Ivana Dragičević: Pakao - Monitor.hr
20.07.2023. (23:00)

Zasad (samo) za ljeto

Ivana Dragičević: Pakao

Ljudi se boje pakla. Bez obzira na to jesu li ili religiozni ili ne. Strah od vječne patnje ili kataklizme kao da je podsvjesno ugrađen u čovjeka poput neke transgeneracijske traume. Biblija tvrdi da je pakao „vatreno jezero“. Bilo da je riječ o Starom ili Novom zavjetu, u paklu je jako vruće, mučno vrelo, nepodnošljivo. Čovječanstvo je na autoputu za klimatski pakao, rečenica je kojom je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres započeo svoj govor na posljednjem UN-ovom klimatskom summitu. Možemo li mi kao ljudi, samo dio u nekom vremenskom putu planete i svemira, biti brzi i zaustaviti vrijeme, naći tehnološka rješenja da usporimo procese kojima smo sami pridonijeli. Kako više uopće pisati o klimatskim promjenama bez da su one dio svakog aspekta naših života, a one određuju i kako ćemo se odnositi prema našim zajednicama, selima, gradovima, kako ćemo se odnositi prema drugim državama i nacijama i kako ćemo se kao pojedinci odnositi jedni prema drugima… Ivana Dragičević za N1.


Slične vijesti

13.09.2023. (23:00)

Socijalno tkivo puca kada nema zajedničkog nazivnika za komunikaciju

Ivana Dragičević: Mainstream

  • Mislim da je mainstream postao onaj koji se ruga i svađa pod patronatom vlasnika platforme X. Mainstream su oni koji su uspjeli dovesti do Brexita, oni koji provaljuju u Kongres, oni koji prijete smrću u komentarima pod punim imenom i prezimenom. Mislim da je mainstream onaj čovjek kojeg srpski predsjednik naziva jednim od najboljih novinara na svijetu, kao i onaj kojeg bivši hrvatski ministar vanjskih poslova naziva enciklopedistom i prosvjetiteljem. Mislim da je taj novi mainstream, kao i puno puta do sada u povijesti, polusvjesno, kukavički, čuvajući svoje pozicije i fotelje, omogućio stari mainstream i sada će ga u toj takozvanoj turbo izbornoj 2024. godini gledati sa svake šalice, majice, sa svakog memea ili plakata na društvenim mrežama. Slika mainstreama današnjeg svijeta izgleda ovako: spuštene obrve, duboko usmjereni pogled u kameru, stisnute usnice, nad licem razbarušena frizura…
  • Postoji li i dalje vrijeme i mjesto za razgovor između mainstreama i mainstreama? Socijalno tkivo puca kada nema zajedničkog nazivnika za komunikaciju. U nesigurnom i preplašenom svijetu, u svijetu u kojem se ne vidi niti čuje, u kojem se bjesni i u kojem postoje paralelne stvarnosti, u 2024. prikazivat ćemo novi serijal N1(DIS)INFO. Ima li i dalje smisla govoriti o činjenicama ili o kontekstu, analizi svijeta i procesa pa tako i dezinformacijskih? I dalje mislimo da ima. Ivana Dragičević
18.05.2023. (20:00)

Naš je javni prostor pun ljudi koji nigdje nisu bili i ništa nisu vidjeli, a imaju mišljenje o svemu

Ivana Dragičević: “Ljudi žele ozbiljan medijski sadržaj”

Ivana Dragičević: Europa se može presložiti na Salvinijev ili Varufakisov način - Portal Novosti

“Vjerujem da ljudi žele ozbiljan medijski sadržaj, ali publici se ne pristupa ozbiljno i smatra ih se budalama, nema ponude pa svi govore da nema ni potražnje, kao da smo u začaranom krugu. Kada ne postoji javni prostor u kojem se kontekstualiziraju ključna društvena i politička pitanja, onda je puno teže prepoznati i političku manipulaciju. Mislim da je za moj posao jako važno putovati, svjedočiti stvarima iz prve ruke, jer naš je javni prostor pun ljudi koji nigdje nisu bili i ništa nisu vidjeli, a imaju mišljenje o svemu. Vjerujem da je, pogotovo kada se baviš vanjskom politikom, nužno biti u pokretu, razgovarati s ljudima, razumijevati kontekst i sa svakog se putovanja vratiti drugačija. Imam potrebu prenijeti ono što sam vidjela, pokazati da je svijet dio našeg života i da se od toga ne treba bježati.” kaže nagrađivana televizijska novinarka i urednica Ivana Dragičević. Novosti

 

15.05.2023. (19:00)

Kad ode moj mlađi brat...

Ivana Dragičević: Forever Young

Faktor | U Ukrajini poginuo rođeni Sarajlija Arman Soldin, novinar AFP-a

Arman Soldin rođen je u Sarajevu pred sam početak rata. S nepunih godinu dana s obitelji je napustio opkoljeni grad u jednom od prvih zbjegova. Novi život, identitet i državljanstvo našao je u Francuskoj. Tijekom godina beba izbjeglica stasala je u divnu mladu osobu. 32-godišnjeg Soldina, video novinara Agencije France Press, ubila je ovaj tjedan ruska vojska u ukrajinskom Bahmutu. Među brojnim pričama koje je za sobom ostavio, ona koja ga možda najbolje opisuje je priča o ježu kojeg je pronašao u rovu u Bahmutu. “Postao sam tata!”, uskliknuo je dok se hvalio improviziranom pipetom kojom je uspio nahraniti ranjenog i onesviještenog ježa. Grijao ga je krpama koje je našao u skloništu i tražio od svih koji su ga pratili na Twiteru da mu pomognu savjetima i daju ime maloj životinji. Jež je nazvan Srećko. Srećko je preživio. Plakala sam kada sam čitala svaku riječ koju je pisala Daphne Rousseau. Jer kada godinama pratite ljudsku patnju, smrti, zločine pa usred zla pronađete komadić ljudskosti, nečega što vam drži glavu iznad vode, to vas iznimno dotakne i natjera da duboko suosjećate kao da vam je otišao brat. Jer brat je uvijek čovjek. A sin je uvijek mladi čovjek. Mladi život. N1

04.01.2023. (00:00)

Ako vas ubija to što oko sebe gledate doba nerazuma, kažu da se latite knjige

Ivana Dragičević: Knjiga

Slika

William Davies napisao je prije koju godinu „Nervous States“, knjigu koja daje sjajan kontekst vremena u kojem živimo. Da sam ja učiteljica, čitala bi se ta knjiga na satovima etika, šizova, sociologija, filozofija, engleskog, fakultativnim, nefakultativnim, spajala bi se interkurikularno s nemuštim udžbenicima ni o čemu. “Nervozne države” govore o tome zašto emocije preuzmu i kako se njima manipulira. Ako vas je po tko zna koji put uhvatio virus i kunete i vremena i kraj godine i još vas puca depresija, Albert Camus pisao je “Kugu” koja vam je rijetko nuđena za lektiru pa posegnite sad za knjigom koja govori o apsurdu, solidarnosti, društvu, zarazi, vremenu totalitarnog i epidemiji. Može li se zli bacil ikada uništiti? Gledamo svijet u kojem se nenormalno normalizira i prihvaća. Čitajte sad puno i opet Bradburyja. Znamo da su u lektire danas ušli i “Farenheit 451” i Orwellova djela. Ima li ih tko i kako tumačiti? Sve su nam potrebniji ljudi-knjige, više no ljudi-svinje ili svinje-ljudi ili tko li je već tko u ovom svijetu. Sretna vam nova godina. Jedna manje. Ivana Dragičević

24.12.2022. (18:00)

"To što nas razdvaja ocean, ne znači da ste pošteđeni"

Ivana Dragičević: 300

Volodimir Zelenski je oduševio sve posjetom Izjumu, ali pažnju je najviše privukao detalj na jakni

Ako povlačimo povijesne paralele i koristimo se simbolikom u tmurna vremena, jasno je da doba kaosa, snage, miješanja karata ili, ako hoćete, Treći svjetski rat već traje. Drukčije nego prva dva, ali s ulozima koji će imati dugoročne posljedice. Ovaj rat za svijet traje 300 dana. Za Ukrajince traje već 8×365 dana – od Majdanske revolucije, preko okupacije Donječke i Luhanske oblasti pa do aneksije Krima. Kaže legenda da je 300 spartanskih hoplita pod vodstvom kralja Leonida u Termopilskom tjesnacu ušlo u sukob s nadmoćnom vojskom Perzijskog carstva kako bi spasilo ostatak ujedinjene grčke vojske. Svi su poginuli; perzijski kralj Kserks dao je nalog da se Leonidu glava odsiječe, a tijelo razapne. Analogije takvog tipa banalne su, no za državu koja nema alternativu, hrabar topot prema neprijatelju, a možda i koračanje u smrt – vjerujući da joj netko pazi leđa – jedina su opcija. Ivana Dragičević

04.12.2022. (00:00)

"Imate socijalni moment ekskluzije cijelih skupina, nemogućnost integracije, pronalaska posla, smisla"

Ivana Dragičević: Belgija – Maroko. Utakmica i dalje traje

BELGIJA - najnovije objave | 24sata

Marokanci predstavljaju najveću neeuropsku imigrantsku populaciju u Belgiji, oni su potomci gastarbajtera koji su stigli 60-ih godina prošlog stoljeća. Pedeset posto mladih Marokanaca u Belgiji ustvrdilo je kako diskriminaciju osjećaju po više različitih osnova, od policijskog nasilja i napada na rasnoj osnovi, do različitih oblika društvene ili ekonomske diskriminacije. Belgija je po glavi stanovnika dala više boraca u redovima takozvane Islamske države u Siriji i Iraku nego bilo koja druga europska zemlja. Od siječnja 2015. u borbu je otišlo 440 belgijskih državljana. Kada danas Putinov režim igra na sentiment „ostatka“ svijeta prema „dekadentnom“ Zapadu, to su točke u koje puca, a koje padaju na plodno tlo jer su (imigrantske) rane i dalje teške, otvorene i transgeneracijske, da postaje manje važno da je onaj koji proziva, upravo onaj koji sije novo zlo i stvara novi imperijalni prostor. N1

 

13.11.2022. (20:00)

Je li svačije mišljenje o svemu jednako važno i relevantno?

Ivana Dragičević: Cenzura rulje

To foil fake news, focus on infectiousness | Stanford News

Ključni izvor informiranja u našoj zemlji su društvene mreže, a samo 23 posto ljudi provjerava informacije koje ondje nađe prije nego što ih podijele. Jesu li društvene mreže u vlasništvu najbogatijih ljudi svijeta mediji koji su tu umjesto novina? I jesu li svi ljudi koji su otvorili svoje račune te vlasnicima platformi dali toliko svojih podataka da bi svaka Cambridge Analytica isciktala od sreće, novinari? Je li mesijansko ponašanje najbogatijeg Zemljanina koji teži Marsu i njegova arbitraža nad slobodom, demokracijom i istinom ono što smo željeli ili ono što se moralo dogoditi? Je li svačije mišljenje o svemu jednako važno i relevantno? Jedna nova studija o budućnosti novinarstva u doba poljuljanog povjerenja javnosti pokazuje kako je put za opstanak novinarstva dvostruk. Prvi put je iskonska verifikacija informacija, kako bi ljudi razumjeli vrijednost relevantnog izvora. Drugi put je angažirano novinarstvo, koje mora na sebe preuzeti novu ulogu kontekstualizacije svijeta i procesa.  Ivana Dragičević

30.10.2022. (09:00)

Obrana i posljednji dani

Ivana Dragičević: Lažni idoli i ključevi “slobode”

Elon Musk's Twitter buy won't have much effect on Parler, Truth Social | Mashable

Upravo sam se vratila s jedne konferencije o dezinformacijama i o tome kako se „boriti“ protiv ruskog utjecaja. Predstavnici jednog ministarstva jedne EU zemlje ustvrdili su kako moramo u Europi graditi „zajednički strateški narativ“. Bila sam zgrožena. Još i više kada sam na društvenim mrežama postavila pitanje kako je moguće, ako ih je Europska unija zabranila, da na programima u sobama europskih hotela možemo naći ruske TV kanale. Botovi su se uzletjeli komentirajući da kako netko tko je novinar može zagovarati represiju. A meni se već vrtjelo u glavi od nerazumijevanja ironija, sarkazama, cinizma, nečega što možda truje u ovakva zla doba, ali možda i pomaže. Jer borba protiv autoritarne propagande isto je što i ona protiv „izrade strateških zajedničkih narativa“ u demokratskim državama, kao i borba protiv onih koji si zbog bogatstva ili položaja uzimaju za pravo biti bogovima. Ne postoji lažna dilema između tzv. woke i cancel kulture. Postoji povijesno sjećanje na zlo. Sve što vrijeđa, viče, negira, uskraćuje, što ima totalitaran ukus, danas maše zastavom slobode. Ivana Dragičević

06.08.2022. (18:00)

Benjamin Franklin navodno je rekao: “Moramo se svi držati zajedno jer ako to ne učinimo, svi ćemo odvojeno visjeti”

Ivana Dragičević: Nova era za stare ciljeve

Multilateralizam i globalizacija nemaju iza sebe neku veliku teoriju zavjere. Taj i takav svijet u kojem živimo omogućili su, vidimo danas, da Europa ovisi o ruskom plinu i da se sve proizvodi u Kini, omogućili su Putinu da mu država bude stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta, dok on anektira dijelove drugih država. Taj užasni unipolarni poredak kojem Putin sanja kraj dok stvara novu eru omogućio je da lojalni članovi Kremlju bliske elite postanu multimilijarderi, upravo dio te mrske “globalne elite” koja djecu školuje u Americi, kupuje nekretnine u Londonu, korumpira gdje stigne i drži jahte na Jadranu. Koji je onda to poredak protiv kojeg se bori Putin i koji “mu se pokušava nametnuti”?… Dok se razvijaju paralelni nesuradljivi narativi, dok se gradi sebičnost i neosjetljivost, klatno (povijesti) će trebati vraćati. Jer i dalje nema pravednije ideje svijeta od one upućene na čovjeka i ljude između sebe. To je svjetlo koje je u ovoj novoj, eri poslije Krista, uvijek stizalo – nakon mraka. Ivana Dragičević

 

17.07.2022. (09:00)

O budućnosti često govore oni koji ne razumiju ni sadašnjost

Ivana Dragičević: Mala riba

Od krize 2008. i njenih posljedica rasla je nejednakost. Kad čitate da toliko ljudi na Zemlji živi s dolarom ili dva dnevno, koliko je to i kojih malih riba, koliko je to i kakvih mogućnosti, koliko prilika, koliko bolesti, koliko frustracija, koliko migracija, koliko minuta života manje? Posljedica aktualne globalne krize na našu prehranu osjeća se od Europe do Afrike, od Japana do Amerike. Ljudima se savjetuje da štede, sistem povezanih posuda globalizacije neke opet dovodi do ruba siromaštva, druge do ekstra profita, kako je kome pao grah. Te male ili velike ribe, pokazuje nam vrijeme u kojem živimo, sve ipak na koncu plivaju u velikom moru koje se zagrijava, kao i planet. Stupanj, stupanj i pol, dva. Je li uopće jasno koliko je to nekih novih riba ili nestanka starih, koliko je to promjena u navikama života, prehrane, koliko je to i kakve adaptacije ili izumiranja? Ivana Dragičević