastični otpad u države iz kojih je došao

Malezija je lani postala glavno svjetsklo odredište za plastični otpad nakon što ga je Kina prestala uvoziti – od siječnja do lipnja količina plastičnog otpada uvezenog u ovu jugoističnoazijsku državu porasla je s 316.000 na 456.000 tona. Međutim, dio otpada, kažu iz Malezije, bio je u suprotnosti s Bazelskom konvencijom, međunarodnim sporazumom koji regulira izvoz otpada, pa su krenuli vraćati otpad – za početak su poslali pet kontejnera plastičnog otpada u Španjolsku, otkud je došao.

13.04.2019. (13:19)

Paradoks plastičnog pakiranja: Što je lošije – pustiti da hrana brže propadne ili stvarati otpad pakiranjem te hrane u plastiku kako bi dulje mogla stajati?

23.10.2018. (20:30)

ZloPET

Zlarin – prvi hrvatski otok koji se odrekao plastike

Do sljedeće turističke sezone otok Zlark izbacit će iz jednokratne upotrebe plastične vrećice, čaše, tanjure, pribor za jelo i slamčice, radi drastičnog smanjivanja plastičnog otpada. Ideju su pokrenule četiri žene, na različite načine povezane s otokom u šibenskom arhipelagu, koje su dobile i nagradu za svoje inovativno rješenje ‘Zlarin – otok bez plastike’, a novčanu nagradu za projekt potrošit će na edukativne radionice za otočane. Na Zlarinu živi dvjestotinjak stanovnika, u sezoni četiri tisuće vikendaša i turista.

09.05.2018. (10:14)

Indonezija: Rješenje za plastični otpad – mekana plastika nagurana u boce, od kojih se potom radi stolce ili čak zidove [video_icon]

25.04.2018. (12:34)

Plastični otpad na kraju svijeta: Led u Arktičkom moru pun mikroskopskih dijelova plastičnog smeća

08.02.2018. (22:17)

Video: Plastični otpad dovlači se čak i do udaljenih dijelova Arktika, znanstvenici kažu da su pronašli plastiku gotovo posvuda na Arktiku gdje su tražili

18.01.2018. (16:44)

Plastična unija

Bruxelles: Do 2030. treba reciklirati svu plastičnu ambalažu

Do 2030. svu plastičnu ambalažu treba reciklirati, a jednokratnu uporabu plastike treba ograničiti, stoji u prvoj strategiji Europske komisije za upravljanje plastičnim otpadom. Do 2030. treba reciklirati 55% sve plastike, a broj plastičnih vrećica treba smanjiti s 90 na 40 na godinu po osobi. Strategija o plastici dio je paketa o kružnom gospodarstvu, a sadrži tri cilja:
Osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinikovit način
Smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu – poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd.; plastika za jednkokratnu uporabu predstavlja polovicu otpada u moru ili na obali
Zabraniti uporabu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara
Problem s plastikom postao je aktualan u Europi jer je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. U EU se 29% plastičnog otpada koristi za proizvodnju energije spaljivanjem, 31% završava na odlagalištima, a 30% se reciklira. Telegraph

01.08.2017. (20:28)

Plastična država

U Tihom oceanu pronašli ‘otok’ smeća veći i od države Teksas

Polugodišnja ekspedicija koju je vodio Charles Moore u Tihom oceanu otkrila je stravične posljedice zagađenja oceana. Otkrili su ‘otok’ smeća, koji se sastoji uglavnom od nerazgradive sitne plastike, koji je veći od površine Teksasa, a proteže se u širinu i dubinu. Morske struje oblikuju ove ‘otoke smeća’, a Moore je s grupom volontera izdvajao uzorke kako bi ih mogli analizirati. On kaže kako bi se otkriveni ‘otok’ zapravo trebao smatrati oblakom zbog sitne plastike od koje se sastoji, piše Daily Mail. 24sata

18.05.2017. (23:32)

Nagrada za prozirnost

Nagrada od dva milijuna dolara za pakiranja koja se lakše reciklira

The Ellen MacArthur Foundation, the Prince of Wales International Sustainability Unit i filantropistica Wendy Schmidt stoje iza pokretanja nove nagrade za inovativno gospodarenje plastičnim otpadom, ponajprije usmjerenom na uklanjanje plastičnog otpada iz oceana. Nagrada ima dvije komponente, od kojih svaka ima fond od milijun dolara. Prva komponenta usmjerit će se na ambalažu gdje ne bi bilo materijala kojeg se ne može reciklirati, odnosno tražilo bi se materijal koji je lakše reciklirati. Drugi dio nagrade se koncentrira na napore da se sva plastična ambalaža izrađuje od materijala koji se može reciklirati. BBC, Plastics News