Hyperloop vlakovi na magnetskoj levitaciji: San o prijevozu putnika između gradova brzinom većom od 700 km/h korak je bliže stvarnosti - Monitor.hr
Petak (14:00)

Još malo pa ćemo putovati i brzinom svjetlosti

Hyperloop vlakovi na magnetskoj levitaciji: San o prijevozu putnika između gradova brzinom većom od 700 km/h korak je bliže stvarnosti

Europski Hyperloop centar u Nizozemskoj uspješno je testirao hyperloop prometalo, kapsulu koja koristi magnetsku levitaciju. Trenutna brzina od 30 km/h trebala bi narasti na 100 km/h do kraja godine, dok se putovanja brzinom većom od 700 km/h očekuju do 2030. godine. Ovaj revolucionarni oblik prijevoza mogao bi povezivati europske gradove poput Amsterdama i Berlina za samo 90 minuta. Uz minimalnu potrošnju energije i tiši rad od zrakoplova i vlakova, hyperloop obećava i ekološku prihvatljivost, što bi moglo drastično transformirati europski prijevoz. tportal


Slične vijesti

Četvrtak (10:00)

HŽ: Polagani voz na krivom kolosijeku

Teretni željeznički promet rast će svuda, osim u Europi. Stručnjak: Kod nas nema nimalo razloga za optimizam

Globalno tržište teretnog željezničkog prometa do 2028. godine rast će godišnjom stopom od 2,6%, no Europa se suočava s padom zbog slabije ekonomije. Sjeverna Amerika, Azija i CIS regija predvode rast, dok europski intermodalni promet, posebno kontejnerski, trpi. Hrvatska, zbog loše infrastrukture i sporih projekata, također zaostaje. Profesor Tomislav Josip Mlinarić naglašava da domaći željeznički sektor neće napredovati bez značajnih ulaganja i operativne učinkovitosti, zbog čega će teretni promet u Hrvatskoj ostati nekonkurentan. Lider

26.07. (20:00)

Ekološki čuuu-čuuu

Do 2026. Hrvatskom će voziti hibridni vlakovi, a moći će postići brzinu i do 160 km na sat

Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji način prijevoza, a kako bi Hrvatska išla ukorak s Europom, potrebna su ulaganja u željeznički infrastrukturu i nove vlakove, koji bi išli na hibridni pogon. Končar – Električna vozila i HŽ Putnički prievoz potpisali su ugovor o kupoprodaji šest elektrodizelskih motornih vlakova, a koji će zamijeniti nagibne vlakove koji na relaciji Zagreb – Split voze još od davne 2004. godine. Novi vlakovi su hibridne izvedbe pa će se na elektrificiranoj pruzi napajati iz kontaktne mreže, a na neelektrificiranoj pruzi kao izvor energije koristit će dva dizelska motora. Ovaj projekt modernizacije hrvatskog željezničkog prometa financira se iz zajma Europske investicijske banke (EIB), a u vrijednosti je od 57,3 milijuna eura. Green

07.07. (18:00)

Vlakovi nam kasne, ovaj put za Europom

Greenpeace: Željeznička povezanost Zagreba s ostatkom Europe katastrofalna

Greenpeace je analizirao 990 ruta između 45 velikih europskih gradova, od čega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je šest puta više izravnih letova nego izravnih željezničkih linija između velikih gradova diljem Europe. Europski su gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom, Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet, navodi se u priopćenju Greenpeacea. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze. Lider

02.05. (16:00)

App za vagonaše

Vlakovi HR – domaća aplikacija za praćenje vlakova i planiranje putovanja željeznicom

Uz to što nudi detaljan pregled svih putovanja, tu su i vrlo informacije kašnjenju vlakova kao i o zadnjoj postaji za sve vlakove. Putem aplikacije je moguće planirati i putovanja vlakovima Hrvatskih željeznica, a zgodan je detalj i to što omogućuje automatski pronalazak najbliže željezničke postaje. Specifičnost je i činjenica da se oslanja na vlastiti routing algoritam, dok podatke preuzima u GTFS formatu izravno s HŽ-a. Od drugih korisnih stvarčica treba izdvojiti mogućnost pregleda nedavnih putovanja, pregled postaja po rutama te zgodno i praktično sučelje s podrškom za tamnu temu. Naravno, dodatnih detalja i sitnica ima još, pa svi oni koji redovito moraju putovati domaćom željeznicom, s ovom bi im aplikacijom ta putovanja trebala ipak biti nešto bezbolnija. Bug

07.04. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green

13.03. (15:00)

Povratak u budućnost

Talijani testirali “lebdeći” vlak na tradicionalnoj pruzi

Snimka prikazuje prototip vlaka teškog jednu tonu koji putuje brzinom od 70 kilometara na sat na pruzi u zaleđu Venecije. Tehnologija magnetske levitacije stvara zračni jastuk koji fizički odvaja vozilo od staze, smanjujući trenje, buku i vibracije, a time i potrošnju energije i troškove održavanja vlaka i infrastrukture. Ispitivanje IronLeva predstavlja prvi i jedini slučaj primjene magnetske levitacije na postojećoj pruzi, bez preinaka i integracije pomoćnih elemenata. Kina je koristi već gotovo dva desetljeća, ali u ograničenom opsegu. Brojne zemlje žele razviti mreže za vlakove bazirane na tehnologiji magnetske levitacije, ali njezino usvajanje koče visoki troškovi i potreba izgradnje nove pružne infrastrukture. Index

15.09.2023. (20:00)

Vlak koji te vodi u nirvanu

Poljska inovacija: Najavljuju vlakove koji levitiraju na postojećim tračnicama

Prema vlastitim informacijama, poljska tvrtka Nevomo uspješno je testirala tehnologiju u kojoj se vozilo kreće lebdeći po konvencionalnim tračnicama. Nevomo je demonstrirao princip nazvan Magrail sa 6 metara dugim i 2 tone teškim testnim vozilom s linearnim motorom i magnetima koji osiguravaju udaljenost od tračnica. Vozilo se najprije normalno kotrljalo stazom dugom 720 metara u Nowi Sarzyni u Poljskoj, počelo je lebdjeti pri nešto više od 70 km/h i postiglo brzinu od 135 km/h, priopćila je tvrtka. Poljaci na tehnologiji rade tri i pol godine, a EU financira projekt sa 17,5 milijuna eura. Revija HAK

14.02.2023. (17:00)

Proizvođač, baskijski CAF, upozorio je na pogrešku još u ožujku 2021.

U Španjolskoj platili vlakove 258 milijuna eura pa ustanovili da su – preveliki za tunele

Ilustracija

Više je aktera uključeno u ovaj fijasko, uključujući španjolskog nacionalnog željezničkog operatera Renfe, upravitelja željezničke infrastrukture Adifa, proizvođača CAF i Državnu agenciju za sigurnost željeznica (AESF). Nakon što je CAF-u dodijelio ugovor o proizvodnji Renfe je tvrdio da su osigurali mjerenja na temelju specifikacija infrastrukture koje je dostavio Adif. CAF je, pak, naknadno upozorio da te specifikacije možda i nisu točne. Izgrađena u 19. stoljeću, regionalna željeznička mreža prolazi kroz planinski krajolik, a uključuje različite veličine tunela pri čijoj se gradnji izvođači nisu pridržavali standardiziranih modernih dimenzija. Do sada su smijenjena dva visoka dužnosnika – jedan od direktora Renfea te Adifov šef inspekcije i pružne tehnologije. Sreća u nesreći je što su vlakovi još uvijek u fazi projektiranja, nisu proizvedeni. Tportal

10.11.2022. (21:00)

Choo-choo na struju

Plenković na skupu o klimi: Hrvatska će imati baterijske električne vlakove

Na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih naroda u Egiptu govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. U svom se govoru pohvalio kako se Hrvatska bori protiv klimatskih promjena. U svom se govoru osvrnuo na infrastrukturu željezničkog prometa, ali i spomenuo i projekt Doline vodika Sjeverni Jadran, koji Hrvatska želi realizirati sa Slovenijom i Italijom. “To je primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je Plenković i dodao da će od projekta svi imati koristi. Potom je najavio da će Hrvatska modernizirati željeznice i to uz pomoć investicije od četiri milijarde eura. “Do 2032. uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel“, rekao je premijer. Green

01.09.2022. (19:00)

Kupit će tebi tata vlak

Autobusi i vlakovi troše puno goriva, no i dalje manje od osobnih vozila

Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj. Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile. Revija HAK