Implantati u mozgu pomažu protiv Parkinsona, paraliziranoj osobi omogućili da ponovno hoda - Monitor.hr
05.06. (13:00)

Nova nada

Implantati u mozgu pomažu protiv Parkinsona, paraliziranoj osobi omogućili da ponovno hoda

Elektrode se već desetljećima ugrađuju u ljudski mozak kao lijek za Parkinsonovu bolest i druge poremećaje kretanja; više od 160.000 pacijenata dosad je primilo “duboku moždanu stimulaciju” koja smiruje nepravilnu električnu aktivnost, odgovornu za neke simptome bolesti. No novi val neuralnih implantata daleko je sofisticiraniji i omogućava dvosmjernu komunikaciju između mozga i uređaja uz pomoć dva implantata u mozgu i kralježnici koji bežično komuniciraju putem “digitalnog mosta”. Bug donosi niz pozitivnih primjera kod mnogih oboljelih, ali i etičkih dvojbi oko nove tehnologije kojom se ulazi u mozak kao nikad dosad.


Slične vijesti

31.05. (11:00)

Napokon stroj koji čita misli

Moždani implantat prevodi misli u riječi

Istraživači Kalifornijskog instituta za tehnologiju (Caltech) razvili su moždane implantate koji mogu dešifrirati unutarnji govor, riječi koje ljudi misle bez vokaliziranja ili čak pomicanja usana. Iako je još uvijek u početnim fazama, ova tehnologija, opisana u časopisu Nature Human Behaviour mogla bi revolucionarizirati komunikaciju osoba s teškom paralizom i onih koji su iz nekog razloga izgubili sposobnost govora. Ova vrhunska tehnologija sučelja mozak-stroj (BMI), predstavljena prije dvije godine i sad uspješno ponovljena na drugom pacijentu, snima signale iz pojedinačnih neurona u mozgu u stvarnom vremenu. No, za razliku od prijašnjih BMI-a koji su se oslanjali na djelomično vokalizirani ili oponašani govor, ovaj sustav sad dekodira isključivo unutarnji govor. Bug

08.11.2023. (11:00)

Ugrade ti autocorrect

Moždani implantat omogućava komunikaciju putem misli

Govorna proteza koju je razvio zajednički tim neuroznanstvenika, neurokirurga i inženjera sa Sveučilišta Duke može prevesti moždane signale osobe u ono što ona pokušava reći. Nova tehnologija, predstavljena u časopisu Nature Communications, mogla bi jednog dana pomoći ljudima koji ne mogu govoriti zbog neuroloških poremećaja da povrate sposobnost komunikacije putem sučelja mozak-računalo. Izradili su ultratanke i fleksibilne moždane senzore visoke gustoće. Upakirali su impresivnih 256 mikroskopskih moždanih senzora na komad fleksibilne plastike medicinske kvalitete veličine poštanske marke. U prvim testovima dekoder je bio točan u 40% slučajeva. To se može činiti kao skroman rezultat, ali je prilično impresivan s obzirom na to da su za slične rezultati potrebni sati ili čak dani podataka. Bug

17.02.2023. (17:00)

You will be assimilated, resistance is futile

Moždani implantati mijenjanju osobnost na začudne načine

Sve više startupa širom svijeta intenzivno radi na razvoju i implementaciji sučelja mozak-računalo (BCI) i sustava za olakšavanje izravne komunikacije između ljudskog mozga i vanjskih računala. Brojni istraživači proučavaju korištenje BCI-a za vraćanje izgubljenih osjetila i kontrolu protetskih udova. I mada su ove tehnologije još uvijek u povojima, postoje dovoljno dugo da se otprilike može reći da će, pa čak i kako će takvi neuronski implantati djelovati na naš um. Pokazalo se kako ljudi koji koriste BCI mogu osjetiti duboki osjećaj ovisnosti o uređajima ili promjenu doživljaja samih sebe. Stoga bi, kažu stručnjaci, trebalo razjasniti medicinske i etičke zamke prije nego što ljudi stanu u red da im se pametni uređaj ugradi u mozak. Neki ih znanstvenici uspoređuju s lobotomijama. Bug

26.03.2022. (15:00)

Tehnologija u službi čovjeka

Moždani implantat omogućio osobi koja boluje od ALS-a da izrazi svoje misli

Istraživači su dva kvadratna niza elektroda širine 3,2 milimetra umetnuli u dio mozga koji kontrolira kretanje. Nakon gotovo tri mjeseca neuspješnih pokušaja postignut je prvi neurofeedback. Držeći ton visokim ili niskim, muškarac je mogao naznačiti “da” i “ne” skupinama slova, a zatim pojedinačnim slovima. Nakon otprilike tri tjedna rada sa sustavom proizveo je razumljivu rečenicu: zahtjev da ga skrbnici premjeste. Zatim je u godini dana složio desetke rečenica mukotrpnom brzinom od otprilike jednog znaka u minuti: Gulaš i juha od graška; Želio bih glasno slušati album grupe Tool; Volim svog cool sina. Znanstveni rad o ovom projektu objavljen je u časopisu Nature Communications. Ako se pokaže pouzdanim, ovaj sustav bi mogao tisućama ljudi omogućiti da ponovno komuniciraju s obiteljima i skrbnicima. Bug