Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima - Monitor.hr
Petak (20:00)

Honest mistake

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr (Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo) na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u ovom članku. Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama


Slične vijesti

Petak (16:00)

Ispravak netočnih navoda o letenju dronovima

Reakcija iz CCAA.hr na Monitorov članak. Ispravak netočnih navoda prenosimo u nastavku:

Premda su mrežni forumi vrlo jednostavan i praktičan način pronalaska potrebnih informacija, radi svoje otvorene prirode su često i izvor netočnih informacija, osobnih tumačenja i pogrešnih nagađanja. Stoga pozivamo zainteresiranu zajednicu da informacije o letenju dronova u Republici Hrvatskoj potraže na relevantnom mjestu, pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, telefonom 01 2369399 ili 012369318, emailom UAS@ccaa.hr  ili na mrežnim stranicama: https://www.ccaa.hr/zelim-letjeti-dronom-sto-moram-napraviti-35513 .

U tekstu navodite kako je korištenje dronova u RH regulirano propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila.

HACZ: Točno je kako je letenje dronova u Republici Hrvatskoj uređeno Uredbama Europske Unije, koje su direktno primjenjive, bez utjecaja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), a koja je nadležna za njihovu provedbu.

Nadalje, tvrdite kako fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka.

HACZ: Ne ulazeći u nadležnost Državne geodetske uprave, koja je nadležno tijelo za odobravanje snimanja iz zraka i upotrebu tih snimaka, letjeti se može i iznad 120 m uz ishođenje za to potrebnih odobrenja. U Republici Hrvatskoj danas nema službeno objavljenih stalnih zona zabranjenog letenja. Letjeti se može i u blizini aerodroma i vojnih objekata, uz poštivanje pravila i ishođenje za to potrebnih odobrenja.

U tekstu piše da je za komercijalna snimanja potrebno unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije.

HACZ: Državna geodetska uprava je nadležna za izdavanje dozvola za snimanje iz zraka i upotrebu takvih snimaka, međutim dozvole se ne izdaju preko aplikacije, nego se nadležnom tijelu potrebno obratiti sa zahtjevom koji ono obrađuje u redovitom postupku. Klikom u aplikaciji se može ishoditi odobrenje za let od kontrole leta za letove koji udovoljavaju uvjetima za to, pa se ovdje možda mislilo na to.

Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

HACZ: Ne registriraju se dronovi, nego njihovi operatori. Nadalje, operatori dronova i lakših od 250 g moraju se registrirati ako lete dronovima koji su opremljeni senzorima za prikupljanje osobnih podataka, na primjer kamerom. Obveza osiguranja ne veže se na (ne)komercijalnu prirodu operacija i ne osiguravaju se dronovi, nego operatori i to obveznim osiguranjem od šteta nanesenim trećim osobama, isto kao kod obveznog automobilskog osiguranja.

Obveznici osiguranja su operatori dronova koji se bave radovima iz zraka, poput snimanja, fotografiranja, oglašavanja, nadzora…neovisno rade li to komercijalno ili ne, za vlastite ili javne potrebe. Osiguranje operatora nije potrebno kada se dronom lakšim od 20 kg izvode sportsko rekreativne operacije, poput aeromodelarskih aktivnosti, kada se dronom leti samo radi zadovoljstva letenja, a ništa se tijekom leta dronom ne radi.

30.12.2024. (09:00)

Nije to igračka

Tko sve smije snimati dronom i koja su pravila

Na Forumu je netko zainteresiran za kupnju drona za snimanje upitao koja su pravila vezana za korištenje drona u Hrvatskoj, a ostali su ga forumaši uputili, zbog čega je nastala zanimljiva tema koja bi mogla uvijek biti tu kad će netko tražiti korisne informacije. Korištenje dronova u Hrvatskoj regulirano je propisima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (CCAA), prema njima dronove ne smije koristiti “bilo tko i bilo gdje” bez poštivanja pravila. Fizičke osobe smiju snimati u rekreativne svrhe, uz poštivanja određenih pravila – ne smiju letjeti iznad 120 metara i blizu zabranjenih zona – vojnih objekata i zračnih luka. Također, treba paziti na privatnost durgih ljudi. Za komercijalna snimanja potrebno je unaprijed tražiti dozvolu. Dozvolu za letenje smiju tražiti svi, a ona je dostupna na klik preko aplikacije. Dronovi teži od 250 grama moraju biti registrirani, a kod komercijalnih – i osigurani.

06.10.2024. (00:00)

Automatski asistenti

Piste zagrebačke zračne luke održavat će autonomni dronovi

Zagrebačka Zračna luka Franjo Tuđman od proljeća je u potrazi za idejama kojima bi se poboljšalo poslovanje, ali i korisničko iskustvo. Različiti start-upovi, tvrtke i stručnjaci predstavili su niz potencijalnih rješenja poput aplikacija, robota i dronova. Izbor se suzio, a neke inovacije uskoro će se i koristiti. Najboljim projektom proglašen je onaj koji preko aplikacije, kojom se većina već koristi, na svim jezicima nudi informacije koje vas mogu zanimati dok čekate let ili putnike u zračnoj luci.

Preko WhatsAppa komunicirate s aerodromom. S kviz opcijama, review programima, skupljate nagrade, skupljate bodove, pregledavate virtualno cijeli aerodrom, dobivate informacije kako je u lounge roomu, je l” se isplati tamo ići, kako izgleda… HRT

 

04.09.2024. (09:00)

Aj, Cveta, aj Cifra

Umjesto pastira – dron: lički stočar dosjetio se inovativnog rješenja za noćnu ispašu krava

Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub

12.08.2024. (10:00)

Dunavom plove dronovi...

Dronovima obnavlja šume svugdje, u Hrvatskoj nijedan grad ga neće osim Vukovara

Osim Vukovara, u Hrvatskoj nam nijedan grad ne omogućava da mu poklonimo šumu, kaže za Forbes Goran Ladišić, direktor i jedan od tri osnivača zanimljive male tvrtke Magic Forest iz Grubišnog Polja koja se bavi pošumljavanjem iz zraka. Poslovni koncept je zamišljen tako da s vlastima dogovore lokacije, a u akcijama pošumljavanja financijski ih prate neke od velikih kompanija kojima je to dio društveno odgovornog poslovanja te model ostvarenja ESG ciljeva. U Hrvatskoj su, osim na aktualnom projektu u Vukovaru na 50 hektara, dosad pošumljavali samo u Grubišnom Polju i Oklaju, no aktivni su već i u Sloveniji, pa i na Kosovu, dok će uskoro početi sa sadnjom u Srbiji na Fruškoj gori te, nakon toga, Durmitoru u Crnoj Gori. S Hrvatskim šumama nije došlo do suradnje, a projekt bi bio idealan za nepristupačne terene, pogotovo na području gdje su bili požari.

02.06.2024. (19:00)

Samo da ne ubode

Poletio je prvi srbijanski bespilotni vojni helikopter Stršljen X-01

Prva VTOL letjelica ikada razvijena u Srbiji nedavno je odradila prvi pokusni let, obilježavajući time prekretnicu u njegovom razvoju. Razvija ga tamošnja obrambena kompanija EDePro. Značajan je to bio događaj za srbijansku vojnu industriju, jer je to bilo prvi put da je poletio helikopter u bilo kojem obliku, izrađen u toj zemlji. Stršljen X-01 predstavlja vrhunac njihove trenutačne avijacijske tehnologije. Stršljen X-01 primarno je osmišljen kao vojni VTOL svestranih mogućnosti. U stanju će biti nadzirati, izviđati te obavljati čak i borbene zadaće s djelovanjem prema tlu, kao i koristiti elektroničke protumjere poput ometanja radara i telekomunikacija. Bug

13.05.2024. (14:00)

Pazi, snima se

Kako snimati dronom? 8 moćnih efekata koje možete postići

Dronovi nude mogućnost snimanja iz zračne perspektive bez potrebe za skupim helikopterima ili avionima. Osim toga, pristupačnost i fleksibilnost dronova čine ih idealnim za različite vrste projekata, od dokumentarnih filmova do marketinških kampanja. Oprema za dronove napredovala je do te mjere da je kvaliteta snimaka konkurentna tradicionalnim metodama snimanja, a njihova mobilnost omogućuje snimanje u dinamičnim i teško dostupnim okruženjima. Odabir pravog efekta za vaš video može bitno utjecati na njegovu vizualnu privlačnost i emocionalni dojam (Geek):

  • Panoramski snimci
  • Praćenje objekta
  • Time-lapse snimci
  • Orbitiranje
  • Fly-through efekt
  • Revealing shot
  • Vertikalni uspon
  • Hyperlapse

 

12.05.2024. (01:00)

I opet - Dunavom plove dronovi...

Amerikanci pripremaju veliki podvodni dron: Imat će važnu ulogu u vojsci

Manta Ray je opremljena učinkovitim podvodnim pogonskim sustavom i senzorima koji omogućuju otkrivanje podvodnih opasnosti. Plovilo bi također trebalo biti u stanju usidriti se i ući u neku vrstu položaja za odmor, a pritom ostati ispod vode. Činjenica da se može podijeliti na module te da se može otpremiti kopnom, također znači da nema potrebe za posebno izgrađenim lukama i da možete brzo doći do područja gdje su prijetnje otkrivene. Cilj je stvoriti vozilo s velikom autonomijom koje može pokriti velike udaljenosti i pritom nositi teret. Kakav? Možemo samo nagađati… Projekt traje već pet godina, a o pogonu se malo zna, osim da mu je cilj iskoristiti kretanje oceana za akumuliranje energije (električni sustav?). Takvi bi dronovi mogli pomoći u potrazi za kineskim ili ruskim podmornicama. Revija HAK

29.01.2024. (13:00)

Forenzički pomagači

Dronovi otkrivaju golemu grešku Britanaca u najkrvavijoj bitci Prvog svjetskog rata

Znanstvenici su uz pomoć dronova, laserskih skenera i drugih modernih alata otkrili nove detalje o ključnoj eksploziji mine na početku bitke na Sommi, zajedničke operacije britanskih i francuskih snaga na Zapadnoj fronti. Po prvi put su pronašli fizičke dokaze o tome kako su njemački vojnici dio kratera od eksplozije iskoristili u svoju prednost i pretvorili u novu obrambenu poziciju. Britanske snage raznijele su tunel 10 minuta ranije nego što je originalno bilo planirano, kako bi trupe mogle sigurnije proći nakon padanja ostataka od eksplozije. Povijesničari preuranjenu eksploziju nazivaju “kolosalnom greškom,” a to mišljenje potvrdila su otkrića u studiji. Forbes