Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj prati cijene 910 proizvoda i usluga u devet gradova kako bi izračunao stopu inflacije. Snimatelji cijena odabiru konkretne artikle prema kriteriju reprezentativnosti na prodajnom mjestu. Većina cijena prikuplja se lokalno, izravno na prodajnim mjestima, dok se neke cijene prikupljaju centralno, putem interneta ili izravno od pružatelja usluga. Dakle, “prosječna košarica” ipak postoji, a u njoj se nalaze proizvodi i usluge koje Hrvati najčešće kupuju. No, ostaje pitanje koliko ta “prosječna košarica” zaista odražava potrošnju svakog pojedinog kućanstva. Jer, dok neki možda troše najviše na luksuzne automobile i putovanja, drugi jedva spajaju kraj s krajem kupujući osnovne namirnice. Lider
Jedna kajzerica mora koštati 13 centi, shvatili su u Mlinaru, ali kolika će ta kajzerica biti nigdje ne piše. Rupa je to, reklo bi se, u zakonu, a oni su je odlučili iskoristiti te svega jedan dan nakon uvođenja ograničenih cijena – ograničili su veličinu svojih kajzerica. Kod kruha ne mogu učiniti ništa jer je, jasno, određen po kilaži, eventualno malo varati na vagi, ali zato kajzerica, za koju je bitno samo da je jedan komad, može biti i veličine pikule. A upravo takvu kajzericu je, evo, Mlinar izbacio na tržište. Obujam svoje kajzerice smanjili su, naime, skoro za dvostruko… Kult plave kamenice. Stvar komentiraju na Forumu
Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni
Statističar Marko Krištof predlaže rješenje za rast cijena inspirirano izraelskim Zakonom o hrani. Ovaj model, primijenjen i u Italiji, zahtijeva od trgovaca da javno objavljuju cijene svih proizvoda, omogućujući botovima prikupljanje podataka. Rezultat? Smanjenje regionalnih razlika u cijenama i veća tržišna konkurencija. Krištof vjeruje da bi se time potaknula izrada aplikacija za usporedbu cijena, olakšavajući kupcima pronalazak najpovoljnijih opcija. U Izraelu je zakon 2014. godine doveo do veće transparentnosti i bolje kontrole potrošnje – može li sličan model pomoći i Hrvatskoj? tportal
Na današnjoj sjednici Vlada će usvojiti zaključak koji će sadržavati pet točaka. Po njemu se sve cijene u trgovini i uslužnim djelatnostima moraju vratiti na razdoblje od prije Nove godine, piše N1.Nadležni za nadzor cijena bit će Državni inspektorat te Carinska i Porezna uprava. Formirat će se platforma za praćenje cijena i usluga, o kojoj zasad nema puno detalja. Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da prati cijene što se tiče prehrambenog sektora. Zaključno, oni poslovni subjekti koji budu kršili zaključak vlade podliježu sankcijama na način da za njih neće vrijediti odluka o pomoći vlade oko energenata, što će nadzirati Ministarstvo gospodarstva. Index
Redakcija Radija Slobodna Europa je napravila infografiku koja pokazuje da najviše cijene prehrambenih proizvoda ima Hrvatska.
Prema statistici Europske komisije, u EU postoji samo pet zemalja čijim građanima trošak hrane predstavlja najveći trošak budžeta, a osim Bugarske, Rumunjske, Litve i Estonije, tu je i Hrvatska čiji građani na troškove namirnica troše čak 44 posto budžeta više od prosjeka Europske unije. Jutarnji
Mnoge je kupce ovih dana iznenadila nova cijena biljnih ulja na policama dućana. Još do nedavno plaćali smo suncokretovo ulje oko 10 – 11 kuna, sada oko 15 kuna. Skuplji su i mliječni proizvodi, neki pekarski proizvodi, brašno i šećer, te voće i povrće. Glas Istre…
Cijene hrane u svijetu porasle su u travnju na najvišu razinu od svibnja 2014. godine. Najviše su porasle cijene šećera, za 3,9 posto u odnosu na ožujak, potaknute valom kupovina zbog očekivane smanjene ponude koju nagovješćuju spora žetva šećerne trske u Brazilu i mraz u Francuskoj, koji je oštetio nasade šećerne repe. Slijede cijene biljnih ulja, mesa i žitarica. Poslovni…
Ako je Grad Zagreb jedan sifon za žičaru platio 220 puta više od redovne cijene, evo kako bi izgledale isto toliko uvećane cijene namirnica. 5 kilograma krumpira umjesto 8,95 kuna koštalo bi 3518 kuna, a ista količina jabuka 10.998 umjesto 32,99 kuna. Kelj bismo umjesto 4.99 kuna plaćali 1540 kuna, a komad ananasa 2860 kuna umjesto 7,99 kuna. Telegram…