Potres otvara pitanja jezičnog fašizma
Inoslav Bešker: Kaže li se Bànija ili Bánovina? Evo zašto su obje inačice podjednako legitimne
U lingvistici prevladava stanovište da toponim treba izgovarati i pisati kako ga pišu njegovi stanovnici. U hrvatskoj državnoj praksi su toponimi, naprotiv, kadikad podvrgavani regulama pobjednika, kako svjedoče primjeri od Osijeka preko Rijeke do Biševa (Spljet je ipak otpao, a Zagrijeba se nisu sjetili). To se prelama i na Baniji ili Banovini… U Splitu je Banovina i dalje ružna zgradurina izgrađena za upravni aparat Primorske banovine, pa se koristi i kao sinegdoha za ondje smještenu gradsku upravu. I pretežna uporaba u lokalnom stanovništvu, a i izbjegavanje značenjskog preklapanja (npr. sa Savskom banovinom, pa s Banovinom Hrvatskom) pridonijeli su da je do devedesetih prevladavao oblik Banija. Povijesni razlozi sugeriraju da se tom obliku dâ prednost, ali inačica Banovina je podjednako legitimna. Šteta što su obje ideološki obilježene. Piše Inoslav Bešker za Jutarnji list