Ima nešto i u predrasudama: Razlika među spolovima u zdravlju se zapravo pokazuje tek u doba adolescencije - Monitor.hr
01.06. (16:00)

Ako je znanost potvrdila...

Ima nešto i u predrasudama: Razlika među spolovima u zdravlju se zapravo pokazuje tek u doba adolescencije

“Žene stalno kukaju da su nešto bolesne: sad je ‘bole me križa’, sad je ‘boli me glava’, a ako nije to, onda je ‘pusti me,ja sam u depresiji’. A muškarci šute – i prvo umiru. Dobro, djelom i zato jer se slupaju s autom, ali to je obično da ga lupi srce i sruši se mrtav iz čista mira. Ili sad sa koronom: i tu su prvo muškarci umirali.” Bez ikakve sumnje, to zvuči kao razgovor “pravih muškarčina” nakon četvrte pive i takve najgore seksističke predrasude se mogu čuti diljem svijeta. No problem jest: to je otprilike i zaključak velike znanstvene studije objavljene u uglednom medicinskom listu Lancet Public Health. DW


Slične vijesti

14.08. (14:00)

Najpozitivnija nula

Znanstvenici otkrili da ljudi koji imaju krvnu grupu 0 žive najduže: “Rijetko obole od najtežih bolesti”

Dokazano je da ljudi s krvnom grupom 0 imaju manji rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti poput moždanog i srčanog udara, kao i da imaju manje šanse oboljeti od određenih vrsta raka. Krvna grupa 0 sadrži manje molekula koje mogu uzrokovati zgrušavanje krvi, uključujući srčane i moždane udare uzrokovane krvnim ugrušcima. Otpornost na najopasnije bolesti znači veću šansu za dug život. Kako su objasnili, utvrdili su da se određene varijacije gena češće javljaju kod ljudi koji dožive stotu, a kada je u pitanju krvna grupa – bila je nula. N1

15.07. (17:00)

Tko će nas liječiti?

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti 40 posto liječnika starije od 60

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 455 liječnika, s tim da je već sad 40 posto onih koji rade – starije od 60 godina, a u sustav ovisi i onima starijima od 65! Njih je čak 244. Ulaganja posljednjih desetak godina u primarnu zdravstvenu zaštitu prepolovljena, od 6 posto budžeta HZZO-a spali su na 2,8 posto. U idućih pet godina, s obzirom na dob liječnika, više od milijun stanovnika moglo ostati bez zdravstvene skrbi. HRT

30.06. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

23.06. (19:00)

Kad su mobiteli danas sve pametniji, a mi sve nezdraviji

Koliko su mobiteli stvarno štetni?

Mobiteli su uređaji koji emitiraju male doze niskofrekventnih elektromagnetskih valova, odnosno radio valove i to samo kada su uključeni. Ono što na mobitelima povećava količinu zračenja su antene koje su u pametnim telefonima skrivene. Što je antena bliža tijelu to je veća količina zračenja koju tijelo apsorbira. Ako udaljavamo mobitel, to zračenje smanjujemo. Veće zračenje emitira u području slabijeg signala. Osim zračenja, mobiteli utječu i na vid i sluh. Dugo gledanje u mobitel smanjuje broj treptaja i uzrokuje jako naprezanje oka, zbog čega nam oči postaju iziritirane, suhe i općenito imamo dojam smetnji. Spominje se i pojava digitalne depresije, a zračenje se pojavljuje i u korištenju Bluetooth tehnologije. Savjeti donose nekoliko prijedloga kako koristiti mobitel da se minimizira negativan utjecaj na zdravlje.

22.05. (17:00)

I to dolazi polako na red

Zdravlje žena dosad se manje proučavalo, znanstvenici sada ispravljaju tu grešku

Veća je vjerojatnost da će žene biti pogrešno dijagnosticirane sa stanjima od endometrioze preko shizofrenije do ADHD-a. Primjerice, dosad se smatralo kako su ADHD-om pogođeni uglavnom dječaci, iako je sve veći broj djevojčica koje pokazuju simptome toga. Razlika je da se to kod njih manifestira na drugačiji način nego kod dječaka, pa i odraslih žena. Drugo, novija saznanja ukazuju kako menstrualni ciklusi utječu na ženski mozak. Tu su i druga saznanja vezana uz samo reproduktivno zdravlje. Nat Geo

16.05. (18:00)

Možda je u kolegama problem

Ljudi koji rade iz ureda žale se dvostruko više na zdravstvene probleme

Radnici koji moraju biti prisutni na radnom mjestu dvostruko se češće žale na zdravstvene tegobe poput iscrpljenosti ili opterećenosti od radnika koji rade od kuće. Poduzeća bi pod svaku cijenu trebala uzeti u obzir rezultate ove studije pri donošenju odluke o tomu treba li radnike koji rade od kuće prisiliti na povratak na radna mjesta. Nakon pandemije poslodavci su se vratili obvezi prisustva na radnom mjestu, pri čemu se mnogi služe modelom po kojem se 60 posto radnog vremena provodi na radnom mjestu, a 40 posto u kućnom uredu. Prema ispitivanju instituta Yougov, čak 47 posto ispitanih bi počelo tražiti novo radno mjesto u slučaju da im poslodavac zabrani rad od kuće. tportal

10.05. (16:00)

Gume opasnih namjera

Stručnjaci upozoravaju da je prašina iz istrošenih guma ekološki i zdravstveni rizik, nadmašujući učinke ostalih plastičnih materijala

Naglašavaju opasnost od udisanja ove prašine, koja sadrži širok spektar kemijskih spojeva. Naime, jedan od aditiva koji se koristi u proizvodnji guma dovodi do smrti riba u rijekama, a štetni elementi često završavaju na našim stolovima – biljke ih apsorbiraju poput spužve. Zato znanstvenici potiču vlasti na ograničenje toksičnih aditiva i promicanje održivijih alternativa. Njihovi prijedlozi uključuju bolje filtre u vozilima i infrastrukturne promjene. (Revija HAK)

08.05. (09:00)

“Predlažem da uklonite muhu i popijete vino. Ako želite dodatne proteine, možete čak i progutati muhu”

Muha u piću: Treba li se brinuti? Stručnjaci ističu da je rizik od infekcije nizak

Kada muha završi u vašem piću, dilema je velika: ukloniti je i popiti ili zatražiti novo? Stručnjaci ističu da, iako muhe mogu prenositi bakterije poput E. coli ili Salmonelle, rizik od infekcije je nizak. Primrose Freestone s University of Leicester navodi da su vino i alkoholna pića manje podložna infekcijama, dok je rizik kod bezalkoholnih pića minimalan. I zato većina stručnjaka preporučuje jednostavno uklanjanje muhe i nastavak konzumacije. (N1)

27.04. (12:00)

Nema ničeg slatkog u ovoj bolesti

Inzulinska rezistencija: Jedan je od vodećih čimbenika rizika za razvoj dijabetes tipa 2, gestacijskog dijabetesa i predijabetesa

Stanje je to prilikom kojeg u organizmu slabi učinak inzulina pa mišići, masti i jetra ne mogu za energiju koristiti glukozu iz krvi te se mora proizvoditi više inzulina u gušterači, a razina šećera u krvi se s vremenom povećava. Inzulinsku rezistenciju najlakše je prepoznati kroz rezultate krvne pretrage. Pretraga će tako pokazati smanjenu razinu dobrog kolesterola, dok će loš biti povišen, razina glukoze u krvi natašte može biti iznad 100 mg/dL, dok će razina triglicerida biti povišena. Osim laboratorijskih pokazatelja, razni simptomi koji ukazuju na inzulinsku rezistenciju su još i: povišen krvni tlak, pojačana žeđ, često mokrenje, pojačana glad, nekontrolirano debljanje i nakupljanje masnih naslaga oko trbuha, glavobolja, sporo zacjeljivanje rana i zamagljen vid. Uravnotežena i zdrava prehrana te gubitak težine najbolji su alat u borbi protiv inzulinske rezistencije. (HRT)

24.04. (15:00)

Matematičke pripreme za ljeto su krenule

Proteini su važni za obnovu mišića, metabolizam i poticanje osjećaja sitosti

Unesena količina proteina može imati značajnu ulogu u gubitku kilograma. Kad je u pitanju konkretna količina proteina, stručnjaci govore da to ovisi o više faktora. Tako dob, spol, mišićna masa, razina aktivnosti i cjelokupno zdravlje imaju ulogu u određivanju količine potrebnih proteina. Ipak, stručnjaci ističu da je, za one koji žele smršavjeti, dnevna preporuka unos između 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Na konkretnom primjeru, osoba koja teži 68 kilograma, dnevno mora unijeti od 82 do 109 grama proteina. Osim proteina, treba osigurati dovoljan unos zdravih masti i ugljikohidrata te povećati unos vode. (Index)