Hrvatskim školarcima najdulji odmor u EU - Monitor.hr
19.03.2015. (15:56)

180 dana škole

Hrvatskim školarcima najdulji odmor u EU

Po novome kalendaru, školska godina 2015./16. počinje 7. rujna i završava 10. lipnja, zbog turističke sezone i kako bi se izbjeglo preklapanje s državnom maturom. U protekle 23 godine tako rani početak dogodio se svega jednom – u školskoj godini 2008./09. Pomaknuti su i proljetni praznici koji će trajati od 21. do 24. ožujka. U klupama će provesti ukupno 180 dana. Jutarnji


Slične vijesti

17.06.2019. (12:30)

Odbrojavanje sitnog

159 škola sljedeće školske godine uvodi jesenske praznike

U ovim će školama jesenski odmor trajati od 30. listopada do 4. studenog, prvi dio zimskog odmora bit će od 23. prosinca do 7. siječnja, a drugi od 24. veljače do 2. ožujka, dok će im proljetni odmor započeti 9. travnja 2020. i trajati do 14. travnja 2020. godine. Riječ je o nekim školama s područja Istre, Rijeke, Karlovca, Zagorja i Koprivnice. U Zagrebu, Splitu i Slavoniji ostaje kao dosad. Večernji…

27.04.2019. (16:30)

Raspoređivanje snaga

Škole će moći birati žele li kasniji početak školske godine i kad žele praznike

Ministrica Divjak ponudit će školama četiri varijante školskih praznika, a među prijedlozima su: kasniji početak školske godine (drugi ponedjeljak u rujnu, umjesto prvi), jesenski praznici (tjedan oko Svih svetih), cijepanje zimskih praznika u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače, kraći proljetni praznici. Sve škole u pojedinoj županiji morat će raditi po odabranoj varijanti. Jutarnji…

18.04.2018. (14:16)

Koncentrat

Školski praznici u Europi – kraći i češći, u Hrvatskoj – dugi i rijetki

Većina europskih zemalja ima češće, ali kraće odmore tijekom cijele školske godine, pa uz ljetnu stanku većina država ima još jesenske, božićno-novogodišnje, zimsko-karnevalske i proljetno-uskrsne praznike, dok su u Hrvatskoj odmori koncentrirani na ljeto i Božić. Novi prijedlog kalendara ne predlaže veće promjene, a dalmatinske škole nisu do danas u većem broju iskoristile mogućnost da odgode početak školske godine ili skrate preduge zimske praznike. Brojne su države poput Njemačke, Španjolske, Italije, Švicarske ili Austrije prepustile regionalnim vlastima da donose takve odluke pa datumi praznika variraju od regije do regije, piše Slobodna.