I HDZ-ovci priznali da su nove izborne jedinice sastavljali unutar stranke - Monitor.hr
16.06.2023. (08:00)

Nek isto je i đavolu i đakonu

I HDZ-ovci priznali da su nove izborne jedinice sastavljali unutar stranke

Premijer je odgovarao na novinarsko pitanje zašto nije bilo široke rasprave prije odlučivanja o novim izbornim jedinicama, potrudivši se naglasiti i kako je „Vlada poduzela samo nužne intervencije kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda”. Tezu o “stranačkoj kuhinji”, međutim, nije osmislila oporba, već je  otome pisao Jutarnji. Vijest nije demantirana, već su je, suprotno, u narednim danima potvrdili sami članovi te skupine Karlo Ressler i Ivan Anušić koji su u medijima javno govorili o radu skupine. Stručnjak s Instituta Ivo Pilar kojeg je Anušić spominjao je demograf Nenad Pokos čiji je prijedlog podjele na 10 izbornih jedinica s po 14 zastupnika objavljen još u studenom prošle godine. Gong je poslao upit Ministarstvu pravosuđa i uprave koji su to eksperti koji su radili na izradi prijedloga, ali do danas nije objavljen odgovor Ministarstva. Faktograf


Slične vijesti

23.11. (12:00)

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama

Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Ministri i bivši ministri koji čekaju završetak suđenja:

  1. Vili Beroš – Afera “dualni mikroskopi”
  2. Lovro Kuščević – Malverzacije sa zemljištem i prenamjenom
  3. Gabrijela Žalac – Afera “Softver”
  4. Josipa Rimac (Pleslić) – Afera “vjetroelektrane”
  5. Tomislav Tolušić – Subvencijske prijevare s EU fondovima
  6. Darko Horvat – Afera “Po babi i stričevima”
  7. Ivan Paladina – Malverzacije s nekretninama IGH-a
  8. Mario Banožić – Prometna nesreća iz nehaja

Većina slučajeva uključuje korupciju, zloupotrebu položaja i financijske malverzacije. Unatoč smjenama i istragama, sudski postupci sporo napreduju, što ukazuje na neučinkovitost pravosuđa i potencijalni politički utjecaj. Goran Litvan za Lider

30.10. (20:00)

Sve do Vukovara, nigdi nema ovak'ih bećara

Đikić: HDZ i sateliti

Hrvatski suverenisti razvrgnuli su vladajuću koaliciju s Domovinskim pokretom u Vukovaru, čime je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, ujedno i predsjednik Domovinskog pokreta, uvjetno ostao bez formalne većine u Gradskom vijeću. Jasno je, također, da je izvjestan dogovor DP-a i HDZ-a o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Vukovaru u svibnju sljedeće godine: riječ je, vrlo vjerojatno, o drugom dijelu pogodbe prema kojoj je DP podržao HDZ-ova predsjedničkog kandidata Dragana Primorca, a možda i o još ponekom Penavinu ustupku u korist Andreja Plenkovića, jer je zadržavanje vlasti u Vukovaru na vrhu liste političkih prioriteta DP-a. Dogovor bi bio takav da kandidat za gradonačelnika bude Penava, a za njegova zamjenika netko iz HDZ-a, dok bi u Vukovarsko-srijemskoj županiji bilo obrnuto: župan iz HDZ-a, zamjenik iz DP-a. Ivica Đikić za Novosti

24.09. (15:00)

'Slavonija će biti golf teren, a tko previše radi - uhapšen'

Dežulović: Hrvatska demokratska ‘Ndrangheta

Doći će dan, sad je već to posve izvjesna stvar, kad će USKOK banuti i u kuću načelnika Pizde Materine, uglednog lokalnog HDZ-ovca Dalibora Žužula, koji je tu malu ličku općinu vodio puna četiri mandata. Otkrit će se, eto, kako je na projektu veličanstvenog novog zatvorskog kompleksa u Pizdi Materinoj HDZ-ov načelnik zaposlio cijelu širu rodbinu, izvukavši dva milijuna eura iz europskih fondova za vlastiti hotel, zapravo bordel za talijanske lovce, agenti USKOK-a ispraćeni kletvama stare majke Milice kombijem će ga sprovesti u njegov vlastiti novi istražni zatvor na kraju sela, i Andrej Plenković ostat će konačno jedini hadezeovac na slobodi. Dobro, on i Gordan Jandroković.

Nekad davno, HDZ je zaista bio politička stranka, s programom, svjetonazorom i jasnom političkom idejom. Možda kriminalnom, ali idejom. Danas, međutim, čak je i u bezličnom, amorfnom i besmislenom SDP-u više ideologije nego u HDZ-u. Trideset pet godina kasnije, u HDZ-u više nema nijedne jedine jasne ideje osim moći, statusa, položaja, funkcije, privilegija, novca i prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevno. Boris Dežulović za N1.

14.09. (10:00)

Kandidat bez karaktera

Đikić: Napadna beskonfliktnost

Primorčeva kampanja svodi se na ovu podjelu poslova: premijer Plenković i njegov udvornički ministarski zdrug napadat će predsjednika Milanovića s nastojanjem da ga uvuku u kontinuiranu kavgu, dok će Primorac s namještenim osmijehom širiti apstrakcije poput zajedništva, ljubavi i budućeg blagostanja.

Opisana predizborna strategija, koju HDZ nikad dosad nije prakticirao, mogla bi se možda ispostaviti uspješnom jedino pod uvjetom da Milanović upadne u zamku i da se počne ponašati kao da mu je protukandidat Plenković, a ne Primorac. Čak i kad bi učinio tu vrstu pogreške, još uvijek ostaje problem Primorčeva političkog profila: nije dovoljno biti antipod Milanoviću u pogledu retorike i imati podršku HDZ-a da bi se pobijedilo u predsjedničkoj utakmici. Ivica Đikić za Novosti

12.05. (14:00)

Vukovi u telećoj koži

Domovinski pokret je prevario svoje birače, u kampanji je HDZ nazivao izdajnicima, a sada idu s njima u koaliciju, kažu birači

Da je Hrvatska izabrala većinski desne opcije pa je prirodno da nova koalicija bude takva – slaže se polovica ispitanih (50,7 posto). Nešto manje je onih koji ne misle tako (46,7 posto). Ne zna 2,6 posto građana. Domovinski pokret je prevario svoje birače, u kampanji je HDZ nazivao izdajnicima, a sada idu u koaliciju, kažu dvije trećine ispitanih (67,3 posto). S tim se ne slaže 25,9 posto građana, a ne zna 6,9 posto.  58,2 posto je onih koji smatraju da je HDZ-DP koalicija poraz proeuropskih politika i uključivosti što je Plenković promovirao posljednjih 8 godina. S tim se ne slaže 33,3 posto, a ne zna 8,5 posto. A hoće li takva Vlada izdržati 4 godine, znajući na razlike među strankama i povijest odnosa? Trećina (32,8 posto) vjeruje u puni mandat u istom sastavu. Da će doći do preslagivanja i nove većine vjeruje 27,9 posto. RTL

10.05. (13:00)

Nisu oni nas, mi smo njih…

Ispadanjem iz Vlade SDSS trpi veliku političku štetu

SDSS je donio odluku da neće s DP-om. Nisu oni spriječili SDSS, nego je SDSS od početka imao takav stav, kazao je Milorad Pupovac za N1. Ispadanjem iz Vlade SDSS trpi političku štetu. Tako gube dosadašnje potpredsjedničko mjesto u Vladi koje je obnašala Anja Šimpraga. U dosadašnjoj su Vladi imali i dvoje državnih tajnika – Milu Horvata u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Spomenku Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. Isto tako, gube veliku zastupljenost u saborskim odborima te ostaju bez niza mjesta u državnim uredima, agencijama i državnim poduzećima. (N1)

19.04. (14:00)

Glas dijaspore

HDZ u Irskoj osvojio tek jednog birača, Možemo! pobrali debelu većinu glasova

HDZ je u 11. izbornoj jedinici osvojio više od 32 tisuće glasova, a najviše, njih 28 tisuća, stiglo je iz BiH. Uz BiH, HDZ bilježi većinu i u drugim državama regije (Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Sloveniji), a većinu je odnio i u SAD-u, Kanadi i Turskoj. S druge strane, politička platforma Možemo! je pobijedila u velikim Europskim državama. Tako su većinu glasova dobili u Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Slovačkoj, Grčkoj, Portugalu, Albaniji, UAE, Velikoj Britaniji te Irskoj. (Tportal)

08.04. (17:00)

Politički podobne pjesme

I HDZ u kampanji koristi Stublićevu pjesmu, on se ne buni: Veliki popust dajem nekom tko bi koristio pjesmu ‘Mi smo pali s Marsa’

Spreman sam svim strankama, osim onima koje propagiraju ekstremne, autoritarne, antidemokratske ideje, dati na korištenje svoje pjesme jer one šire pozitivne ideje te će tako naši izbori postati pozitivniji i uspješniji. Citiranje stihova bilo je u domeni dopuštenog. Suradnja za korištenje pjesme u širem opsegu naknadno je regulirana, pojasnio je Stublić. Na pitanje je li ista cijena za ‘Rijeke pravde’ i ‘Dobre vibracije’, Stublić kaže da je to hipotetsko pitanje jer bi sve ovisilo o tome u kojoj mjeri i kako bi se upotrebljavale. Tportal

01.04. (16:00)

Više problema nego rješenja

Što je sve obilježilo mandate HDZ-ove vlade: Bilo je postignuća, ali ih zasjenjuje korupcija

Kada se promatra zadnjih nepunih osam godina, najveći skok BDP dogodio se u godinama nakon pandemije bolesti Covid-19 zbog većeg priljeva sredstava iz europskih fondova i jačanja javnih investicija, kao i snažnijeg turističkog rasta, iako je utjecaj imao i pad broja stanovnika. Sada već tehnička vlada u svom drugom četverogodišnjem mandatu planirala je prepoloviti broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina. No, to se nigdje nije dogodilo. Brdo je i drugih obećanih projekata koji se nisu proveli. Mala je stopa nezaposlenosti, ali to se događa u vrijeme velikog nedostatka radne snage.

Iako je tržište uvoza radne snage liberalizirala, nije pripremila za veliki priljev radnika iz trećih zemalja i potpuni nered na tržištu na kojem bujaju agencije za uvoz i privremeno zapošljavanje radnika. Tu je i kriza stanovanja – cijene kvadrata divljaju svugdje, mijenjali su se porezi, ali nije bilo obećanih rasterećenja, obećali su i vraćanje INA-e, ali ona je i dalje u mađarskom vlasništvu, a u dva mandata Plenkovićeva je vlada smijenila 30 ministara, bilo zbog afera ili rekonstrukcija. Tzv. Lex AP i imenovanje Turudića na čelo DORH-a zadnji su događaji koji su obilježili HDZ-ovu vladavinu prije izbora. Faktograf

28.03. (12:00)

I see bot people

Botovi u političkim kampanjama: digitalni fenomen koji izaziva zabrinutost

Botovi, automatizirani programi, postaju sve prisutniji u političkim kampanjama diljem svijeta. Nedavno je otkriveno da je službeni Facebook profil HDZ-a skupio značajan broj lajkova, među kojima su se istaknuli i Vijetnamci. Ovo izaziva sumnju: jesu li botovi kupljeni od strane stranke ili su dio pokušaja ismijavanja? Botovi su sve sofisticiraniji, mogu biti i ljudi koji su prisiljeni na to, poput slučaja u Srbiji gdje je jedna žena postala bot nakon prijetnji otkazom. Iako su botovi postali ključni politički alat, njihova upotreba izaziva zabrinutost. Kupnja botova može narušiti analitiku, doseg i angažman stranice, dok njihova upotreba za širenje dezinformacija predstavlja prijetnju demokraciji. Ključno je da vlasnici digitalnih platformi i političari preuzmu odgovornost za suzbijanje ovakvih manipulacija kako bi se osigurala integritet izbornih procesa. (Netokracija)