Industrija lažnih istraživanja: znanost na klimavim temeljima - Monitor.hr
Danas (07:00)

Akademska prevara d.o.o. – rastemo zajedno!

Industrija lažnih istraživanja: znanost na klimavim temeljima

U posljednjem desetljeću proizvodnja i distribucija lažnih znanstvenih radova poprimila je industrijske razmjere, ozbiljno narušavajući vjerodostojnost akademske zajednice. Procjenjuje se da je dosad povučeno oko 55.000 radova, dok stotine tisuća sumnjivih studija i dalje kruži internetom. Paralelno s rastom broja lažnih radova cvjeta i siva akademska ekonomija u kojoj se prodaju autorstva, citati i recenzije. Pojava hiperproduktivnih autora dodatno pogoršava problem, dok se izdavači bore između etike i profita. U tom kaosu razvija se i industrija tehnoloških rješenja za otkrivanje prevara, no borba je teška jer postoji više od 50.000 znanstvenih časopisa spremnih objaviti gotovo sve. Bug


Slične vijesti

13.07.2020. (18:30)

Opasne posljedice

Primijećene teška oštećenja mozga nakon prebolijevanja koronavirusa

Britanski neurolozi su sad objavili šokantne podatke u časopisu Brain prema kojima virus SARS-CoV-2 može izazvati teška oštećenja mozga i kod pacijenata s lakim simptomima ili pacijenata koji su već ozdravili… Posljedice mogu biti psihoze, paralize i moždani udari, a opasnost se često može prekasno prepoznati… Ta oštećenja se često prepoznaju jako kasno ili nikad… Sličnih kasnih posljedica je prema studiji bilo i nakon katastrofalne španjolske gripe 1918. godine, kod koje je vjerojatno oko milijun ljudi imalo oštećenja mozga. Deutsche Welle

12.01.2015. (19:16)

Zemlja (ne)znanja

Hrvatska ide prema znanstvenom dnu – ulaganja u istraživanja smanjena 200 milijuna kuna

Europska je komisija još 2013. godine predvidjela da će Hrvatska do 2020., nastavi li ovim tempom, pasti na dno europskoga dna prema ulaganjima u znanstvena istraživanja i razvoj, koja bi tada mogla iznositi 0,6 posto BDP-a. Hrvatska našla pri dnu te ljestvice s 0,81 posto izdvajanja, ili četiri puta manje od Finske (europski je prosjek 2,02 posto), no dodatni je šok izazvala Vladina odluka da novac za znanstvena istraživanja za 2015. godinu smanji za još 200 milijuna kuna, na nevjerojatnih 0,21 posto BDP-a ili ukupno 672 milijuna kuna, piše Slobodna.