Hrvatski arhitekti protiv legalizacije kuća na Marjanu - Monitor.hr
28.01.2017. (14:30)

Marjane, Marjane, ča papirima ne viješ

Hrvatski arhitekti protiv legalizacije kuća na Marjanu

Arhitekti iz cijele Hrvatske suprotstavili su se planu splitskog gradonačelnika Ive Baldasara i ministra graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević koji namjeravaju legalizirati 75 bespravnih kuća unutar splitske park-šume Marjan. Plan im je da Marjan proglase “zonom tradicijskih naseobina” u kojoj će se dozvole moći izdati uz poštivanje konzervatorskih uvjeta, za što arhitekti kažu da otvara vrata neselektivnoj legalizaciji na raznim područjima od posebne vrijednosti. T-Portal


Slične vijesti

01.09.2021. (09:00)

Da se može reći da je sve po zakonu

Država donosi novi poseban zakon za legalizaciju bespravne gradnje – one koju je sama gradila

Tri desetljeća nakon svoje samostalnosti hrvatska država donijet će zakon kojim će legalizirati sve ono što je sama nelegalno izgradila, tako se ukratko može opisati Vladina najava, bez puno detalja o samom zakonu. Država građanima stalno prijeti inspekcijama ako grade bez dozvola, apelira da ne grade ilegalno kuće i stanove, javnost se zgraža posebice nad nelegalnim gradnjama na pomorskom dobru, ali ni sama država koja bi trebala paziti na to da se u Hrvatskoj poštuje zakon, nije ništa bolja. Zato mora donijeti poseban zakon kako bi ono što je gradila, bilo na lokalnoj bilo na nacionalnoj razini, konačno bilo legalno. Novi list…

26.08.2019. (12:30)

Indexov Drago Hedl

I. Ćimić: Država je legalizirala milijardu ilegalnih kvadrata – “To je nacionalna sramota”

Država najavila 10 milijardi kuna prihoda od legalizacije, a dobila 1,7 milijardi. Ta procjena je napravljena temeljem brojke od 150.000 bespravnih objekata. Nelegalnih objekata na kraju je bilo sedam puta više – u Hrvatskoj je od 2012. godine do danas, prema službenim brojkama, ozakonjeno čak 884.608 zgrada. A sve je optimistično počelo u mandatu Milanovićeve vlade… – temeljitu analizu legalizacije donosi Ilko Ćimić za Index.

04.10.2018. (12:30)

U desetoj kući živi pehist

Svake godine 4.000 novih slučajeva bespravne gradnje, sruši se 380

Godišnje se u Hrvatskoj ukloni oko 380 slučajeva bespravne gradnje, a svake se godine prijavi oko 4.000 novih slučajeva bespravne ili protupravne gradnje, znači 10 puta više nego što se sruši. Nakon donošenja zakona o legalizaciji do prošle godine država je zaprimila 899.489 zahtjeva za ozakonjenje neke vrste zgrada, od čega je 40.000 zahtjeva odbijeno. Jutarnji…

22.06.2017. (21:18)

još malo

Produžen rok za predaju zahtjeva za legalizaciju

Vladajući i oporba pozdravili su u Saboru produljenje roka za predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina do 30. lipnja 2018., ali uz napomenu da bi trebalo pojačati inspekcijski nadzor na terenu kako se ne bi nastavila nelegalna izgradnja. Nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imali i 2012. godine, kada je zakon stupio na snagu. N1

08.07.2015. (09:30)

I sve potrošila

Država je od legalizacije 2014. ubrala 570 milijuna kuna

Država je od naknada u sklopu legalizacije u prošloj godini ubrala 570 milijuna kuna. Od tog novca 30%, odnosno 171 milijun kuna pripada lokalnim jedinicama na čijem su teritoriju izgrađene nelegalne građevine. Novac koji je otišao u državni proračun potrošen je za saniranje posljedica poplave u županjskoj Posavini. Vlada će na današnjoj sjednici donijeti i odluku o tome da su članovi skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima država ima većinski udio obvezni dio dobiti uplatiti u državni proračun. 105 milijuna kuna država će utrošiti za sudjelovanje u dokapitalizaciji Podravke i time zadržati kontrolni paket, udio iznad 25%. Novi list

16.04.2015. (16:29)

Unosan proces

Na legalizaciji zarađeno 600 milijuna kuna

Prema podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, zarada od naknade dobivene legalizacijom do 13. travnja za 556 gradova i općina iznosila je 657.583.000 kuna (bez vodnih i komunalnih doprinosa). Polovica tog iznosa dobit je državnog proračuna, 131 milijun dobili su upravni odjeli koji se i bave legalizacijom, a 197 milijuna kuna ostalo je gradovima i općinama i moraju se utrošiti isključivo namjenski za komunalno oplemenjivanje. Najviše koristi od legalizacije imao je grad Zagreb, koji je uprihodio oko 121 milijun kuna, od čega će mu ostati polovica. Večernji