Hrvatski turizam pod pritiskom visokih cijena

Skupi smo, ali barem smo svjesni toga

Hrvatski turizam pod pritiskom visokih cijena

Hrvatski turizam suočava se s padom cjenovne konkurentnosti jer su cijene turističkih usluga i vanpansionske ponude znatno porasle, čak 50% u nekoliko godina, dok je rast u konkurentskim mediteranskim zemljama bio 15-20%. To je dovelo do stagnacije noćenja i pada udjela na tržištu. Stručnjaci upozoravaju na nužnost ulaganja u kvalitetu i bolje usklađivanje cijena s očekivanjima gostiju. Predlaže se osnivanje radne skupine za ublažavanje posljedica, jer bi nastavak ovog trenda mogao negativno utjecati na cijelo gospodarstvo. Nacional

turizam

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

cijene Jelena Tabak Kristjan Staničić Otvoreno Tonči Glavina turizam

Sunce, more, otoci, utičnica i Wi-Fi

Poslovni turizam: Hrvatska ima dobre uvjete za one koji žele uživati i raditi

Workation, neologizam od engleskih riječi work (rad) i vacation (odmor), omogućuje zaposlenicima kombiniranje poslovnih obaveza i odmora. Ljudi koji žive i rade na ovaj način nazivaju se digitalnim nomadima. Imaju poslove za koje im obično trebaju samo laptop, pametni telefon i internet – to mogu primjerice biti blogeri, dizajneri ili informatičari. Sve više turističkih agencija također reagira na rastući interes. Njemačka turistička tvrtka TUI izradila je Workation Index, u kojem ocjenjuje zemlje koje su posebno pogodne za rad u 2024. godini. Među važnim kriterijima su, primjerice, široko rasprostranjena internetska infrastruktura, potreba za vizom za njemačke državljane i mjesečne stanarine. Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu, iza Portugala, Danske i Malte, a ispred Bugarske, Španjolske i Rumunjske. Za Hrvatsku se kao posebna prednost navodi niska cijena brzog interneta. DW

digitalni nomadi turizam workation

Da nismo bukirani samo za sezonu

Paul Bradbury: Pet mogućnosti koje bi Hrvatska mogla iskoristiti za cjelogodišnji turizam

U 10-minutnom videu Paul Bradbury predlaže kako bi se Hrvatska mogla poboljšati u turizmu: prvi je pojačano ulaganje u brendiranje kroz sport, budući da je Hrvatska na Google-u jako popularna za vrijeme Svjetskog i Europskog prvenstva u nogometu, ali i u drugim sportovima. Ne trenira u Hrvatskoj samo jedna ekipa za vrijeme zimske pauze, npr. Druga stvar je destinacija za digitalne nomade. Bradbury priča o delegaciji jedne kompanije koja je bukirala hotel u Splitu na dva mjeseca i svoje aktivnosti radila iz Hrvatske. S obzirom na brojne prazne i zapuštene objekte, posebno uz obalu, tu možda leži potencijal. Treća stvar je medicinski turizam, prije svega dentalni. Četvrta je na listi hrvatska gastronomija, domaći specijaliteti i kvalitetna vina. Postoje zainteresirane skupine koje bi rado kušale tradicionalnu hranu i to izvan sezone, i to ne nužno na obali. Peta stvar je vezana uz rodno mjesto Nikole Tesle i pokušaj brendiranja njegovog imena i tehnologije koju je sam razvijao i koja je danas nikad aktualnija u svijetu.

Paul Bradbury turizam

A neće ni nas

Turizam je industrija koja nikad nije obogatila nijednu zemlju, upozoravaju stručnjaci

Polovina svih zaposlenih radi za manje od 1160 eura, koliko iznosi medijalna plaća, dok značajan dio radnika u privatnom sektoru može računati samo na minimalac. Turizam čini gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda, a trgovina, koja se značajno oslanja upravo na turizam, idućih 20 posto. Ekonomski stručnjaci uporno ponavljaju da su građani u gospodarstvima koja se oslanjaju na turizam uglavnom – siromašni. Hrvatski su radnici u četvrt stoljeća napustili na ovom prostoru umiruće industrije poput brodogradnje, petrokemije ili proizvodnje vlakova, no nisu ih u većoj mjeri zamijenili poslovima propulzivnim industrijama novog milenija već onima u trgovini i turizmu. Dobro se drže i građevinarstvo i IT sektor, no prerađivačka industrija je u padu. Poslovni

industrija radnici turizam

Je li skupoća naš novi izvozni hit?

Izdaci naših građana u inozemstvo porasli više od 34 posto

Poskupljenja i stagnacija ljetnog turizma potiču građane da traže bolje ponude u inozemstvu. Iako se turizam uspješno razvija u predsezoni i posezoni, ukupni suficit smanjuje se zbog visokog uvoza usluga, smanjenja izvoza i niže cjenovne konkurentnosti domaće ponude. Istovremeno, troškovi rada u Hrvatskoj rastu iznad EU prosjeka, dok cijene u turizmu, nekad konkurentne, sada pariraju skupljim destinacijama poput Cipra i Malte. Poslovni

inozemstvo turizam

Da iduću sezonu ponovno dočekamo nespremni

Hrvatski turizam 2024.: Rekordi, reforme i prvi prosvjedi

Hrvatski turizam bilježi rekordnu 2024. godinu s porastom dolazaka i noćenja, nadmašivši čak i 2019. godinu. Unatoč izazovima poput geopolitike, klimatskih promjena, rasta cijena i nedostatka radnika, ostvareni su značajni rezultati. Međutim, rast cijena izazvao je reviziju procjena prihoda i upozorenja na oprez pri formiranju cijena za 2025. godinu. Uvedene su i nove zakonske regulative s naglaskom na održivi turizam, što je izazvalo prvi prosvjed malih iznajmljivača zbog novih poreza i uvjeta. Investicije u turizam se nastavljaju, a otvaraju se i novi hoteli svjetskih lanaca. Iako su plaće u turizmu rasle, radnici su i dalje nezadovoljni uvjetima rada. Lider

turizam

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

HNB Ivica Brkljača turizam

Ljetna sezona i fritule na adventu nisu isto

Najskuplji na Mediteranu: Turistička pohlepa brzo bi nam se mogla obiti o glavu

Turistički smještaj i usluge u ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj prošle godine bili su skuplji nego u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Crnoj Gori i Turskoj te na Malti i Cipru. Dopustimo li da nas počne pratiti percepcija da smo preskupi za ono što nudimo, a čini se da smo na najboljem putu da nam se to dogodi, suočit ćemo se s dugotrajnim negativnim ekonomskim posljedicama – kaže Maruška Vizek za tportal.

Ako Hrvatska želi zadržati svoju poziciju i pozitivnu percepciju na globalnom turističkom tržištu, ključno će biti osigurati to da cijene budu u skladu s percepcijom kvalitete. Ulaganja u poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta, obogaćivanje ponude, diferencijacija proizvoda i strateško određivanje cijena bit će presudni. Bez toga, visok rast cijena turističkih usluga od 2022. godine mogao bi u kombinaciji s ekonomskim poteškoćama emitivnih turističkih tržišta rezultirati erozijom konkurentnosti i povratkom starim navikama biranja jeftinijih destinacija, što bi dugoročno ugrozilo temelje konkurentnosti našega turističkog sektora.

Maruška Vizek turizam

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

Goran Litvan turizam

Turisti nisu komplicirani, ali nisu ni naivni

Što želi turist? Sigurnost, klimu i pravu cijenu

Turisti u odabiru destinacija i smještaja najviše cijene:

Kvalitetu za uloženi novac – Vrijednost za novac ključni je motiv za turiste. Ako cijene rastu, očekuju i odgovarajuću kvalitetu usluge.
Sigurnost i stabilnost – Hrvatska se ističe kao sigurna i očuvana destinacija, što je sve važniji faktor za europske putnike.
Klimatske uvjete – Klimatske promjene utječu na turističke navike, pri čemu destinacije s ugodnijim vremenskim uvjetima postaju privlačnije.
Fleksibilnost ponude – Dinamično određivanje cijena ovisno o potražnji i korištenje revenue menadžmenta sve je važnije za uspješnost hotela.
Autentičnost i prilagodba trendovima – Suživot lokalnog stanovništva i turista te održivost destinacije postaju ključni za dugoročno privlačenje posjetitelja.

Ukratko, turisti žele destinacije koje kombiniraju visoku kvalitetu usluge, sigurnost, održivost i prilagodljivost novim trendovima. Poslovni

turizam

Skupi smo, ali barem smo svjesni toga