Hrvatski brutalni porezi uništavaju gospodarski rast i povećavaju nejednakosti - Monitor.hr
18.01.2016. (00:23)

Grafovi i gafovi

Hrvatski brutalni porezi uništavaju gospodarski rast i povećavaju nejednakosti

„Veliki porezi ne moraju nužno uništavati gospodarski rast (odnosno, oni koji se s time ne slažu, mogu se oko toga beskonačno sporiti). Ali znamo da je u hrvatskom slučaju to zaista tako. Naime, veliki porezi su u Hrvatskoj bili isključivo zato da bi se mogao podržavati javni sektor. Tokom ‘krize’ (a zapravo razotkrivanja naših slabosti) je javni sektor po broju zaposlenih ostao isti ili čak malo porastao, a privatni je izgubio oko 150.000 radnih mjesta. Stoga je lako zaključiti da su veliki porezi uništavali gospodarstvo, te da ova Vlada nije bila socijaldemokratska. Naime nije socijaldemokratski povećavati nezaposlenost i time stvarati velike razlike“, analizira Nenad Bakić.


Slične vijesti

22.02.2023. (13:00)

Gladuju i smrzavaju se

Gotovo svako četvrto kućanstvo u Britaniji nema dovoljno novca za osnovne potrepštine

London

U Britaniji 37 posto građana završi mjesec praznog novčanika, a gotovo četvrtina njih (24 posto), nema dovoljno novca za osnovne potrepštine ili većinu mjeseci ili većinu dana, pokazalo je istraživanje koju je naručila inicijativa Zajedno kroz krizu. Čak i među 10 najbogatijih izbornih jedinica u Britaniji, 19 posto anketiranih građana ne može platiti hranu ili račune do kraja većine mjeseci, a u 10 najsiromašnijih njihov udio iznosi 26 posto. Ukupno šest posto građana većinu dana u mjesecu ne može platiti osnovne potrepštine, a u najsiromašnijim područjima njih 11 posto. “Anketa je sumorni prikaz krize koja se širi na cijelu zemlju: obitelji kojima ponestaje novca da nahrane djecu i da ih drže na toplom brzo postaju naša nova normala”, komentirao je rezultate izvršni direktor 38 Degreesa Matthew McGregor. Tportal

28.12.2022. (16:00)

Iz šupljeg u prazno, ali bitno je - da odzvanja

Laž godine u Srbiji: „Država je teret krize preuzela na sebe“

2008. godina je kriza: uzroci i posljedice. Svjetska ekonomska kriza

Ne znam da li postoji neki konkurs za laž godine, ali ako ga nema, trebalo bi ga izmisliti. U Srbiji bi tu „laskavu titulu“ za 2022. mogla da ponese rečenica „Država je teret krize preuzela na sebe“. Nijednu drugu rečenicu državni funkcioneri, od najnižih do najviših, od lokalnih do republičkih, nisu tako često ponavljali, tako da je ona postala i najšire rasprostranjena laž. Ono što se stvarno desilo, tj. što je država zaista uradila, jeste da je teret krize prerasporedila. S jedne strane tako što građani ono što nisu platili na mostu, platili su na ćupriji. Dakle, ono što nisu platili (i što neće platiti) kroz povećanu cenu energenata (električne energije i prirodnog gasa) platili su izvršavajući svoje poreske obaveze i puneći budžet iz kojeg se pokrivaju gubici javnih preduzeća (Elektroprivrede Srbije i Srbijagasa konkretno). Peščanik

08.10.2022. (14:00)

Stah caruje, um luduje, Putin likuje

Prosvjedi u Pragu: koliko je Češka proruska?

Organizatori su imali krupne ciljeve: oboriti češku demokraciju, ukinuti češku prozapadnu orijentaciju i uspostaviti prisnu suradnju s Putinovom Rusijom: „Ako nam pođe za rukom promijeniti politički kurs zemlje, više nećemo slati oružje u Ukrajinu“, rekao je Ladislav Vrabel, jedan od organizatora prosvjeda. Iako su masovna okupljanja mnoge iznenadila, ona i nisu nešto neočekivano. „Već trideset godina u češkoj postoje radikalne i ekstremističke stranke, koje ukupno na izborima okupe između 15 i 20 posto glasova”, kaže politolog Miloš Gregor. Politolog Petr Just smatra da je struktura prosvjednika bila šarolika i da je netočno tvrditi da su prosvjedovali samo proruski ekstremisti: „Među sudionicima demonstracija bilo je ljudi koji strahuju od toga kako će izaći na kraj s rastom cijena energenata”. Politologinja Petra Mlejnkova dijeli taj stav: „Strah u društvu je veliki i organizatori su to jednostavno iskoristili u svoju korist.” Deutsche Welle

25.08.2021. (20:30)

Novotny: Možemo računati da će se svakih 10-ak godina događati krize

Ekonomski analitičar Damir Novotny: Povijest ekonomskih kriza je pokazala da se svakih 10-ak godina dogodi kriza, to je izraženije u razvijenim zemljama, i da se nakon krize koja relativno kratko traje brzo dođe do oporavka. To se dogodilo ove godine, njemačka ekonomija se počela oporavljati već u proljeće 2021. od pada prošle godine. U 2020. je pad bio 6 posto, a ove godine će rast biti 6 posto, možda čak i više. Novi podaci pokazuju da se ekonomija nevjerojatno brzo oporavlja, imate snažan val potražnje koji se ne može zadovoljiti na tržištu EU-a. HRT…

25.04.2016. (17:21)

Always look on the bright side

Bakić: Hrvati puno pozitivniji nego neke interesne skupine to nameću

“Hrvati misle da je vrhunac krize prijeđen, i tu su među najpozitivnijima u EU u tome. Također, najviše u EU misle da je navjeći problem velik državni dug. Velika je to pljuska svim trash-kejnezijancima, zagovaračima državne potrošnje koji svoje interese maskiraju pod Keynesov pristup iako to s njim nema veze. Pojednostavljeno: država ima suficit pri rastu, a troši (deficit) kad se želi potaknuti rast. NE radi se o tome da se troši UVIJEK i bez smisla i tako gomila javni i vanjski dug! Nažalost, naši mediji još nisu počeli ismijavati trash-kejnezijance”, piše Nenad Bakić na blogu.

07.02.2016. (16:15)

Tko nisko leti, visoko pada

Svjetske burze oštro pale, ulagače zabrinjava slabost gospodarstava

Nakon dva tjedna rasta, prošlog su tjedna vrijednosti dionica na Wall Streetu oštro pale. Prema makroekonomskim podacima, nakon oštrog usporavanja rasta u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, slabost američke ekonomije nastavila se i na početku 2016. godine. U siječnju je broj zaposlenih Amerikanaca porastao za 151 tisuću, osjetno manje od očekivanih 190 tisuća te znatno manje nego mjesec dana ranije. Poslovni

27.01.2016. (21:39)

Ovce s Wall Streeta

Koliko je ‘Oklada stoljeća’ povijesno točna?

“Povijesno gledano, film Oklada stoljeća na čvrstim je nogama: usredotočen na ličnosti s Wall Streeta uključene u nastanak ekonomske krize, na nevjerojatne razine nijekanja i prikrivanja stvarnosti, na rejting agencije i banke, i konačno, na posljedice svega. Ako ekonomija i ne predstavlja cijelu priču, film je u dva sata uspješno ugurao priču o krahu svjetskog gospodarstva na razumljiv i lako probavljiv način”, piše Guardian.

10.01.2016. (22:32)

Made in China

Vraća li se svijet u ekonomsku krizu 2016.?

Početak 2016. mnogi su doživjeli kao loš znak za financijsku godinu: cijene dionica su se sunovratile, cijena nafte najniža je u 11 godina, trgovanje na kineskoj burzi dvaput je prekinuto i Svjetska banka upozorava na mogućnost “savršene oluje”. No drugi pak smatraju da burzovni krahovi štete samo najbogatijima, dok srednja klasa i dalje dobro stoji, a niska cijena nafte trebala bi samo pogodovati industriji. U svakom slučaju, priča počinje i završava s Kinom, piše Guardian.

07.01.2016. (15:05)

Soros seems to be the hardest word

Soros: Svjetska tržišta sada čeka kriza gora od one 2008.

Milijarder George Soros na ekonomskom je forumu u Šri Lanki upozorio da je svjetsko tržište na rubu još jedne velike krize. Soros tvrdi da današnja gospodarska slika svijeta podsjeća na onu iz 2008. godine. Kina traži novi model rasta, a devalvacija njezine valute prenijela je probleme na ostatak svijet. Dizanje kamata u SAD-u, pak, povećalo je pritisak na zemlje u razvoju. Sorosevo bogatstvo trenutačno se procjenjuje na 27,3 milijarde dolara. Telegram