Hrvatsko pravosuđe: Omjer primljenih i riješenih predmeta povećan na 133% - Monitor.hr
12.10.2018. (14:30)

Suci se primili čekića

Hrvatsko pravosuđe: Omjer primljenih i riješenih predmeta povećan na 133%

U Hrvatskoj je udio starijih predmeta u ukupnom broju predmeta 32,8%, prosječna duljina trajanja radnih sporova je 808 dana, stoji u novom izvještaju Europske komisije za učinkovitost pravosuđa (ovdje dio izvještaja o Hrvatskoj, ovdje cijeli). Pozitivni su pomaci da je omjer riješenih i primljenih predmeta od 2014. povećan s 92% na 133%, dok je stopa rješavanja drugostupanjskih kaznenih predmeta 144%. Večernji…


Slične vijesti

26.01. (10:00)

Oni bi sve preko noći

Đikić: Poker pravosudnih problema

Četiri problema muče Plenkovića u pravosuđu: odnos prema njemu u kojem sebe doživljava kao poslodavca, plaće sudaca i državnoodvjetničkih dužnosnika, Lex AP, odnosno izmjene Kaznenog zakona kojima bi sebe zaštitio od političke štete i izbor glavnog državnog odvjetnika. Na drugi pogled, očigledno je da se Plenković ne želi odreći pozicije nadmoći u odnosu na pravosudni aparat, odnosno želi ostati “poslodavac” onima koji čine tu granu vlasti, kako je to opisao Dobronić. Indeksacija bi ukinula mogućnost Vladi da svako eventualno povećanje plaća isporučuje kao čin milosti spram vlasti koja bi morala biti ravnopravna izvršnoj. Premijer pritom računa na podršku javnosti, jer će sudačke “mjere upozorenja” pogoditi obične građane koji u prosjeku imaju dvostruko manje prihode od onih što žele još veća primanja. Ivica Đikić za Novosti.

06.09.2023. (13:00)

Zemlja ličkog rukovanja

Pljuska iz Vijeća Europe: U hrvatskom pravosuđu vladaju predrasude i patrijarhat

Hrvatska je poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja, navodi se u srijedu u prvom evaluacijskom izvješću o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije. U izvješću su pohvaljene prošle i sadašnje hrvatske inicijative, no problem su i dalje kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela, što rezultira manjim sankcijama. Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika, a zbog nedostatka osoblja otežano je pružanje psihološke i psihosocijalne podrške žrtvama, upozoravaju u izvješću. Tportal

27.07.2023. (19:00)

Vidimo se najesen, gospodine premijeru

Jokić: Kartaška partija vlasti i štrajkašica: Tko u rukama drži jače adute?

Mnogima se zahtjevi Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) mogu učiniti nerealnima, ali oni su iz radničke perspektive u potpunosti opravdani. Plaće većine štrajkaša su ispod državnog prosjeka, a neki od njih, poput čistačica, primaju iznose koji su niži od zakonski propisanog minimuma. Država im priznajući veliku sramotu isplaćuje dodatak da bi uopće došle do minimalca. Sram, što se vidi iz svakodnevnog djelovanja, nije kategorija koja prevladava u hrvatskoj politici. Iako je štrajk završio, čini se da će se borba nastaviti. O adutima u rukavu priča Boris Jokić za Tportal.

19.05.2023. (22:00)

Još kad krenu e-Tužbe

Digitalizacija tradicionalnog zanimanja: odvjetničko društvo 21. stoljeća

Ukratko, rad odvjetničkih društava prije digitalizacije bio je sporiji i s više administrativnih zadataka što je moglo dovesti do pogrešaka, gubitka vremena i neefikasnosti. Klijenti sada mogu transparentnije pratiti njihov rad na pojednom predmetu ili postupku, kao i utrošeno vrijeme. No, za noviji sustav u pravosuđu potrebna je obuka cijelog tima kako bi znali baratati alatima softvera. Odvjetnici su na neki način primorani na digitalizaciju jer, primjerice, već postoji e-Komunikacija sa sudovima, elektroničke zemljišne knjige i sustav e-Ovrha. Ipak, ovi alati mogu biti jako komplicirani prosječnom korisniku. Netokracija

10.03.2023. (23:00)

Ovrha nikad nije fina

Dobronić: Fina je jedan od najvećih problema hrvatskog pravosuđa

Dobronićevo izvješće sadrži 144 stranice, a na posljednjih 14 stranica, naslovljenih “Analiza stanja i prijedlozi za poboljšanje rada”, u više slučajeva spominje Finu kao jedan od bitnih utega otežanog rada hrvatskog pravosuđa. Dobronić u svom izvještaju tvrdi da sustav informatizacije kojim sada upravlja Fina u praksi sudaca i sudskih zapisničara dovodi do značajnog usporavanja te da se Fina prema sudu često ponaša samovoljno. Smatra i da je sudjelovanje Fine u ovršnom postupku u mnogim aspektima dvojbeno iz ustavnopravnog aspekta, kao i da je Fina izradila i primjenjivala pogrešan program za obračun kamata konformnom metodom dok je ona bila propisana. Dobronić tvrdi u svom izvještaju da Fina povjerene poslove ne obavlja profesionalno i odgovorno. Index

11.01.2023. (11:00)

Program zvan RobotLawyer obradit će sve podatke iz prošlih sličnih slučajeva

Umjetna inteligencija preuzela obranu stvarnog slučaja na sudu

Tvrtka DoNotPay, specijalizirana za obučavanje umjetne inteligencije, tvrdi da će njen program moći obraniti klijenta. Identitet optuženika i mjesto ročišta ostaju tajni, jedino se zna da je riječ o osporavaju kazne zbog prebrze vožnje. Umjesto obraćanja sudu, program koji će raditi na pametnom telefonu dostavljat će odgovarajuće odgovore preko slušalice optuženiku koji ih potom može koristiti u sudnici. DoNotPay je UI rješenje usmjereno na pomoć pojedincima u borbi protiv velikih organizacija zbog primjene pogrešnih naknada, upornog robocallinga pa i plaćanja kazni za parkiranje. Prema tvrtki koja postoji već osam godina, većinu tih slučajeva pojedinci mogu dobiti, ali žalbe padaju u vodu jer si optuženici ne mogu priuštiti visoke pravne naknade ili nemaju vremena i resursa za borbu protiv birokracije. Bug

09.01.2023. (20:00)

Sudovi nam tapkaju na mjestu

Felić: Bravo za euro i Schengen, ali zašto smo zaboravili pravosuđe?

Zaista je strašno pročitati da s vremena na vrijeme imamo sudske trakavice koje traju i dvadesetak godina, pogotovo zato što ćemo za šest mjeseci, 1. srpnja, obilježiti deset godina od pristupanja Europskoj uniji. Dakle, u deset godina, koliko ja to mogu zaključiti samo iz odluka Ustavnog suda objavljenih u Narodnim novinama, gotovo se ništa nije promijenilo. Tijekom pretpristupnih pregovora pokrenuli reforme u nekim područjima. Hrvatska vlada na te je reforme jednostavno bila prisiljena ako je željela da zemlja postane dio Europske unije, no nakon što smo preuzeli obveze da nastavimo proces, Unija je zatvorila pregovore premda reforme nisu bile dovršene. Dakle, neke su reforme provedene polovično. Edis Felić za Lider.

01.11.2022. (22:00)

Hrvatska je u top pet država po broju SLAPP tužbi

Vanja Jurić: Javna potpora Mireli Čavajdi bila je nezamjenjiva

Vanja Jurić (Foto: Robert Anić/PIXSELL)

Vanja Jurić je odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo. Jedna je od osnivačica Centra za zaštitu slobode izražavanja osnovanog pri Hrvatskom novinarskom društvu i članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja). Zajedno s Mirelom Čavajdom, koju je odvjetnički zastupala, dobitnica je ovogodišnje nagrade “Nada Dimić” za promicanje društvenih sloboda. “Nikad u životu, ni na jednom predmetu na kojem sam radila, nisam osjetila ovakav tip pritiska, koji je dolazio sa svih mogućih strana, s tendencijom da Mirela i ja odustanemo od ostvarenja njenog zakonskog prava. Sve pravne mehanizme za zakonito ostvarivanje prava žena na prekid trudnoće već imamo u našem sustavu, ali postoje problemi s njegovom realizacijom u praksi. Na tome trebamo raditi.” Novosti

 

 

08.09.2022. (20:00)

Dobri naš Dobronić

Kako je propao udar sudaca Kosa i Mrčele na predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića

Smijenjeni suci Kos i Mrčela nastojali su prikupiti potpise svojih kolega sudaca na Vrhovnom sudu za Dobronićevu smjenu, jer su se usprotivili potencijalnom ograničavanju izvansudskih aktivnosti na kojima su neki od njih ostvarivali prihode veće i od njihovih godišnjih plaća. Dobronić se za okrugli stol o izvansudskim aktivnostima sudaca dobro pripremio priskrbivši i egzaktne podatke ne samo iz Hrvatske nego i iz Europe, pa se nije oslanjao na ičije dojmove, pa ni na vlastite. Nakon što je nedavno smijenio svoje najžešće oponente Dobronić nastavlja borbu za, kako je sam definirao budući posao na početku svog mandata, „europeizaciju sudstva“ u Hrvatskoj. To je zacrtao kao svoj cilj odmah nakon što je i došao na tu funkciju. Nacional

03.12.2021. (19:00)

Trulo je sve

Đikić: Evo vam Šipek!

Imamo situaciju u kojoj je, zahvaljujući europskim mehanizmima krivičnog progona i nekim domaćim novinarima, raskrinkano DORH-ovo i USKOK-ovo višemjesečno zataškavanje malverzacija Plenkovićeve ministrice, u što je bila uključena i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, koja je – ponovimo – na taj položaj dospjela Plenkovićevom milošću, a Plenković na sve to odgovara da je hrvatsko pravosuđe nezavisno i samostalno jer ni on ni HDZ nimalo ne utječu na tužitelje i suce i uopće ne znaju koga se istražuje te da je to najbolji način suzbijanja korupcije. Opet, čak kad bismo i povjerovali da Plenković govori istinu, a u to možemo samo vjerovati ili ne vjerovati, ostaje činjenica da su dvije vodeće dužnosnice DORH-a učinile kako su učinile, to jest da su postupile u skladu s interesima HDZ-a i Vlade – piše Ivica Đikić. Novosti…