Industrija u Hrvatskoj zapošljava više ljudi od turizma i više zarađuje

I to je ok

Industrija u Hrvatskoj zapošljava više ljudi od turizma i više zarađuje

Za turizam se smatra da je generator gospodarskog rasta, dok mnogi smatraju da industrija u Hrvatskoj jedva da postoji. Praćenje turističkih pokazatelja je postalo jedna vrsta nacionalne opsesije, dok se industrija rijetko spominje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj ukupno zaposlenih u Hrvatskoj je malo veći od 1.6 milijuna, a oko 460 tisuća ih radi u industriji. Broj zaposlenih u turizmu je dosta teže odrediti jer to uključuje jako puno zanimanja u puno više kategorija. U najčešćim djelatnostima pružanja smještaja i usluživanja hrane prošle je godine bilo zaposleno tek nešto manje od 90 tisuća ljudi. Procjenjuje se da u turizmu radi tek oko 13 posto ukupno zaposlenih. Index

industrija turizam

Ali se dalje puno i uvozi

Hrvatska izvozi 40 posto svega što proizvede

Ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda Made in Croatia u prošloj je godini iznosila 27,8 milijardi eura, od čega je 40 posto ostvareno na stranim tržištima – podaci su koje donosi ovogodišnje istraživanje o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda u 2023. Državnog zavoda za statistiku. najvrjedniji industrijski resurs u Hrvatskoj proizvodnja je električne energije, čija je prošlogodišnja prodajna vrijednost iz domaćih izvora iznosila 7,3 milijarde eura. Iznad svih ostalih odskače plasirana vrijednost prehrambenih proizvoda, koja je pri izlasku robe iz pogona iznosila 4,1 milijardu eura, oko 200 milijuna eura više nego godinu prije. Količinski manja, ali s višim cijenama, najviše hrane. Lider

industrija izvoz proizvodnja

Još industrija ni propala dok mi živimo...

Nije samo turizam: Industrija nije umrla, štoviše, agilno se i prilično dobro trasformira, kažu ekonomski analitičari

Dok u javnosti traje bitka oko turističkih brojki i o tome je li sezona podbacila ili ćemo probiti još jedan rekord, industrija iza medijskih kulisa grabi naprijed. Sjajni rezultati Končara svakako su ulovili tračak svjetla pozornice, no jedna lasta ne čini proljeće. Nasuprot raširenom uvjerenju u Hrvatskoj ima industrije, kaže Velimir Šonje, prilično je diverzificirana i – raste. Pritom je, kaže, kao i prerađivačke industrije u drugim zemljama, suočena s problemom prilagodbe fundamentalnoj industrijskoj transformaciji, no industrija hvata korak i s tom činjenicom. Najveći porast broja radnika bilježimo u industriji pića, u grupi djelatnosti proizvodnja motora, strojeva, peći i alata lani je ostvaren najveći rast ukupnih prihoda, a u proizvodnji električne opreme u 2023. je ostvaren najveći rast neto marže profita. Lider

- industrija turizam

Nije u šoldima sve

Podaci istraživanja LinkedIna i Microsofta: 46% ljudi izrazilo želju za ostavkom na trenutnom poslu

Nakon masovnih otkaza, trenda koji je trajao tri godine, u kojem je oko 47 milijuna Amerikanaca napustilo svoja radna mjesta, stručnjaci su se nadali da će 2024. godina biti godina Velikog ostanka. Ali, situacija je drugačije. Naime, čak 46% ljudi je izrazilo želju da napusti svoje radno mjesto, što je za 6% više nego 2021. godine. Ove godine gotovo 85% stručnjaka razmišlja o traženju novog posla. Tri su glavna razloga za odlazak: izgaranje (burnout), nedostatak prilika za učenje i umjetna inteligencija. (Tportal)

industrija otkazi posao tržište rada

Tražena roba u gradu

Potražnja za bakrom snažno će porasti u idućih deset godina

Do porasta će doći zahvaljujući električnim vozilima, energetskoj infrastrukturi, umjetnoj inteligenciji i automatizaciji, ističu stručnjaci. Izračunali su da će bakar u idućih deset godina biti izvor najmanje 10 milijuna metričkih tona dodatne potrošnje, a gotovo trećinu nove potražnje generirat će sektor električnih vozila. S druge strane, analitičari sada očekuju značajnu nestašicu na tržištu, od oko 26 milijuna tona u ovoj godini. Cijena bakra bi, zbog svjetskih trendova, mogla snažno rasti. (Poslovni dnevnik)

Bakar gospodarstvo industrija

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

industrija posao radnici zaposleni

Robot na baušteli

Europska tvrtka Monumental revolucionira industriju građevinarstva koristeći robote kao zidare

Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)

građevina industrija nove tehnologije roboti

Not great, not terrible

Stanje europske tehnologije: novca je manje, ali budućnost nije tako crna

Do kraja ove godine u europske startupove bit će upumpano 45 milijardi dolara, predviđa izvještaj. S jedne strane to je manje od polovice u odnosu na rekordnih 100 milijardi dolara prikupljenih 2021. godine. S druge pak strane, Europa je jedina regija u kojoj su te brojke porasle u odnosu na 2020. godinu, i to za 18%. U proteklih pet godina europska tehnološka industrija udvostručila je svoju radnu snagu s jednog na više od 2 milijuna zaposlenika. Puno je manje jednoroga, no, čini se da je puno bolja situacija s malim europskim tehnološkim startupovima. Tvrtke u ranoj fazi razvoja su u godinu dana prikupile 18,3 milijarde dolara. Porasla su otpuštanja, a valja napomenuti kako u industriji i dalje dominiraju muškarci. Bug

industrija tehnologija

Tutači na baterije k'o na traci

Imamo know-how za autoindustriju, sad trebamo samo serijsku proizvodnju

Električna vozila proizvode Kinezi, Indijci, Vijetnamci, Poljaci, gotovo svaka zemlja ima svoj prototip nekakvog vozila na električni pogon, pa čak i Hrvatska. Mi imamo Rimčevu Neveru. Možda se ne proizvodi serijski, ali je ‘naša‘. No u ovom kontekstu važno je spomenuti da pogoni za proizvodnju EV-a nisu veliki industrijski pogoni i ne trebaju to biti. To su mahom mala, sklepana vozila koja se mogu složiti u minipogonu i Hrvatska bi tu, bude li malo sreće, mogla privući investitore koji žele biti ‘bliže‘ europskim kupcima, koji ionako zbog zelene politike EU-a moraju razmišljati o napuštanju vozila na fosilna goriva. Prije Rimca imali smo XD, no to je bilo prije EU fondova… No, prva serijska proizvodnja mogla bi krenuti uskoro, i to u Novskoj, gdje posluje poljska Wawa. Lider

električni automobili industrija

'I can’t believe you morons actually buy this shit'

Banksy: Kritizirati jezikom industrije

Prepuna temeljito razrađene autoironije, izložba Banksyjevih radova u Trstu u dominantni fokus stavlja bogati opus anonimnog grafitera i vizualnog umjetnika. Klimaks paradoksalnog postojanja navodnog underdoga uviđa se na završnoj točki narativa koji završava riječima exit through the gift shop. Takav paradoks nije preveliki zalogaj, već je stvar dnevnog koprcanja u neoliberalnim opušcima. Interni komentari koji su prethodili polasku u Trst pretežito su se bavili time – Banksyjevom ulogom u oblikovanju prostora koji je odlučio okupirati. Ta nejasna siva zona između alternative i mainstreama, supstance i komoditeta od njegovog je pseudonima načinila izrazito oštar kult ličnosti – za alternativce navodno koristan, za buržuje u dražbenim centrima tek vrijedan spomena. Kulturna industrija je, po tko zna koji put, odlučila selektivno definirati važnost ne samo Banksyja, već i tzv. političke umjetnosti uopće. H-alter

Banksy industrija kapitalizam kritika umjetnost

Dok mama ima para

Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene

Slobodnoj trgovini prijete problemi već viđeni u povijesti, a tvrdim intervencijama država može više odmoći nego pomoći, piše The Economist ne odbacujući državni intervencionizam, ali pozivajući na odmjerenost i međunarodnu usklađenost javnih intervencija u gospodarstvo. Nedavne intervencije temelje se uglavnom na argumentima ‘dojenačke industrije‘ (“infant-industry”). To su nove industrije koje u svojim ranim fazama doživljavaju poteškoće ili su posve nesposobne u natjecanju s etabliranim konkurentima u inozemstvu. Ideja je da, ako država ispravi početni tržišni neuspjeh, nova industrija bi s vremenom mogla sama napredovati. Iako intervencije negdje pomažu, u drugima može svima pogoršati položaj. Lider

gospodarstvo industrija tvrtke

I to je ok