Iznajmljivači ne vjeruju da su cijene razlog praznih vila, kažu: 'Iduća će sezona pokazati' - Monitor.hr
16.08. (07:00)

Ove godine jednostavno nismo popularni

Iznajmljivači ne vjeruju da su cijene razlog praznih vila, kažu: ‘Iduća će sezona pokazati’

Istra, recimo, ima gotovo pola milijuna postelja, što je dva i pol puta više nego stanovnika u ovoj regiji. Od toga se najveći dio, gotovo 325 tisuća, odnosi na privatni smještaj. Privatni smještaj rapidno je rastao proteklih deset godina, pa je svake godine registrirano čak 13.000 novih postelja. Očito je takav nagli rast uzeo danak, što potvrđuju i turistički radnici. Prema pisanju medija, od 27. srpnja do 3. kolovoza samo u Istri je na platformi Airbnb bilo slobodno još 467 kuća, na Kvarneru 387, a u Dalmaciji 405. Dnevni najam jedne kuće s bazenom košta od 280 do 300 eura, lani je bila popunjena već početkom lipnja i tako sve do 20. rujna. A ove godine, kad se sve zbroji, kuća je do sada čak 20 dana bila bez gostiju, što je u proteklim sezonama bilo nezamislivo. Na to je moglo utjecati cijeli niz faktora, a pokraj cijena, ugostitelji smatraju da su danak uzeli i Europsko prvenstvo i Olimpijske igre, vjerujući da je ova godina tek iznimna. DW


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

10.12. (19:00)

Ljetna sezona i fritule na adventu nisu isto

Najskuplji na Mediteranu: Turistička pohlepa brzo bi nam se mogla obiti o glavu

Turistički smještaj i usluge u ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj prošle godine bili su skuplji nego u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Crnoj Gori i Turskoj te na Malti i Cipru. Dopustimo li da nas počne pratiti percepcija da smo preskupi za ono što nudimo, a čini se da smo na najboljem putu da nam se to dogodi, suočit ćemo se s dugotrajnim negativnim ekonomskim posljedicama – kaže Maruška Vizek za tportal.

Ako Hrvatska želi zadržati svoju poziciju i pozitivnu percepciju na globalnom turističkom tržištu, ključno će biti osigurati to da cijene budu u skladu s percepcijom kvalitete. Ulaganja u poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta, obogaćivanje ponude, diferencijacija proizvoda i strateško određivanje cijena bit će presudni. Bez toga, visok rast cijena turističkih usluga od 2022. godine mogao bi u kombinaciji s ekonomskim poteškoćama emitivnih turističkih tržišta rezultirati erozijom konkurentnosti i povratkom starim navikama biranja jeftinijih destinacija, što bi dugoročno ugrozilo temelje konkurentnosti našega turističkog sektora.

30.11. (08:00)

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

27.11. (13:00)

Turisti nisu komplicirani, ali nisu ni naivni

Što želi turist? Sigurnost, klimu i pravu cijenu

Turisti u odabiru destinacija i smještaja najviše cijene:

  1. Kvalitetu za uloženi novac – Vrijednost za novac ključni je motiv za turiste. Ako cijene rastu, očekuju i odgovarajuću kvalitetu usluge.
  2. Sigurnost i stabilnost – Hrvatska se ističe kao sigurna i očuvana destinacija, što je sve važniji faktor za europske putnike.
  3. Klimatske uvjete – Klimatske promjene utječu na turističke navike, pri čemu destinacije s ugodnijim vremenskim uvjetima postaju privlačnije.
  4. Fleksibilnost ponude – Dinamično određivanje cijena ovisno o potražnji i korištenje revenue menadžmenta sve je važnije za uspješnost hotela.
  5. Autentičnost i prilagodba trendovima – Suživot lokalnog stanovništva i turista te održivost destinacije postaju ključni za dugoročno privlačenje posjetitelja.

Ukratko, turisti žele destinacije koje kombiniraju visoku kvalitetu usluge, sigurnost, održivost i prilagodljivost novim trendovima. Poslovni

04.10. (10:00)

U najboljem slučaju

Ravnatelj Instituta za turizam: Za 50 godina Hrvatska bi mogla postati europska Florida

Postoji scenarij u kojem će za pedeset godina sve rive i stare gradske jezgre uz jadransku obalu biti potopljene. Ipak, hrvatski turizam mogao bi izbjeći sudbinu južnijih mediteranskih zemalja, kaže Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam. U toj optimističnoj varijanti, turizam je otporan na udare klimatskih promjena jer je proveo višestruke strategije restrukturiranja. Gorski kotar, Lika i Banija postali su epicentri ekoputovanja. Turisti žude za povratkom prirodi i traže mirne oaze što je u Hrvatskoj na vrijeme prepoznato i razvijeni su brojni takvi turistički proizvodi. Muzeji su prigrlili tehnologije, interaktivni su, a zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti, turisti mogu virtualno svjedočiti rekonstrukciji povijesnih događanja. U takvim uvjetima BDP od putovanja i turizma raste iznadprosječnim stopama, a Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti. Forbes

25.09. (16:00)

Avanturisti s Wi-Fi-jem i eko-kartom

Turisti budućnosti će koristiti tehnologiju, birati održivost i tražiti jedinstvena iskustva

Do 2040. broj globalnih putovanja dosegnut će 2,4 milijarde, potaknut rastom srednje klase, posebno iz Kine, Indije i Brazila. Tehnološke inovacije poput umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti mijenjat će turistička iskustva, dok će održivost postati imperativ. Hrvatska mora ulagati u infrastrukturu i promicati regionalnu suradnju kako bi ostala konkurentna. Diversifikacija tržišta i prilagodba turističke ponude ključni su za privlačenje novih generacija globalnih putnika. Lider

09.09. (15:00)

Pošaljite nam te nepoželjne turiste malo na kontinent

Prekomjerni turizam je problem, ali samo u određenim destinacijama, stvara se dojam da turizam općenito nije dobar

U takvom medijskom ozračju, čitava Europa bavi se turističkom sezonom od koje, više-manje, živi. I nekakvo je pravilo da zemlje koje privlače velik broj turista ostvaruju najviše prihoda. Vijesti s poznatih destinacija ili njihova ponuda popularna su tema. Svi su, čini se, eksperti za probleme u turizmu, a problema naravno ima: bilo da su to velike hotelske kuće, loši gosti ili skupoća do generalno “neuspjele sezone”. Mediji vole naglašavati da “brojke skrivaju stvarnu sliku” jer, prema njima, prava slika je zapravo loša. Pitanje je, dakle, što te brojke doista znače? Jesu li one zaista mjerilo uspjeha ili postoji nešto dublje što nam promiče? Naravno, ove se teme ističu u ljetnim mjesecima kada ima minimalnog prostora za promjene jer su stvari već postavljene. U tom dualizmu posebno najpopularnijim destinacijama volimo tražiti negativne priče: od Barcelone, Venecije, Hvara ili spomenutog bisera Dubrovnika. No, pitanje je jesu li te priče zaista odraz stvarnih problema ili samo još jedan način da se popuni medijski prostor popularnom destinacijom. Poslovni

31.08. (01:00)

Zimmer frei u dominaciji

Rentijerski model turizma zemlju je doveo do točke opasnosti od monokulture

Sve dok nam turizam drži glavu iznad vode, a drži još od postpandemijskih vremena, nitko se ne bavi pitanjima o tome je li turizam kakav nam se događa (a događa nam se inercijom, jer… sunce, more i to),) ono što nam stvarno treba ili bi možda netko njime trebao upravljati. Rentijerski je model turizma zemlju doveo do točke opasnosti od monokulture što ugrožava i nas i sve oko nas. Kada gledamo cjelokupnu turističku godinu, od početka siječnja, onda je 2024. objektivno dobra godina. Treba, kažu stručnjaci, definirati set mjera za razvoj malih obiteljskih i sličnih hotela te daljnje upravljanje i razvoj privatnoga smještaja, riješiti oporezivanje rentne pozicije kampova i definirati model za prerastanje kampova u kompleksnije proizvode, sveobuhvatno adresirati problematiku hotelskoga sektora… a posebno treba početi upravljati prostorom, smatraju stručnjaci. Lider

29.08. (22:00)

Nije dovoljno imati apartman

Pobjednici ove turističke sezone su hoteli i kampovi s najskupljim smještajem

Hoteli s pet zvjezdica na vrhuncu su sezone popunjeni 96 posto, kampovi s pet zvjezdica 100 posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto. Poslovne izazove imaju objekti nižih kategorija, posebno oni s dvije zvjezdice, koji zbog inflacijskih troškova pokušavaju postići cijene koje tržište očito ne prihvaća. Proteklih godina skupoću su, kad je riječ o smještaju, najviše ‘sijali‘ apartmani. A oni čine čak dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta, pa se Hrvatska sa samo 9,5 posto hotelskog smještaja diči najnepovoljnijom strukturom turističkih ležajeva na Mediteranu.

Katkad srozavanje cijene neće donijeti gosta ili popunjenost kakvu želite, već će gosti doći privučeni vašim dosadašnjim radom i bogatim sadržajem koji nudite. Upravo je to i pouka ove sezone. Niža cijena često ne diktira popunjenost, kao što to misle u komercijalnom smještaju, ali za obiteljski smještaj srozavanje cijena usred sezone obično nije dobro. Lider

23.08. (14:00)

Lova do krova

Turizam koji se temelji na rastu u svim aspektima i u svim regijama zemlje, ogromnom stopom i u potpunom raskoraku sa svim drugim pokazateljima u državi, ne može biti održiv

Sažetak  114 stranica Plana razvoja: hrvatski turizam mora prestati težiti masovnosti i usredotočiti se na „kvalitetu“ i „održivost“. Da to postignemo, Hrvatska mora poticati 1) turizam cijele godine, 2) u svim županijama, 3) poticanjem svih vrsta turizma, od gradskog preko eno-gastronomskog, seoskog, nautičkog, sportskog, rekreativnog, kulturnog, poslovnog, pa sve do turizma na rijekama i jezerima… Turistička strategija kojoj je glavna ideja da će se turizam intenzivirati u svim dijelovima zemlje – da će regije bez turizma turizam razviti, regije koje već grcaju u turizmu će tu ponudu dodatno pojačati, a posvuda će se graditi hoteli – je, iz perspektive zaštite prirodnih i društvenih vrijednosti, potpuno luda. Usprkos lijepoj viziji, jedini cilj ove strategije je rast, rast i rast.

Svaka dubiozna strategija, napisana bilo gdje na svijetu, ima istu odliku, a to je da vizija, ciljevi i pokazatelji uspjeha nemaju jedni s drugima veze. Odnosno, da se na jednoj stranici nudi ambiciozna, napredna vizija za društvo, a na drugoj stranici, kao nekim čudom, tu ćemo viziju ostvariti štetnim, lošim projektima koji zastupaju pojedinačne interese umjesto općeg dobra… Kažu na Art Kvart