Izazovan arhitektonski projekt u Kastvu: Nova škola na brijegu punom vrtača - Monitor.hr
10.10.2024. (17:00)

Joj da je meni ponovno ići u školu

Izazovan arhitektonski projekt u Kastvu: Nova škola na brijegu punom vrtača

Projekt nove škole sa sportskom dvoranom, koja će značajno rasteretiti postojeću školsku zgradu, izradio je arhitektonski ured 3LHD, a predstavljen je na sjednici gradskog vijeća Kastva. Arhitekt Silvije Novak prezentirao je projekt koji se ističe svojom inovativnošću, ali i prilagodbom specifičnom terenu. Površina škole je impresivnih 3000 m2, dok je površina cijele građevine 5122 m2 na parceli od preko 10.000 m2, pružajući tako dovoljno prostora za sve potrebne sadržaje moderne obrazovne ustanove. Osim učionica, škola će imati i popratne sadržaje koji formiraju prije spomenute atrije, stvarajući ugodne prostore za učenje i druženje. Tu su i terasasti vrtovi na južnom dijelu parcele koji će služiti kao prostor za vanjske školske aktivnosti. Haus


Slične vijesti

Nedjelja (11:00)

Kad vam AI uzme posao, barem ćete udisati čist zrak

Dr. sc. Sami Kazi: Kako tehnologija, održivost i građani zajedno grade pametne gradove

Međunarodni stručnjak za pametne i klimatski neutralne gradove iz VTT-a u Finskoj dr. sc. Sami Kazi, već 25 godina oblikuje urbanu budućnost koja više nije budućnost, nego sadašnjost. U fokusu su mu umjetna inteligencija, IoT, digitalni blizanci i pametne mreže. Kazi ističe Helsinki kao uzor pametnog grada, a trenutno sudjeluje u EU misiji postizanja klimatske neutralnosti u 100 gradova do 2030. godine. Iako je na početku karijere bio optimističniji, danas realno sagledava izazove – od autonomnih vozila do primjene AI-a u planiranju gradova.

Ključ uspjeha vidi u uključivanju građana, fleksibilnim rješenjima i suradnji svih sektora. Posebno upozorava da inovacije poput robotaksija, kakve najavljuje Rimčev Verne, trebaju čvrst regulatorni okvir. I dalje vjeruje da nas spajanje tehnologije, održivosti i zajednice može dovesti do gradova budućnosti – ako ne zaboravimo uključiti i same ljude. Haus

11.04. (20:00)

Umjetna inteligencija napravi ono dosadno, a arhitekti ono bitno

Britanci projektiraju luksuzni rezort na Bledskom jezeru uz pomoć umjetne inteligencije

Tim Fu je uz pomoć AI-a napravio projekt od šest vila s velikim lučnim prozorima, organiziranih oko središnjeg vrta te uz povijesnu vilu. Svaka vila trebala bi imati između 1500 i 2300 četvornih metara zemljišta, a planirana je i gradnja oko 3600 četvornih metara parka. Vile će se sastojati od prizemlja, kata i potkrovlja, a svojom visinom neće prelaziti sljemena Vile Epos. Projekt Lake Bled Estate prvi je koji je postigao ovakvu razinu potpune integracije umjetne inteligencije, gdje AI ne samo da generira koncepte, već aktivno sudjeluje u oblikovanju razvoja dizajna, tehničke optimizacije i konačne izvedbe. Korištenjem umjetne inteligencije za vremenski zahtjevne zadatke, poput izrade vizualizacija i izračuna performansi, arhitekti mogu preusmjeriti svoje vrijeme na dizajn koji je namijenjen ljudima. Haus

06.04. (16:00)

Beton, dizala i snovi o šestom katu – urbana gerila kreće u visine

Zagrebački high life: kad lift do šestog kata vodi i do priuštivih stanova

Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index

30.03. (14:00)

Ruralno, a opet urbano

Franc Samobor: Luksuzni život u manjem gradu, u blizini prirode i bez prometnih gužvi

Nakon uspjeha Franca Zagreb, jednog od najambicioznijih graditeljskih projekata u Hrvatskoj, Mado grupa upravo je najavila novi Franc; i to Franc Samobor. Riječ je o luksuznom boutique stambenom kompleksu smještenom uz samu šetnicu rječice Gradne u Samoboru, a zbog kojeg Mado grupa prvi put u svojoj bogatoj povijesti gradi izvan Zagreba. Radi se o svega 17 stanova, od koji će svaki imati prostrane privatne vanjske prostore, te spektakularne poglede na rječicu, okolnu prirodu i Stari grad. Ovaj kompleks imat će stoga oko 2000 kvadrata površine, a stanovi će se kretati u rasponu od 66 m2 do 169 m2. Bit će raspoređeni kroz tri nadzemne i jednu podzemnu etažu (garaža), a ono što je investitorima i arhitektima bilo iznimno bitno, jest naglasak na humanoj arhitekturi. Kompleks neće biti natrpan stanovima; svaka od stambenih jedinica imat će prostrani vanjski prostor – bilo da se radi o vrtu, lođi ili terasi; a veliku ulogu u samoj arhitekturi imat će okoliš; u ovom slučaju rječica i sam Samobor. Haus

24.03. (09:00)

Škola u prirodi

Škola za 21. stoljeće: neprimjetna integracija škole u klisuru okruženu šumom, priroda kao učionica

Djeca ulaze u školu prolazeći borovu šumu povišenim drvenim stazama, promatrajući zgradu kroz krošnje. “Nema naglog prijelaza koji se dogodi iza vrata – samo postupno putovanje koje ih iz grada polako uvodi u novo okruženje”, opisuju autori, arhitekti lokalnog studija Gradolí & Sanz Arquitectes – Arturo Sanz, Carmel Gradolí i Fran López. U učionicama nema učiteljskog stola ni ploče. Umjesto toga, prirodni krajolik postaje glavni prostor za učenje. Učionice su podijeljene u pet različitih područja. Učenici se mogu slobodno kretati između njih prema svojim interesima i potrebama. Tu su: područje za osjetila, područje za praktični život, područje za jezik, područje za matematiku i područje za kulturne studije. To je primjer kada suvremena arhitektura obrazovnih institucija (barem u nekim dijelovima svijeta) doživljava ozbiljnu revoluciju, odražavajući nove pedagoške filozofije i društvene vrijednosti. Haus

13.03. (00:00)

Kad ekološka svijest sretne tešku industriju

Čelik – budućnost građevinarstva koja hrđa sporije

Čelik, poznat po snazi i dugovječnosti, postaje ključan za održivu gradnju zahvaljujući novim ekološkim tehnologijama. Iako je njegova proizvodnja energetski zahtjevna, reciklabilnost i smanjene emisije CO₂ čine ga sve prihvatljivijim. U renovaciji starih zgrada omogućuje očuvanje baštine i povećanje energetske učinkovitosti. Dug vijek trajanja, otpornost na vremenske uvjete i brza montaža dodatno ga ističu kao građevinski materijal budućnosti. S inovacijama koje smanjuju ekološki otisak, čelik ostaje oslonac modernih, održivih rješenja – jer tko kaže da teška industrija ne može biti zelena? Grenef

02.03. (13:00)

Misli aktivno, djeluj pasivno

New York dobiva najveću ‘pasivnu zgradu’ na svijetu: za udoban život uz minimalni utrošak energije

Neboder ‘One Third Avenue’ gradi se u Brooklynu, u New Yorku. Imat će 220 metara, 63 kata i 583 stana; od kojih će 152 biti za priuštivo stanovanje. Zgrada će imati velike prozore (dimenzija 1,8 x 2,3 metra) kojima se može upravljati, kao i “zrakonepropusnu, dobro izoliranu ovojnicu” te sustav filtriranja svježeg zraka. Stambeni i uredski prostori će “dijeliti energetske resurse” kako bi se minimizirao gubitak topline. Haus

27.02. (13:00)

Tu se dogovara strategija i taktika

Hrvatski košarkaški savez i projekt ureda koji izgleda kao košarkaški teren

Riječ je o interijeru koji se nalazi unutar hale na jugu Zagreba (Buzin), koja dimenzijom podsjeća na košarkaški teren, pa je upravo to bila polazišna točka za projektiranje ovog višenamjenskog uredskog prostora. Vizualnim elementima i prostornom dispozicijom preslikanim iz košarkaške svakodnevice stvoren je zaigran radni prostor, koji direktno sugerira namjenu samog ureda. Vizkultura

24.02. (21:00)

S promjenjivim pogledom

Arhitektura: Kuća s pomičnim blokovima

Sharifi-ha House, smještena u Teheranu, izdvaja se kao arhitektonski fenomen koji redefinira koncept suvremenog stanovanja. Dizajnirana je s ciljem stvaranja dinamičnog i funkcionalnog prostora koji se može mijenjati u skladu s godišnjim dobima i različitim životnim scenarijima, što je čini jedinstvenim primjerom suvremene arhitekture. Journal

17.02. (18:00)

Malo života, slobodno

U Hrvatskoj se obnovi rezidencijalnih zgrada još uvijek pristupa vrlo konzervativno. Vani je priča drugačija

S jedne strane imamo sve više sterilnih, gotovo istih novih rezidencijalnih zgrada koje niču diljem zemlje, s druge nepresušno vrelo vremešnih, već prilično neuglednih građevina koje bi – uz odvažnu, promišljenu i ozbiljnu renovaciju – mogle postati posve novi, uzbudljivi objekti. Vani je to ipak nešto češća praksa, a primjeri sežu od dramatičnih transformacija do nježnih intervencija. Haus donosi neke od primjera.