Industrijska proizvodnja pala u cijeloj Europi, u Hrvatskoj pogotovo - Monitor.hr
16.09.2022. (08:00)

Ajmo se mi ipak prebaciti na turizam

Industrijska proizvodnja pala u cijeloj Europi, u Hrvatskoj pogotovo

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u srpnju za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla jedan posto. U eurozoni smanjena je za 2,3 posto, nakon revidiranog 1,1-postotnog rasta u lipnju. Srpanjski pad najveći je na oba područja od prošlogodišnjeg kolovoza. Među zemljama s većim padom proizvodnje izdvajaju se i Estonija i Austrija, za 7,4 odnosno 3,2 posto u odnosu na lipanj. U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u srpnju pala za 1,9 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla 1,2 posto. Pad u srpnju najveći je od travnja 2021. godine, pokazuju Eurostatovi podaci. Lider


Slične vijesti

13.12. (19:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

10.12. (13:00)

Održivo i kružno ispred stalnog rasta

Granice rasta: sukob održivosti i ekonomskog prosperiteta

Rasprave o gospodarskom rastu, koje je 1972. započeo izvještaj Rimskog kluba „Granice rasta“, aktualne su i danas. Kritičari upozoravaju na ograničenja planeta, dok zagovornici poput njemačkih poduzetnika ističu da je rast ključ za prosperitet. Njemačko gospodarstvo suočava se s padom stope rasta, stagnacijom plaća i rastućim zaostatkom za SAD-om. Istodobno, koncept „zelenog rasta“ nudi rješenja za održivi napredak. Dok se klima mijenja, konsenzus ostaje: veći rast je poželjan, ali mora biti održiv. DW

14.05. (09:00)

Lazanja kao brend

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

Postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a. Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet.

U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘. Za promociju Hrvatske na Eurosongu HTZ je ove godine potrošio tek 15 tisuća eura, ponajviše na aktivnosti na društvenoj mreži X. Baby Lasagna svojim je upečatljivim nastupom i medijskim izjavama tijekom cijelog razdoblja natjecanja potaknuo neke viralne trendove, poput heklanih tabletića i – ljubavi prema mačkama. Prošle godine s Letom 3 i ove godine s Baby Lasagnom ‘konačno smo shvatili zadatak‘ ovakvog natjecanja, kažu stručnjaci. Lider

24.04. (20:00)

Tražena roba u gradu

Potražnja za bakrom snažno će porasti u idućih deset godina

Do porasta će doći zahvaljujući električnim vozilima, energetskoj infrastrukturi, umjetnoj inteligenciji i automatizaciji, ističu stručnjaci. Izračunali su da će bakar u idućih deset godina biti izvor najmanje 10 milijuna metričkih tona dodatne potrošnje, a gotovo trećinu nove potražnje generirat će sektor električnih vozila. S druge strane, analitičari sada očekuju značajnu nestašicu na tržištu, od oko 26 milijuna tona u ovoj godini. Cijena bakra bi, zbog svjetskih trendova, mogla snažno rasti. (Poslovni dnevnik)

24.04. (14:00)

Nova stvarnost 2024.

Analiza Hrvatske udruge banaka predviđa da će kamatne stope u Hrvatskoj sporije padati nego što su rasle

U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)

16.04. (09:00)

Brojke ne lažu

Perković: Stvari koje političari ne žele da znate

  • Mirovine su male zbog toga što Hrvati rano idu u mirovinu i imaju malo radnog staža – prosječni umirovljenik u Hrvatskoj ima samo 31 godinu radnog staža, a novi umirovljenici koji su prošle godine ušli u mirovinu imaju 34. Za usporedbu, u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj u mirovinu se u prosjeku ide s oko 40 godina radnog staža
  • Malo ljudi radi. Da je radna aktivnost veća, strani radnici bi skoro bili nepotrebni – Da je stopa radne aktivnosti u dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj viša od trenutnih 69.9 posto i iznosi oko 80 posto kao u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj, Estoniji, Nizozemskoj itd., onda bi u Hrvatskoj bilo zaposleno više od 200 tisuća dodatnih domaćih radnika. Prošle godine je u Hrvatskoj radilo manje od 200 tisuća stranaca
  • Laž koji često plasiraju političari da nešto dobivate besplatno – Ne postoje besplatni udžbenici, ne postoji besplatni javni prijevoz, vrtić, fakultet ili ručak. Sve to netko plaća, a taj netko su porezni obveznici. Isto je i sa subvencijama
  • Porez na nekretnine već postoji, samo se tako ne zove: postoji komunalna naknada, porez na kuće za odmor… može se raspraviti o tome treba li više poreza objediniti u jedan
  • Hrvatska ne uvozi previše, nego premalo – razvijenije države uvoze više od nas, male države moraju uvoziti da bi mogle izvoziti, naša je ekonomija preslaba i relativno zatvorena
  • Strane kompanije nisu “okupirale” Hrvatsku, desetljećima je izbjegavaju
  • Industrija u Hrvatskoj i dalje kolektivno zapošljava puno veći broj radnika nego turizam i ugostiteljstvo

Branimir Perković za Index

09.04. (15:00)

Svatko ima svoju viziju balansa

Stranke i gospodarski program: Lijeve stranke nude progresivno oporezivanje, a Domovinski pokret predviđa ukidanje svih fiskalnih nameta

HDZ građanima obećava nastavak politike koju su vodili u proteklim godinama: nastavak stabilnog rasta BDP-a kako bi se dosegnulo najmanje 80 posto razvijenosti EU, usporavanje inflacije na manje od dva posto, trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u… Tu je i rast minimalne plaće na 1250 eura. DP želi provesti dubinsku reviziju proračuna (koju inače provodi Državni ured za reviziju), ukinuti progresivno oporezivanje rada (koje realno niti ne postoji), te podići iznos neoporezivog dodatka. Most se fokusira na smanjenje PDV-a za pet posto, a uveli bi automatsko usklađivanje osobnog odbitka s inflacijom. SDP bi porezom na dobit tjerao poslodavce na isplaćivanje većih plaća, dok bi Možemo! dodatno oporezivalo banke i trgovce. Faktograf

31.03. (18:00)

Nisu se dali

Gospodarstvo 2023: Dobra borba u teškoj kategoriji budi optimizam

Prošle je godine u apsolutnoj vrijednosti snižena efektivna stopa poreza na dobit s 267,9 milijuna eura (kolika je bila 2022., na bruto dobit od 1,1 milijarde eura) na 152,9 milijuna (na milijardu eura bruto dobiti). Pozitivno je to utjecalo na rast neto marže profita unatoč tomu što su ukupni rashodi 2023. u odnosu na 2022. rasli više od ukupnih prihoda (prihodi za 2,2 posto, rashodi za 2,4 posto). Ukupno gledajući, za teškaše se može reći da je 2023. bila itekako dobra godina, pogotovo uzmu li se u obzir okolnosti. Problemi u EU-u traju već dugo, njemačko gospodarstvo posustaje, što s nelagodom promatraju mnoga druga tržišta, uključujući hrvatsko, no snaga domaćega gospodarstva, sudeći po aktualnim podacima o prihodima i dobiti, za sada ulijeva nadu. Upitna je produktivnost, prema kojoj nismo bili najkonkurentniji u odnosu na strane kompanije. Lider

21.03. (00:00)

Zato dobro promisli koga ćeš izabrat

Šonje: Sljedeći izbori će odrediti sudbinu Hrvatske za narednih 10 do 15 godina

Povijest Europske unije nudi okvir za razmišljanje o razvojnom putu koji stoji pred Hrvatskom: je li za nas relevantan spomenuti „portugalski scenarij“ (koji se jednako odnosi na Grčku i u nešto manjoj mjeri na Španjolsku), ili „irski scenarij“ – scenarij u kojem jedna periferna i razmjerno nerazvijena zemlja u razdoblju od nekoliko desetljeća sustiže i prestiže europski razvojni prosjek uz stabilizaciju broja stanovnika (štoviše, u Irskoj broj stanovnika snažno raste). U međuvremenu, i to ne slučajno nakon ulaska u EU, Hrvatska je pokazala naznaku kakvih-takvih razvojnih potencijala. Do aktualnih 75% europskog prosjeka došli smo uz pomoć gospodarskog rasta i „uz pomoć“ smanjenja broja stanovnika.

Ključni čimbenici aktualnog dobrog kolesterola kao što su EU fondovi i oporavak osobne potrošnje ne mogu dugo (dulje od nekoliko godina) održavati gospodarski rast i konvergenciju prema europskom prosjeku. Ako neće biti praćeni općim rastom efikasnosti, dovoljno brzim tehnološkim napretkom, ugrađivanjem sve više znanja i inovacija u proizvodne procese, jačanjem konkurencije i konkurentnosti, prije ili kasnije doći će do bolnog otrježnjenja nalik onome 2009.-2014. nakon što smo se nekoliko godina prije toga utapali u poplavi novca (točnije: kredita). Velimir Šonje za Ekonomski lab. Prenio ga i Forbes.

19.03. (21:00)

A probaj prvo vratit ekipu iz Njemačke i Irske

Strani radnici postaju neizbježna potreba, no naglašava se nužnost smanjenja ovisnosti o njima

Procjene Europske komisije ukazuju na potencijalni gubitak od 6,8% radne snage do 2030. godine, a Hrvatska udruga poslodavaca ističe zabrinjavajuće projekcije do 2050. godine, predviđajući gubitak od 20,6% radne snage. Stručnjaci ističu potrebu jačanja domaće radne snage kroz poticaje i usklađivanje s tržištem rada što uključuje smanjenje poreznih opterećenja za visoke plaće i prilagodbu obrazovnog sustava. Osim toga, cilja se na sektore s visokom produktivnošću poput građevinarstva, poljoprivrede i ICT-a. Naglašava se i važnost stranih radnika za gospodarski rast, dok novi Zakon o strancima donosi promjene poput produženja trajanja radnih dozvola na tri godine. Izazovi u izdavanju dozvola i jezične barijere potiču raspravu o poboljšanju procesa zapošljavanja stranaca. Poduzetnici ističu potrebu za bržim postupcima i online praćenjem statusa dozvola. Suočeni s realnošću, tvrtke se prilagođavaju kroz integraciju stranih radnika, potičući učenje jezika i upoznavanje s kulturom. (Lider)