Hrvatska za 50 godina: Napredna i inovativna, ali i puna problema koje nismo počeli rješavati već danas - Monitor.hr
11.09. (20:00)

Optimisti s oprezom

Hrvatska za 50 godina: Napredna i inovativna, ali i puna problema koje nismo počeli rješavati već danas

U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića… ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. Multimedijski paviljon “Hrvatska 2074. – pogled u budućnost” bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan. Bug


Slične vijesti

15.11.2023. (07:00)

Premija koja uključuje robota

I naša osiguravajuća kuća uvela automatiziranu procjenu šteta temeljenu na umjetnoj inteligenciji

Riječ je o sofisticiranom digitalnom sustavu koji povezuje rad rotacione 360° view mehaničke platforme, video opreme i kalkulacijskog sustava za detekciju oštećenja i kalkulaciju popravka, sve s ciljem ubrzanja procesa i povećanja preciznosti procjene štete. Ovo rješenje Croatia osiguranja omogućava da vozači ne izlaze iz vozila, a šteta je procijenjena za manje od tri minute, što je pet puta brže od dosadašnjeg klasičnog načina. Bug

24.10.2016. (09:49)

Portfelj Croatia osiguranja rizičan je zbog prevelika paketa državnih vrijednosnica RH pa je slovenski regulator odlučio Croatiji i Adris grupi uskratiti dozvolu za povećanje udjela u društvu Sava Re, iz Rovinja poručuju da će svejedno ustrajati u svojim planovima kupovine velikog slovenskog osiguravateljskog društva

29.07.2016. (22:57)

Velika očekivanja

U iduće 3 godine Adris će uložiti 4 milijarde kuna

Adris grupa u prvih šest mjeseci ostvarila je neto dobit od 151 milijun kuna, što je na prošlogodišnjoj razini unatoč prodaji duhanskog dijela poslovanja. Predsjednik Uprave Ante Vlahović istaknuo je da sve njihove tvrtke usjepšno posluju te da u postojeće poslove namjeravaju uložiti 4 milijarde kuna. U Maistri se planira izgradnja novog hotela Park, Cromaris ostvaruje 80% prodaje na inozemnim tržištima, dok je Croatia osiguranje rasla 44% u odnosu na lani. Jutarnji

13.05.2016. (07:20)

Prodati da bi se jeftinije posuđivalo...

Za Croatiju osiguranje moglo bi se dobiti 900 milijuna kuna, za ACI 480

Državni udio u Podravki trenutno vrijedi oko 630 milijuna kuna, ima i zainteresiranih za kupnju, ali velika su protivljenja prodaji, iako je riječ o manjinskom udjelu. Kad bi prodala svih svojih 31.2% udjela u Croatia osiguranju država bi zaradila 900 milijuna kuna (premijer očekuje 30 milijuna eura pa bi vjerojatno prodao samo dio), dok državni udjel u ACI-ju vrijedi oko 480 milijuna kuna. Cijeli državni udio u Končaru vrijedi 900 milijuna kuna, no plan je prodati 25% udjela za 46 milijuna eura. Croatia Airlines u zadnje tri godine posluje pozitivno, ali s malom dobiti, vrijednost Luke Rijeka je 200 milijuna kuna, Petrokemije 120 milijuna, no u ove bi se kompanije moralo puno ulagati, piše T-Portal o tvrtkama koje su se našle na širem popisu za prodaju.

11.05.2016. (16:10)

Sve što vrijedi

Vlada prodaje udjele u Croatia Airlinesu, ACI, Končaru, Podravci…

Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je donijela odluku o tome koje tvrtke idu u privatizaciju [pdf]. Na prodaju će biti stavljeni državni udjeli u firmama: ACI, Croatia Airlines, Luka Rijeka, Croatia banka, Petrokemija, Končar elektroindustrija, Podravka i Croatia osiguranje. Mostovi Miro Bulj i Ivan Kovačić su protiv prodaje strateških tvrtki, kao i SDP-ova Dragica Zgrebec. T-Portal

09.09.2015. (14:59)

Agrokor najveća tvrtka u Hrvatskoj i regiji, 22. u srednjoj Europi

Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi našlo se 12 hrvatskih tvrtki, a zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te 22. mjesto među 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman ove godine zauzima Agrokor Grupa s ostvarenih 4,58 milijardi eura prihoda od prodaje. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka ponovno je na 12. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje zauzevši 19. mjesto.

Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih iz 18 država srednje Europe ostvarile su zajedno 682 milijardi eura prihoda, što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na lanjskih 712 milijardi eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag 459 milijuna eura koliko iznosi 500-ta rangirana kompanija.

PKN Orlen nedodirljiv prvi

Niti ove godine nije bilo značajnih promjena pri vrhu ljestvice 500 najvećih tvrtki Srednje Europe, pa su prve tri pozicije ponovno zauzele dvije tvrtke iz sektora energetike – poljski PKN Orlen i mađarski MOL – dok se na trećoj poziciji našla češka Škoda. Poljske tvrtke su nastavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine jednu trećinu ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu

Rezultati ljestvice 2014. godine pokazuju da je veći postotak tvrtki koje su povećale prihode (52%) u odnosu na 49.8% 2013. godine. Ako tome pridodamo rezultate prvog kvartala 2015. godine ukupno povećanje prihoda je otprilike 2% u eurima, a 3,7 % u lokalnim valutama što pokazuju nepovoljnu dinamiku na tržištima valuta. Slijedom toga, područje srednje Europe promatrano u kontekstu okruženja u kojem ova regija djeluje proizlazi da je srednja Europa snažan pokretač rasta Europske regije, dinamičnija regija nego Europa u cjelini, a ono što je bitno naglasiti je da rast ima održivi razvoj i u srednjoročnim okvirima.

Najviše Slovenaca, najmanje Makedonaca

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove su se godine plasirale 43 tvrtke iz Adria regije. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (20), iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 12 tvrtki, dok je Srbija ove godine zabilježila pad broja predstavnika s lanjskih 10 na 6. Za razliku od prošle godine, kada je imala 3 predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi 4, a Makedonija 1. Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove su godine bile Agrokor grupa s ostvarenih 4,58 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 4,01 milijardi eura prihoda i INA koja je lani ostvarila 3,11 milijardi eura prihoda.

Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora te iz potrošačkog sektora i transporta. Za Agrokorom na 22. i Inom na 39. mjestu ove godine slijedi HEP, koji se našao na 97. mjestu. Za njima slijede Konzum (98.), Roglić Group (195.), T-HT Group (220.), HEP-Operator (231.), Atlantic Grupa (333.), Petrol Croatia (326.), Adris Grupa (379.), Zagrebački holding (415.), HEP-Proizvodnja (434.). U odnosu na prošlogodišnju godinu Adris grupa je sa 584,5 milijuna eura prihoda u 2014. ove godine ušla u društvo 500 najvećih Srednje Europe. Najznačajniji pomak na ljestvici bilježi Roglić Grupa koja je s 249. mjesta došla do 195. mjesta.

Među bankama prvi su Poljaci

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. „Kao i prošle godine, vodeću poziciju je zauzela poljska PKO BP banka, s imovinom koja je u 2014. iznosila 58 milijardi eura. Zagrebačka banka se i ove godine pozicionirala na 12. mjestu s imovinom od 15,7 milijardi eura. Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje tri godine na listu ušle samo četiri. Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 9,5 milijardi eura, Erste banka na 27. mjestu s imovinom od 9,1 milijardu eura , dok se iz Slovenije NLB Group plasirala na 18. mjesto, s imovinom od 11,9 milijardi eura.

Najjači osiguravatelj – Poljak

Među osiguravateljima već četvrtu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Što se tiče osiguravatelja iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje na 19. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 375,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je i ove godine 47. na listi sa159,2 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije.

Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena, uz vidljiv pad prihoda od prodaje električne energije i plina uslijed visokih prosječnih temperatura zabilježenih u 2014. godini. Zapravo je gotovo 60 tvrtki regije iz sektora energetike doživjelo pad prihoda, koji je, gledano na razini srednje vrijednosti sektora, pao za 3,3 posto. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje ostvarile su stabilan rast od 3,1 posto, kao i one iz sektora potrošnje i prometa, kod kojih je rast iznosio 1,9 posto. Uz to, srednja vrijednost prihoda svih 500 tvrtki je u prvome tromjesečju 2015. godine porasla za 1,7 posto, mjereno u eurima, za razliku od pada od 3,1 posto zabilježenog u istom razdoblju lani.

Sektor široke potrošnje i prijevoza sa 174 tvrtke daleko je najzastupljeniji na rang-listi. Uz vodeću tvrtku Jeronimo Martins iz Poljske sa 8,6 milijardi eura na visokom 2. mjestu tvrtki iz sektora široke potrošnje i transporta je Agrokor Grupa s 4,6 milijardi eura prihoda.

Agrokor 2016. među prvih 10?

Agrokorovo preuzimanje Mercatora osiguralo mu je visoku poziciju na listi sa prihodom od 4,6 milijardi eura. Budući da 2014. godina prikazuje djelomično konsolidirano poslovanje, na idućoj ljestvici dogodit će se znatan skok konsolidirane grupe. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati više od sedam milijardi eura prihoda, što bi Agrokor svrstalo među prvih 10 tvrtki u Srednjoj Europi.

24.08.2015. (10:29)

Tata kupi mi Agrokor

Stranci kupuju po Hrvatskoj, a jake domaće snage tuku po regiji

Dok hrvatsko gospodarstvo mukotrpno izlazi iz recesije, na poslovnoj sceni događaju se ozbiljna vlasnička preslagivanja. Broj preuzimanja iz godine u godinu se povećava, a osim stranih ulagača koji ciljaju mete na domaćem tržištu, sve aktivnije su najjače domaće kompanije, koje su iskoračile u regiju. Od stranih preuzimanja hrvatskih kompanija najveća je BAT-ova akvizicija rovinjskog TDR-a za 505 milijuna eura, a najveće hrvatsko ulaganje u inozemstvo bilo je Agrokorovo preuzimanje Mercatora za više od pola milijarde eura. T-Portal

30.06.2015. (20:50)

Tko je jamio... ne, ozbiljno, tko je jamio?

Antikorupcijsko vijeće traži reviziju privatizacije CO-a

Vijeće za praćenje provedbe Strategije borbe protiv korupcije većinom je glasova odlučilo Saboru predložiti da Državni ured za reviziju obveže na provođenje revizije privatizacije Croatia osiguranja. „U izvješću državne revizije mnogo je nedorečenih stvari i suspektnih činjenica“, objasnio je predsjednik Vijeća i HDZ-ov zastupnik Frano Matušić. HRT

10.06.2015. (09:56)

Strtegija nije zakon

Revizija: Vlada nije smjela samostalno donijeti odluku o privatizaciji CO-a

“Vlada je neovlašteno donijela odluku o privatizaciji CO-a, ma koliko netko pokušavao prikazati da je Sabor o tome odlučio kroz Strategiju upravljanja državnom imovinom. Revizija je nedvojbeno utvrdila da Zakon o pretvorbi kapitala društava osiguranja i reosiguranja nikad nije stavljen izvan snage, a po tom zakonu o privatizaciji odlučuje Sabor. Strategija je samo skup načela, a načela nisu zakon”, ustvrdio je HDZ-ov Goran Marić na temelju državne revizije ugovora o privatizaciji Croatia osiguranja, za koji smatra da treba biti raskinut. Novi list