Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
21.11.2016. (07:06)
Tanak špricer
Hrvatska za vinogradarstvo povukla samo 47 od 270 milijuna kuna
U tri godine Hrvatskoj se iz tkz. vinske omotnice Europske unije (novci za vinogradarstvo i vinarstvo) nudilo 270 milijuna kuna, a povukla je samo 18 posto, 47 milijuna kuna, zbog zahtjevne papirologije, prekratkih rokova natječaja, ali i neznanja. Kriva je i porezna politika koja je vinare odvraćala od novih ulaganja jer se do 1.11.2015. na sav novac iz EU fondova moralo plaćati visok porez državi (sad više ne). Najmanje se povuklo tamo gdje je omotnica bila najdeblja – za obnovu vinograda i to zbog netočne informacije o zabrani sadnje nakon ulaska u Uniju, zbog koje su mnogi od ove mjere odustali, javlja HRT.
