Intervju s Florianom Bieberom, autorom nove knjige Uspon autoritarizma na zapadnom Balkanu, o Srbiji, Kosovu i pobjedi HDZ-a - Monitor.hr
01.08.2020. (18:00)

Balkanski politički prostor pod povećalom

Intervju s Florianom Bieberom, autorom nove knjige Uspon autoritarizma na zapadnom Balkanu, o Srbiji, Kosovu i pobjedi HDZ-a

Posebno su zanimljive analize profesora Biebera o tome koliko su za jačanje nedemokratskih režima krivi Europska unija i NATO pakt. Naime, politika proširenja EU poslužila je nerijetko kao izlika autokratima da postupno ruše demokratske institucije i nameću više elemenata autoritarnog režima. Na Zapadu su autokrati dočekani kao mladi pragmatični reformatori, pa su dobili potporu medija i političara. Ti balkanski prinčevi došli su na vlast uz pomoć stranaka desnog centra koje su bile povezane sa sličnim europskim strankama pa nije čudno da su uživali njihovu potporu. Nitko ih nije doživljavao kao ekstremne političare iz marginalnih stranaka. Telegram


Slične vijesti

07.03. (23:00)

I naši su preci nekad bili migranti

Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci dijele isti genetski fond

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji. Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana. „Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima. DW

21.02.2023. (17:00)

"U diktaturi nema oligarha. To su sve Putinovi agenti"

Mihail Hodorkovski: “Ako se rat nastavi, Putin kreće na Balkan”

Opinion: How Mikhail Khodorkovsky came to identify with Putin - the Lithuania Tribune

Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji 

14.01.2023. (00:00)

Bitno da mi nismo u plan... oh wait

Rusija želi ‘zapaliti’ Balkan

Već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i BiH, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drukčijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe. Prijeteća predviđanja imaju dodatnu razinu kada ruski veleposlanik u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentira kao “vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i suradnje RS s Ruskom Federacijom“. otvaranje balkanskog žarišta značilo uvođenje Europe u jednu vrstu rata. “Time bi se zemlje EU-a počele baviti izbjeglicama, pregovorima, humanitarnim akcijama, te bi to”, kako ocjenjuje Dizdarević, “skrenulo pažnju s Rusije”. DW

24.10.2021. (23:00)

Bure baruta

Regija na rubu sukoba: Biden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

U uzavrelu situaciju na Balkanu Joe Biden odlučio je poslati doplomatsku petorku koja će, nadajmo se, pomoći u razrješenju škakljive situacije. Dolaze Christopher Hill za veleposlanika u Beogradu, nekadašnji posebni izaslanik za Kosovo tijekom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku, zatim Jeffrey Hovenier kao veleposlanik na Kosovu, a koji je bio i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova te govori hrvatski jezik, Michael Murphy u Sarajevo u kojem je već radio kao posebni savjetnik u veleposlanstvu te su mu specijalnost NATO i strukture sigurnosti u Europi, a Gabriel Escobar već je na mandatu posebnog izaslanika za Balkan. Uz njih će djelovati iskusni diplomat James O’Brian te zajednički pokušati smiriti situaciju. Jutarnji list

24.10.2021. (16:00)

Kulačin: Diplomatija SAD-a na Balkanu: Gotovo je sa ćevapima

To da će Hil i Eskobar da uvedu demokratiju na Zapadni Balkan, to odmah možemo da “okačimo mačku o rep”. Ako se negde interes SAD-a bude poklapao sa razvojem demokratskih procesa, to je drugo pitanje. Problem je što je često zbog tih američkih interesa umeo da strada običan narod, pa ipak ostaje koliko-tolika nada da će ovoga puta možda biti nešto drugačije. Obojica su ovde, utisak je, da isporučuju zahteve. Hil i Eskobar u Beogradu će imati bitno drugačiju situaciju od one koju su Ričard Holbruk i Hil imali krajem devedesetih godina prošlog veka. Na našu sreću, Vučić nije takav kalibar da će se kockati sa svojom vlašću zarad interesa Amerikanaca. Leći će taj na rudu šta god bude trebalo da se uradi. Možda je on uspeo da ubedi sebe i druge oko sebe da nikada neće priznati Kosovo, ali neka se niko ne iznenadi ako se na kraju puta tako nešto bude i desilo, naravno, uz još jednu pobedu sa nulom naspram Kosova. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru

15.08.2020. (23:30)

Blago ocu kad ga sin rodi

Crnogorski pisac Jovan Nikolaidis: Mi Balkanci smo Evropljani, doduše neuglađeni, ali komotniji uživaoci života

Fascinantan čovjek i odličan intervju. U intervjuu al Jazeeri puno pričao, možda najzanimljivije o Balkanu: Umoran sam od kvalifikacija kojima je “civilizacija” blatila ove prostore. Svijet nam je vjekovima krao etnološke raritete, punio svoje muzeje helenskim blagom, kupovao budzašto našu inteligenciju, radnu snagu plaćao mizerno na teškim poslovima diljem svijeta,  balkansku mladost gurao u smrt, u prve redove da ginemo njima u korist u Prvom i u Drugom svjetskom; rasizam, islamofobija, mržnja prema Jevrejima… Mi smo Evropljani, doduše neuglađeni, ali komotniji uživaoci života. Poklaćemo se zbog graničnika na njivi, ali i krv dati tome sa kojim se zbog sitnica sudimo.  Jer smo još prirodni, nepatvoreni, bez poze – nama je radost života božji dar.

29.04.2019. (23:30)

Balkan nad Berlinom

Macron: Nemamo namjeru nametati rješenja Srbiji i Kosovu nego da obje strane raspravljaju s manje emocija

Samit predstavnika zemalja zapadnog Balkana i Europske unije u Berlinu se sastoji od dva dijela, radni sastanak i radna večera, a glavna tema je rješavanju blokade pregovora između Prištine i Beograda. Vučić se pitao za sastav zemalja na sastanku, zašto Hrvatska i Slovenija, a ne Mađarska, pa mu je odgovorila Merkel: “Problemi zemalja u regiji su povezani. Zato se mi danas nalazimo kako bi spriječili da problemi postanu još složeniji. Tu ne smije biti sporazuma na teret drugih i zato smo ovdje danas u ovom sastavu”. DW

12.12.2018. (15:45)

Francuski ministar vanjskih poslova: Oružje na Balkanu najveća prijetnja europskoj sigurnosti

01.06.2018. (00:33)

What do you mean?

Bloomberg: Zaboravite Hrvatsku, posjetite ‘pravi’ Balkan

Bloomberg je objavio članak pod nazivom Zaboravite Hrvatsku: Zašto trebate posjetiti pravi Balkan u kojem navodi kako je Hrvatska lijepa ali prenapučena turistima. Ispod radara istodobno, piše u članku, prolazi pet manje razvikanih destinacija, koje ove godine treba uzeti u obzir za ljetovanje. Na prvom mjestu je Bled, a slijede Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori, albanska planina Prokletije, Mostar u BiH te Sofija u Bugarskoj. Večernji