Human Rights film festival: prava radnika u tekstilnoj industriji - Monitor.hr
07.12.2016. (17:48)

Kada oblačite marke mislite li na radnike?

Human Rights film festival: prava radnika u tekstilnoj industriji

U sklopu Human Rights Film Festivala sutra u 18 sati u dvorani Müller u zagrebačkom kinu Europa održat će se tribina na temu poslovnog sektora i ljudskih prava. Prije toga, u 16 sati prikazat će se film Prava cijena o industriji ‘brze mode’, pošasti konzumerizma i ljudima koji rade u tvornicama u nehumanim uvjetima. Ti su problemi u fokusu kampanje Clean Clothes. Vox Feminae


Slične vijesti

10.12.2016. (13:45)

Dizanje prašine

Izraelski redatelj Sivan: Izrael je rasistička država

“Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu – dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?”, kaže izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a. H-alter

24.11.2016. (13:28)

Novi film Wernera Herzoga otvara Human Rights Film Festival

Human Rights Film Festival, 14. po redu, održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Glavni filmski program uključuje 30 igranih i dokumentarnih filmova recentne svjetske produkcije, te će tako publika upravo na HRFF-u imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine. Ovogodišnji novitet festivala jest prikazivanje programa na još jednoj lokaciji, točnije povratak u prostor Studentskog centra (u kojem se Festival prvih nekoliko godina i održavao), nedavno digitalizirani Multimedijalni centar koji predstavlja idealnu i adekvatnu lokaciju za dio eksperimentalno-dokumentarnog programa.

Ovogodišnje festivalsko izdanje bavi se aktualnim društvenim i općim temama: izbjeglicama i izbjegličkom krizom (Havarija Philipa Scheffnera; Ta’ang Wanga Binga; Sunce, sunce me zaslijepilo Anke & Wilhelma Sasnala), suočavanjem s prošlošću (Egzil Rithyja Panha, Austerlitz Sergeja Loznice, Neruda Pabla Larraina) i ženskim pravima, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva, gentrifikacije (Put nalik snu Angele Schanelec, Priče iz Illinoisa Deborah Stratman, Ukratko Natalie Bookchin, Neke žene Kelly Reichardt).

HRFF i ove godine nastavlja pratiti i podržavati rad vodećih svjetskih angažiranih autora pa u skladu s time program uključuje najnovije uratke Lava Diaza, Wanga Binga, Pabla Larraina – jedan od ciljeva festivala je svakako kontinuitet u predstavljanju radova ponajboljih svjetskih autora, čemu u prilog ide zastupljenost spomenutih redatelja u proteklih nekoliko godina u festivalskom programu. Spomenuti autori ove su godine na najvećim svjetskim festivalima, ali i kod kritike i publike konačno prepoznati i priznati kao vodeći sineasti svjetske autorske kinematografije, a osim njih tu su i novi filmovi „starih gostiju“ Festivala: Sergeja Loznice, Joachima Lafossea, Irae Sachsa, Rithyja Panha, Alberta Serrae…

Renomirani čileanski redatelj Pablo Larrain ove se godine predstavlja filmom Neruda koji prati politički put slavnog pjesnika. Krajem 40-ih godina prošlog stoljeća, Neruda je doživljavao vrhunac književne, ali i društvene karijere. Ovaj dobitnik Nobelove nagrade za književnost, nakon izbora predsjednika Gonzáleza Videle, ulazi u čileanski parlament kao senator na komunističkoj listi. Nakon što je optužio vladu za izdaju Komunističke partije, uskraćen mu je mandat i raspisana tjeralica. Njegovo uhićenje preuzima tadašnji šef čileanske policije Oscar Peluchonneau (Gael Garcia Bernal), a Neruda i njegova supruga pokušavaju napustiti zemlju, što im na kraju i polazi za rukom. U Parizu, Neruda s vremenom postaje književna legenda i simbol slobode. Film je čileanski kandidat za Oscara u kategoriji za najbolji strani film. HRFF je dosad prikazao nekoliko Larrainovih uradaka: Post mortem 2011., Ne 2012. te Klub 2015.

Wang Bing najznačajniji je kineski dokumentarist posljednjeg desetljeća, a ovogodišnje festivalsko izdanje donosi njegova dva posljednja uratka: Ta’ang i Gorka nadnica koji govore o temi migracije. Ta’ang donosi portret nasilne migracije, koju su zbog eskalacije građanskog rata u planinskim graničnim regijama Mijanmara i Kine tamošnji stanovnici morali proći. U Gorkoj nadnici, nagrađenoj nagradom Orizzonti za najbolji scenarij na ovogodišnjoj venecijanskoj Mostri, protagonisti su migranti koji u veliki grad u istočnoj Kini pristižu u potrazi za boljim životom; no umjesto ostvarenja sna o boljoj budućnosti, čekaju ih izuzetno loši uvjeti života te ih redom uvode u nasilne i tiranske odnose. Bingov rad je na HRFF-u dosad bio predstavljen kroz filmove Otac i sinovi 2014. i Tri sestre 2012.

Djeca oluje, knjiga prva dokumentarni je film filipinskog autora Lava Diaza, u kojem se fokusira na razarajuće posljedice katastrofalnog tajfuna Haiyan na filipinskom otoku Tacloban. Spomenuti tajfun uzrokovao je smrt sedam tisuća ljudi, a nekoliko mjeseci nakon nesreće, Diaz je posjetio mjesto nesreće i snimao život tamošnje djece. Lav Diaz je jedan od najzanimljivijih redatelja suvremenog filma, koji među filmofilima već godinama uživa kultni status, a priznanje kod međunarodne struke i šire publike dobio je za nekoliko posljednjih uradaka (posljednji njegov film Žena koja je otišla osvojio je ove godine Zlatnog lava u Veneciji, a Iz vremena koje prethodi 2014. Zlatnog leoparda u Locarnu). HRFF je dosad prikazao nekoliko Diazovih filmova: Iz vremena koje prethodi 2014, Norte – kraj povijesti 2013. te Leptiri nemaju sjećanja 2009.

Pored filmskog programa, popratni festivalski program uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, festival se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija, kao i državnih institucija. Posebno ističemo višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja će se ove godine odvijati u obliku Akademije Saharov.

Festival otvara Lo and Behold Wernera Herzoga.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. Human Rights Film Festivala je besplatan.

16.11.2016. (21:59)

Špijunska škola na Human Rights film festivalu od 5. do 10. prosinca

Ovogodišnji Human Rights Film Festival održat će se od 5. do 10. prosinca u kinu Europa i Studentskom centru u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Novitet ovogodišnjeg festivala je bogata programska linija u nedavno digitaliziranom MM centru što predstavlja svojevrsni povratak “korijenima”, u prostor Studentskog centra koji je bio dom prvim izdanjima HRFF-a.

Festival otvara novi dokumentarni film Wernera Herzoga Lo and Behold koji tematizira učinak Interneta, robotike, umjetne inteligencije i “interneta stvari” na živote ljudi. Prije toga prikazat ćemo kratki film Abbasa Kiarostamija Take Me Home.

Ovdje pogledajte kompletan filmski program festivala.

U sklopu Human Rights Film Festivala održava se i radionica, odnosno špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa”

Kazališna redateljica Tea Tupajić započela je 2013. godine rad na projektu “Umjetnost obmane” u kojem se bavi usporedbom rada agenta tajne službe i rada umjetnika. Koristeći obmanu kao glavno oruđe, tajne su službe razvile tehnike kao što su emocionalna manipulacija, implantacija motivacije, i slične psihološke igre u znanstveno preciznu umjetnost međuljudske interakcije. Kao suradnike u projektu Tupajić poziva aktivne i bivše agente izraelskih tajnih službi Mossad i Shin Bet, te s njima istražuje paletu vještina, tehnika i nužne virtuoznosti potrebne za njihov rad.

Špijunska škola “Alati umijeća međuljudskih odnosa” je zasnovana na alatima vještina međuljudskih odnosa koje je Tupajić prikupila u toku dvije godine istraživanja. Tokom tog procesa stekla je uvide ne samo u palete vještina, već i u vježbe koje su stvorile generacije obavještajaca, te koje se koriste u obavještajnim centrima za regrutiranje i obuku. Neke od tih vježbi slične su vježbama koje se primjenjuju u sklopu obrazovanja za izvođačke umjetnosti.

Većinu vježbi su izvorno osmislile Izraelske tajne službe, te su kasnije bile preuzete od strane drugih stranih obavještajnih agencija. U jeku terorističkih napada u Francuskoj i Belgiji, Izrael izvozi metode svojih tajnih službi europskim obavještajnim agencijama, te prenosi koncepte izgradnje obavještajnih mreža, sigurnosne arhitekture javnih i privatnih prostora, predviđanja osumnjičenika za terorizam, preventivnih provjera imigranata i sl.

Vježbe su usredotočene na:
– razvoj osobne komunikacije, improvizaciju, razvoj odnosa i druge psihološke vještine svakog sudionika
– vještine izgradnje grupne dinamike
– pribavljanje podataka kroz razgovor ili ispitivanje
– osnove izgradnje i održavanja izmišljenih paravana i situacija
– osnovno izvođenje operacija u urbanim okolinama
– koreografija grupnih akcija (praćenje osobe, neprimjetnost) izvedenih u javnom prostoru

Radionica počinje prvom vježbom u svakom obavještajnom obrazovnom centru. Upute su sljedeće: Uđite u stambenu zgradu. Vaš zadatak je uvjeriti osobu koja živi u stanu da vam dopusti pristup svom balkonu. Vaš partner koji vas čeka vani mora vas fotografirati na tom balkonu.

Tokom 3 dana sudionici će proći niz osnovnih i naprednih vježbi. Većina vježbi izvodi se neprimjetno i nenajavljeno u javnom prostoru. Radionica je otvorena grupama od po 20 sudionika, dok su posjetitelji i “publika” dobrodošli promatrati radionicu u svakom trenutku.

Obavještajne agencije su instrumenti ratovanja. Njihove metode možda nisu usmjerene na velike brojeve ljudskih žrtava (uzmimo kao primjer Hladni rat, zlatno doba obavještajnog djelovanja, koji je u usporedbi s drugim ratnim razdobljima sličnih razmjera imao relativno mali broj žrtava), no jednako su umiješane u razne sukobe. Cilj ove radionice je preispitati, staviti u novi kontekst, te preuzeti te vještine i metode, te pronaći za njih nove, mirnodopske upotrebe.