Ivan Đikić: Najveća opasnost je ako dođe do rekombinacije sojeva virusa - Monitor.hr
27.02.2021. (21:30)

Gemišt loš za zdravlje

Ivan Đikić: Najveća opasnost je ako dođe do rekombinacije sojeva virusa

Opasnost nam predstavlja činjenica da u Hrvatskoj imamo veći broj novih sojeva, i britanskog, sad južnoafričkog, a najvjerojatnije i drugih, kao i vlastite akumulirane varijante. Najveća opasnost je ako dođe do rekombinacije tih sojeva, kao u Americi, jer to onda nije mala mutacija virusa nego je to jedan blok genetskog materijala – kaže Ivan Đikić za 24 sata, iako se slaže s popuštanjem mjera. Apsolutno podržavam popuštanje mjera sada, pogotovo što se tiče ugostiteljstva i sporta. Ali u isto vrijeme moramo slati poruku opreza da je nošenje maski i izbjegavanja okupljanja, pogotovo privatnih, neophodno zbog prisutnih novih sojeva. 


Slične vijesti

16.02. (17:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

13.01. (20:00)

Čekaju se Prokletije III

Vedran Živković, frontmen Nemečeka: Na ovom albumu izvukli smo maksimum iz svog zvuka

U opisu drugog albuma Nemečeka pisalo je: „‘Prokletije II’ pozivaju na uvid u hladni distopijski svijet kraut rocka i balkanske psihodelične baštine. Rođeni i odrasli na ravničarskoj Panoniji, potpomognuti čarima novog doba i slavonske tambure, podižu balkanski zid zvuka koji evocira davna vremena, ali i ona koja tek dolaze.“ To je i najbolji putokaz za slušanje i uživanje u ovom začudnom albumu koji svojom snagom i kreativnim glazbenim izrazom nadvisuje ostala izdanja objavljena u Hrvatskoj 2024. godine. Drugi dio zamišljene trilogije „Prokletije“ narastao je taman toliko koliko je bilo potrebno da podigne letvicu i bude još bolji od prethodnog, ali iste veličine, snage i očaravajuće ukroćene buke – kaže Dubravko Jagatić u uvodu zanimljivog razgovora s frontmenom Nemečeka za Nacional, koji se dotaknuo nedavne svirke u Pauku, samog stvaranja, ali i života u Slavonskom Brodu:

Život u Slavonskom Brodu je puno mirniji i financijski neusporedivo lakši. No tek kad provedete neko vrijeme tamo, shvatite koliko je to zapušten grad, kao uostalom i većina mjesta u Hrvatskoj koja su izvan radara. Zapušten je na svim razinama. Zagreb, pak, postaje nemoguć za život i treba ga što prije rasteretiti.

23.12.2024. (00:00)

Putovanje zvano život

Putopisci Slaven Škrobot i Hrvoje Jurić gosti kod Stankovića: Ispunjen život u kolicima i testiranje granica

Još uvijek pod dojmom tragičnog događaja u Zagrebu, scenarij koji već godinama vidimo, uglavnom na Zapadu, nedavno i u Srbiji, na kraju se dogodio i kod nas. Tema današnje emisije su putovanja, ali s gostima se razgovaralo i o ovim tragičnim događajima. Putopisac Slaven Škrobot, koji je u invalidskim kolicima prošao svijet, kazao je da se u njegovo vrijeme takve tragedije nisu događale u školama. Ustvrdio je da danas, pogotovo mlađe generacije, su u medijima i na društvenim mrežama bombardirane raznim informacijama. Što se tiče putovanja, kaže da se danas, kada su putovanja dostupnija nego ikad, ne putuje zbog strasti želje koliko zbog toga što vide na Instagramu. (HRT)

Drugi gost, Hrvoje Jurić, pričao je o svojim iskustvima s putovanja, u koja je krenuo biciklom, i to zbog bijega od problema. Od kojih nije uspio pobjeći, ali je kroz putovanja naučio nešto drugo. HRT

16.12.2024. (20:00)

Filmovi pod Pekom

Danijel Pek, Antitalent: Koliki je potencijal domaće filmske industrije

Nakon što je svjetsku publiku, kansku Zlatnu palmu i europskog Oscara (nagrada EFA), osvojio njihov naslov Čovjek koji nije mogao šutjeti, redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića, produkcijska kuća Antitalent kuha nova, zanimljiva filmska i TV djela. Producent i vlasnik Antitalenta te odnedavni umjetnički ravnatelj Pula film festivala Danijel Pek u novoj je epizodi Liderova podcasta – Priča o uspjehu, s novinarkom i voditeljicom Sandrom Babić govorio o važnosti međunarodnih nagrada, nedostacima, ali i prednostima domaće filmske industrije te odlučio srušiti sve predrasude u vezi s njenom (ne)kvalitetom. Lider

07.12.2024. (23:00)

Svirke koje su nedostajale

Mate Škugor: NO je skraćenica za ‘not only’, ali je i provokacija koja djeluje

Nakon petnaestogodišnje stanke, kultni NO Jazz Festival se 11. put vratio u Zagreb. Na obnovljenom NO Jazzu su nastupili Roj osa i Rob Mazurek (u Vintage Industrial Baru), The Necks, te trio u sastavu: David Murray, Ingebrigt Håker Flaten i Paal Nilssen-Love (u galeriji Lauba). Pogledajte komentare na NO Jazz Festival na Forumu.

04.12.2024. (13:00)

Krleža, ćevapi i svjetska nepravda – sve u jednoj priči

Bijes, nada i ćevapi: Ante Tomić o Grlićevom filmu i svijetu oko nas

Film Svemu dođe kraj, inspiriran Krležinim Na rubu pameti, obrađuje bijes zbog socijalne nepravde i okrutnosti moćnih. Ante Tomić kaže da se film bavi aktualnim temama, poput eksploatacije i slobode, te kritizira društvene podjele i političku pasivnost. Njegov roman Nada donosi optimizam kroz priču o ljubavi i toleranciji, suprotstavljajući se ksenofobiji. Tomić humor koristi kao oružje protiv političkog nasilja, vjerujući da priče mogu biti globalno prepoznate. Kritike i napadi prihvaća s humorom, dok ga uspjeh u Francuskoj potiče da ostane vjeran svom stilu. HRT

20.11.2024. (17:00)

Možda uz amandmane

Pavao Pavličić: S luđacima se ne smiju sklapati sporazumi

Pavličić voli reći da su dva grada, Vukovar i Zagreb, uvijek mjesto radnje njegovih priča. Sve vezano za Vukovar, njegov rodni grad, mu je lijepo, svega se rado sjeća i imao je doista sretno djetinjstvo, ističe. Pričao je o svojoj novoj knjizi, a o trendu “angažirane književnosti” ne misli najbolje. Što je angažirana književnost? To je upravo to da vam neku ideologiju želi uvaliti. A pisci, onda, želeći biti čitani, laćaju se onih tema za koje misle da su društveno aktualne itd. Pisanje je za njega, kaže Pavličić, način života. U svemu vidi priču, pa mu je žao da ne bude ispričana. Razgovor s razlogom na HRT-u.

14.11.2024. (18:00)

O filmovima i ljudima

Ogresta: Dužnost je hrvatske države da o Vukovaru snimi film

Od prvih dana bavljenja filmom sklon je društveno angažiranom filmu. Zanima ga život oko njega, život sredine i sve se to reflektira u njegovim filmovima. Ogresta je nedavno rekao kako misli da je svoj posljednji film snimio i da mu je takva poruka poslana. Kaže kako to temelji na svojoj subjektivnoj procjeni. Ipak, dodaje da je u domaćoj kinematografiji dugo prisutan te da je, za naše uvjete, relativno puno toga snimio. Bio bi nepravedan, kaže, kad bi rekao da nije imao priliku stvarati i snimiti ono što je želio. Smatra da se redatelje njegove generacije danas stavlja po strani. Potpuno je prirodna smjena generacija, ali je neprirodno da se jedna generacija potpuno zapostavlja, kaže. U filmovima se obračunava sa samim sobom. Zna polemizirati sa svojim svjetonazorskim odrednicama. Pita se je li ono što zastupa i u što vjeruje točno Dugo ga zaokuplja tema vukovarske bolnice te smatra da bi se o njoj trebao snimiti film. HRT

09.11.2024. (09:00)

'Danas imaš dvadeset sekundi prije nego što konzument stisne skip'

Soundtrack za život: Mile Kekin danas nastupa u Tvornici

Iza sebe imam 11 albuma. Od toga osam Hladnog piva i tri solo albuma. Bit će tu četrdesetak pjesama pa računam da će trećina biti solo, a ostalo iz ere Piva. Sve na kraju ovisi o publici i atmosferi. Ne volim predvidljive koncerte, volim malo kaosa na bini. Zato ponekad i sam sebe iznenadim. Mislim da je jako lako pišući te, nazovimo ih “buntovne pjesme” zvučati kao propovjednik i kao da se ljudima obraćate svisoka, a mnogi se u tome znaju jako “poskliznuti”. A još su mi gori oni koji su tobože politički aktivni, a pišu stvari kao “svi su oni isti” da se nikom ne zamjere. Dotaknuo se i današnjih klinaca, kojima muzika nije više stvar identifikacije kao nekad. Ipak živimo u konzumerizmu: Živimo u vremenima instant gratifikacije. Konzument želi sad, odmah i sve. Nema vremena probijati se kroz duge instrumentalne uvode, komplicirane strofe ili čekati idući nastavak serije. Daj mi najbolje odmah, dva predrefrena prije prve strofe. Čitamo samo naslove. I nije tako samo u glazbi. Zato su na kraju i erotski filmovi izumrli. Zatrpani smo informacijama pa se nužno smanjuje vrijeme fokusiranosti. Index… pjevač ima i svoju temu na Forumu.

08.11.2024. (11:00)

Možda Nada ipak ne umire uopće

Ante Tomić u novom je romanu poželio biti dobar

Osjećao sam potrebu napisati nešto drukčije. Priču o dobroti, baš otrcanu, staromodnu humanističku priču. Trudio sam se ne osuđivati, ne pisati onako kako pišem za novine; gnjevno i podrugljivo. Tamo ponekad znam biti i zločest i okrutan prema ljudima. Ovdje sam želio biti pomirljiv, pokušati razumjeti inače ne pretjerano simpatične ljude. Želio sam, ako i bude kakvo ismijavanje, da ono bude dobronamjerno i benigno – rekao je Tomić u razgovoru za ePodravinu, povodom predstavljanja novog romana Nada. U razgovoru otkriva kako je gotovo izgubio želju za pisanjem, doduše piše, ali nije bio zadovoljan, a izdavači su mu zvali suprugu i pitali je li dobro. Dotaknuo se i novinarstva, koje smatra i danas jako važnim i društveno korisnim radom, iako je stradalo zbog pada prodaja novina i interneta.