Istine i neistine o vegetarijanskoj prehrani

Više salatice, a manje meseka i ok si

Istine i neistine o vegetarijanskoj prehrani

Istina je da su milijuni hektara prašume iskrčeni zbog proizvodnje soje što je doprinijelo drastičnom smanjenju broja vrsta u iskrčenim područjima poput Amazone. No istina je da se 70 posto proizvedene soje koristi za stočnu hranu. Dnevno se u Njemačkoj za potrebe prehrane ubije više od dva milijuna životinja. Istodobno konzumacija mesa pada. Tvrdnja da vegetarijanska prehrana štiti životinje djelomično je točna, a ona da je vegetarijanska prehrana zdravija i pomaže pri mršavljenju pokazala se uglavnom točnom. Tvrdnja da se djeca ne mogu razvijati pravilno ako ne konzumiraju meso pokazala se netočnom. DW

prehrana vegetarijanstvo

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

mesna prehrana meso Nenad Raos prehrana

Vrijeme za novogodišnje odluke kojih se nitko neće držati

Kult plave kamenice: Ljudi pretjeruju kad kažu da se za tih sedam dana nenormalno udebljaju…

Ne jede se zapravo isključivo meso za Božić. Količinu kolača koja se pripremi za taj 25. prosinca jednostavno je nemoguće izmjeriti, ali vjerujte mi kada vam kažem: sasvim ju je moguće pojesti… Pogotovo uzevši u obzir da se i narednih tjedan dana, sve do Nove godine, jedu ostaci te veoma obilne hrane pripremljene povodom božićnog slavlja. Ono bez čega se sve to vrijeme međutim nikako ne može, a i to je, čini mi se, već postala tradicija, i to poprilično iritantna, to je jadikovanje oko toga da se za to vrijeme između Božića i Nove godine neumjesno prejedamo. Svi se, kao, nešto žale da previše jedu i piju, ne mogu disati ili, štojaznam, da se nenormalno debljaju… Miro Par za Kult Plave Kamenice

blagdani Miro Par prehrana

Osim ako ti blagdani ne traju cijelu godinu

Svi pričaju kako se za blagdane udebljaju do 5 kg, no za to bi trebali unositi puno više kalorija nego što misle

Tradicijska obiteljska druženja za vrijeme blagdana potiču nas na količinski veću konzumaciju hrane od uobičajene zbog čega imamo nešto veći kalorijski unos. Za vrijeme božićnih blagdana, pojašnjava, u prosjeku konzumiramo od 500 do 1.000 kalorija više od potrebnog za održavanje naše tjelesne mase što može dovesti do porasta tjelesne mase za otprilike 0,5 – 1 kg, kaže nutricionistica za Agroklub. Da bismo se udebljali pet kilograma u tjedan dana potrebno je unijeti u prosjeku oko 7.000 kalorija dnevno što je gotovo nemoguće ili vrlo rijetko postići.

blagdani debljanje nutricionizam prehrana

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve više mlađih ljudi obolijeva od malignih bolesti, onkolozi najčešće krive nezdravu prehranu

Gotovo 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultraprerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultraprerađene hrane i višestrukih karcinoma. U prerađenoj hrani dosta je emuglatora i štetnih kemijskih sastojaka koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije.

Oko 30 posto svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaje kao posljedica pušenja, prekomjerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumiranja alkohola. Na više od 80 posto svih malignih bolesti može se utjecati modificiranjem i eliminiranjem spomenutih faktora rizika. Danica

maligne bolesti nezdrava hrana prehrana rak tumori

Ostali neka jedu kolače

U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.

prehrana siromaštvo zdrava prehrana

A nekad si ne možeš pomoći, pa koliko košta da košta

Najnezdravija hrana i piće: prerađeno meso, gazirana pića, bijeli kruh…

Mesne prerađevine, poput slanine, hrenovki i narezaka bogate su kalorijama i pune soli te su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, a taj je utjecaj veći od onoga koji na organizam ima neprerađeno crveno meso ili piletina. Gazirani napici i druga zaslađena pića povezani su s debljanjem, pretilošću, dijabetesom tipa 2 te propadanjem zubi i karijesom. Bijeli kruh nije dobar jer je napravljen od rafiniranog brašna, koje je tijekom obrade izgubilo vlakna i hranjive tvari. Na popisu su i pržena hrana poput pomfrita, hamburgera, zatim krafne, a nije dobar ni prerađeni sir. O grickalicama poput čipsa, ali i krekera i pereca ne moramo ni govoriti. Na kraju popisa je i – alkohol. Večernji

hrana nezdrava hrana prehrana

Prebacivanje s jednog junka na drugi

Studija: Ultraprocesirana biljna hrana skraćuje život. Treba mijenjati smjernice

Novo istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet Regional Health Europe, pokazuje da ultraprocesirana biljna hrana kao što su grickalice, čips ili biljni odresci može povećati rizik kardiovaskularnih bolesti i skratiti život. Posljednjih godina biljna prehrana postaje sve popularnija iz raznih razloga – od etičkih kojima je u fokusu patnja životinja, preko klimatskih jer se pokazalo da je stočarstvo veliki izvor stakleničkih plinova CO2 i metana, do ekoloških. Nutricionisti već duže upozoravaju da prelazak na biljnu prehranu ne može imati iste dobrobiti ako će njezin bitan dio činiti biljni junk food. Rezultati su pokazali da su većinu visoko procesiranih biljnih namirnica koje su ispitanici konzumirali činili pekarski proizvodi, grickalice i gazirani napici, odnosno namirnice kao što su pakirani kruh, peciva, kolači, keksi, čips i napici sa šećerom. Oznaka plant-based ili vegan ne znači automatski da se radi o zdravijoj namirnici. Index

biljna prehrana prehrana

Jedeš malo, skidaš salo. Mjeriš što ti ostalo

Nutricionisti: Kasniji obrok ne mora biti nužno loš

Svjedoci smo raznih tvrdnji o hrani i prehrani na internetu, a jedna od njih je i ta da se ne smije jesti poslije 18 sati ukoliko se ne želimo udebljati. Ključni čimbenik u regulaciji tjelesne mase je ravnoteža između kalorijskog unosa i potrošnje. No, nutricionisti kažu kako kod svakoga vrijedi različito pravilo, jer svi imamo različiti dnevni ritam i potrebe. Za nekoga tko trenira navečer, obrok nakon treninga ključan je za kvalitetan oporavak i rast mišića dok s druge strane, kod osoba s dijagnozom gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a) ili gastritisa, kasni obroci mogu biti kontraproduktivni. No, svakako je dobro posljednji obrok u danu imati minimalno dva sata prije spavanja. Agroklub

nutricionisti nutricionizam prehrana

Umjerenost u jelu i piću

Slanina je zdrava namirnica, no ukupni energetskog unosa valja ograničiti na 30 posto dnevno

Nutritivna vrijednost 100 grama sušene masne slanine na koju se misli kada se kaže da slanina “čisti” pluća, tzv. sapunjare sadrži oko 85 g masti pri čemu 32 čine zasićene masti, a svaki gram donosi devet kilokalorija energije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napominje da su i količina i kvaliteta važni za dobro zdravlje te potvrđuju da odrasli trebaju ograničiti ukupni unos na 30 posto ukupnog energetskog unosa ili manje. Umjesto fokusiranja na unos slanine, tvrde, važnije je usredotočiti se na opću kvalitetu prehrane, a nju konzumirati u umjerenim količinama kao dio uravnotežene prehrane. Agroklub

prehrana slanina

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

meso prehrana

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28

Više salatice, a manje meseka i ok si