26.01.2020. (15:00)
Iako premijer Izraela Netanyahu i dalje tvrdi da će se borbene operacije u Pojasu Gaze nastaviti do potpune eliminacije Hamasa, ni sam više u to ne vjeruje (ako je ikad vjerovao). S obzirom na to da IDF nije uspio osloboditi ni sve otete, “Operacija željezni mačevi” sve se više pretvara u vojnu, političku i ekonomsku katastrofu (izraelska ekonomija jako pati zbog nedostatka radne snage jer je mobilizirana, ali i mnogobrojnih Palestinaca koji su radili u Izraelu, i zbog nedolaska turista). I ovako ne baš omiljen premijer Netanyahu nema drugu opciju nego nastaviti ratovati. Izbori Netanyahu ne bi donijeli samo gubitak vlasti već i kraj političke karijere, a potencijalno i preseljenje u neki od izraelskih zatvora. Stoga ne čudi da ne želi ni čuti za mir jer ga samo rat drži na vlasti. Index
Ruski politolog Konstantin Pačaljuk u razgovoru za Deutsche Welle navodi dva argumenta zašto, po njegovom mišljenju, rat na Bliskom istoku ide na ruku Vladimiru Putinu. Prvo, ruska propaganda može strašiti vlastito stanovništvo, u stilu: „Gledajte, svi nas optužuju da smo započeli rat u Ukrajini i da smo loši. Ali Izrael se ponaša još gore. A Amerika ne može ništa. I uskoro će cijeli Bliski istok gorjeti, a vi znate kolika to vatra može biti.” Rusija sada može pokazati svoju bliskost s islamskim svijetom. No, Moskva više nema zapaženog utjecaja u regiji: ni u Siriji, ni u Egiptu, ni u Iranu. Ostaje samo pokazati arapskom svijetu da u Rusiji živi mnogo muslimana i da svi podržavaju Palestince, pa makar Hamas – koji kao terorističku organizaciju vide ne samo Izrael, već i SAD, EU, Njemačka i druge države – ne treba poistovjećivati s Palestincima. DW
Scenarij strave izgleda ovako: izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više skupina i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija. Hamas računa na veliki broj ccivilnih žrtava, što bi moglo uvući Iran u sukob. Još uvijek nije krenula kopnena ofenziva Izraela u Pojas Gaze, a mnogi državnici, uključujući i Joea Bidena, nadaju se da do nje neće ni doći. Ona bi mogla pokrenuti lančanu reakciju, počevši s napadima Hezbollaha. Jedino je malo vjerojatan upliv Rusije, kojoj rat na Bliskom istoku odgovara zbog prebacivanja fokusa s rata u Ukrajini. DW
Izrael na Hamasov teror odgovara bombama, blokadom Pojasa Gaze, a možda i kopnenom ofenzivom. Što na to kaže međunarodno pravo – što je dozvoljeno i gdje počinju ratni zločini? Pravo Izraela na samoobranu od oružanog napada je nesporno, ali ona ima svoje granice. Sukobljene strane moraju činiti razliku između civila i boraca, između civilnih objekata i vojnih ciljeva. Ali, to samo znači da civili ili civilni objekti ne smiju svjesno biti meta napada. No, u Pojasu Gaze je gotovo nemoguće razlikovanje između civilnih i vojnih ciljeva, što je imperativ međunarodnog prava. Ako se Hamas stacionira u školama, džamijama i bolnicama i tamo ima svoje zapovjedne centre, onda su to legitimni vojni ciljevi. Zabranjuje se ciljano izgladnjivanje civilnog stanovništva. Evakuacija je legitimna, ali raseljavanje nije. DW
Oštrija eskalacija mogla bi dovesti Izrael u izravan sukob s Iranom, dobavljačem oružja i novca za Hamas, koji su SAD i Europska unija proglasili terorističkom skupinom. U tom scenariju, Bloomberg Economics procjenjuje da bi cijene nafte mogle porasti na 150 dolara po barelu, a globalni rast pasti na 1,7 posto. Riječ je o recesiji koja bi oduzela oko bilijun dolara svjetske proizvodnje. Sukob na Bliskom istoku može izazvati potrese u cijelom svijetu jer je regija ključni opskrbljivač energijom i ključni brodski prolaz. Arapsko-izraelski rat 1973., koji je doveo do naftnog embarga i godine stagflacije u industrijskim gospodarstvima, najjasniji je primjer. Drugi sukobi imali su ograničeniji učinak, čak i kada su ljudski gubici bili visoki. Današnje svjetsko gospodarstvo izgleda zaista ranjivo. Lider
Jačaju pozivi na opći štrajk, trgovine i obrti zatvaraju vrata, a radnici u različitim sektorima odbijaju ići na posao. Cijene goriva u Jordanu najviše su u povijesti zemlje, a vlada se pravda da ovise o kretanjima na globalnom tržištu. No, prosvjednici joj ne vjeruju jer cijene – stalno rastu. Slična ekonomska kriza kuha se i preko Crvenog mora, u Egiptu. Stopa nezaposlenosti raste, troškovi života rapidno rastu, a trećina stanovništva – odnosno više od 30 milijuna ljudi – živi u siromaštvu. Iz Tunisa je 2011. krenula revolucija koja se proširila diljem arapskog svijeta. Trenutno je zemlja u političko-predstavničkoj neizvjesnosti, nakon parlamentarnih izbora na kojima je zabilježen rekordno nizak odziv. Samo 8,8 posto glasača ubacilo je listiće u glasačke kutije zbog činjenice da je većina političkih stranaka u Tunisu izbore odlučila – bojkotirati. Novosti
Svi znaju za ruske dezinformacije čiji su cilj govornici engleskog jezika, istaknula je nedavno u analizi za vašingtonski Institut za bliskoistočnu politiku Nadia Oweidat, profesorica koja istražuje digitalni aktivizam u arapskom svijetu. „Međutim, većina zapadnjaka ne shvaća da postoji jednako opasna – ako ne i opasnija – propagandna kampanja na arapskom jeziku koja trenutno radi na iskrivljavanju percepcije javnosti o ratu Rusije u Ukrajini”, napisala je Oweidat. „Rusi definitivno pobjeđuju u informacijskom ratu”, rekao je Mahmud al-Kitabi, sirijski izbjeglica koji živi u Francuskoj: „U Siriji prorežimski ljudi (pristaše Asadove autoritarne vladavine, op. ur.) vjeruju da SAD ispaljuje rakete na Rusiju, a Rusija se samo brani. Mnogi ljudi u Europi čak i ne shvaćaju da se tako nešto događa. Došlo je do potpunog prekida veze”. Deutsche Welle
Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućava djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija a da ih ne zapazi neprijateljska protuzračna obrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. (…) List prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu. Jutarnji
