Hrvatska skočila za četiri mjesta u izvješću održivog ekonomskog razvoja, sad smo 39.

Održiva urica

Hrvatska skočila za četiri mjesta u izvješću održivog ekonomskog razvoja, sad smo 39.

Od ukupno 143 zemlje svijeta 39. mjesto Hrvatske na indeksu SEDA je solidan rezultat sveukupnog blagostanja svojih građana. Najveći napredak zabilježen je u području ravnopravnosti u društvu (26. mjesto), dok je najveći pad u odnosu na ostale zemlje zabilježen u ekonomskoj stabilnosti (43. mjesto). Poslovni…

održivi razvoj

Gdje čak i bundeve imaju zajednicu

Suderbyn ekoselo: kako živjeti zeleno

Na švedskom otoku Gotlandu, ekoselo Suderbyn okuplja međunarodne volontere i 35 stanovnika u misiji održivog života. Njihov rad uključuje uzgoj organskog povrća, proizvodnju bioplina i primjenu permakulturnih principa. Ključna filozofija je “zatvaranje kruga” – otpad postaje resurs, poput korištenja ljudskog izmeta kao gnojiva. U geodetskoj kupoli eksperimentira se s vertikalnim uzgojem i bioplinom iz kuhinjskog otpada. Volonteri uče praktične vještine i povezuju se s prirodom. Kako kaže volonterka Inês, “Vrtlarstvo je lakše nego što mislite – znanje je u nama.” Suderbyn je primjer održivog života i inovacija u praksi. Imagine5

održivi razvoj selo

Razmišljaju zeleno

Sve više hrvatskih prijevoznika okreće se održivosti

Hrvatski prijevoznici sve više usmjeravaju svoje poslovanje prema održivosti, prema rezultatima Goodyearove ankete koja prati europsku transportnu industriju. Ispitanici, među kojima je sudjelovalo 83 hrvatska vozna parka, pokazuju pozitivan trend u primjeni održive tehnologije. Iako veliki prijevoznici i dalje prednjače u postavljanju održivih ciljeva, manji prijevoznici sve se više pridružuju u postizanju zelene budućnosti. Održivost se smatra važnom od strane 58% hrvatskih prijevoznika, a čak 94% već je postavilo ili planira postaviti održive ciljeve. Ključna rješenja za održiviji rad uključuju odgovarajuće gume, modernizaciju voznog parka, edukaciju vozača te telematička rješenja. Unatoč rastućem interesu, troškovi i složenost ostaju glavne prepreke, a financijski poticaji se ističu kao ključni čimbenik za usvajanje održivih praksi. (Autonet)

održivi razvoj prijevoznici

Koja bi to bila sreća kad bi svi imali tako malo smeća

Inicijativa Održivi život: Dovoljne su samo dvije ZG vrećice godišnje

Jedna prosječna osoba u svijetu proizvodi oko 2-4 litre miješanog otpada dnevno, ovisno o regiji. Godišnje se po stanovniku u RH prosječno proizvede više od 400 kilograma otpada. To bi značilo da jedna osoba u RH treba u prosjeku 52 ovakve vrećice godišnje. Ovaj broj može biti i veći ako osoba ne odvaja otpad u potpunosti. Iz inicijative Održivi život tvrde kako je moguće proizvoditi jako malo otpada: odvajati otpad i reciklirati, ne kupovati plastiku koja ne može u reciklažne kante, birati proizvode u ambalaži koju je jednostavno odvojiti i reciklirati, kompostirati sav organski otpad, birati višekratne proizvode, kupovati u rinfuzi u svojim spremnicima i koristiti ponovno plastične vrećice. Tako se može smanjiti broj ZG vrećica u koje ide miješani otpad, čak i do dvije na godinu. Green

ekologija održivi razvoj smeće

I mediji mogu biti održivi, zar ne?

Gavranović: Mediji i održivi razvoj

Iako su mediji odigrali središnju ulogu u definiranju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pozornosti posvećuju ključnim pitanjima s toga područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente. Konkretno, u razdoblju od 1961. do današnjih dana program vijesti fokusiran je prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no na poticanje i ukazivanje novih trendove odnosno razloge incidentima i katastrofama. Takav odnos je, nažalost, dominantan. Temeljno je pitanje kako bi mediji trebali djelovati? Prevladava mišljenje stručnih krugova da bi se uloga medija morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja. Ante Gavranović za Epohu.

Ante Gavranović kolumne mediji održivi razvoj

Idealan partner? Mora biti zgodan, da brine o sebi, nježan, da odvaja smeće...

Može li održivi način života učiniti partnere poželjnijima?

Briga o okolišu je možda nekima oduvijek bio važan faktor u životu bilo kod partnera ili kod biranja prijatelja, no velikoj većini tek sada postaje jasno i koliko je to bitno. Navodno toliko da se “greenwashing” počeo pojavljivati ne samo među svjetskim brendovima već i u međuljudskim odnosima. Nakon što je klimatska kriza postala stvarnost, većina ljudi je počela mijenjati navike i obraćati više pažnje na svoj utjecaj prema okolišu. Neki su otišli toliko daleko da i biraju prijatelje i partnere ovisno o tome brinu li za okoliš ili ne, kakve prakse prakticiraju kod kuće, kako se hrane i slično. Novo istraživanje pokazuje da su ljudi počeli prakticirati „greenwashing“ kako bi privukli potencijalne dugoročne partnere. Green

ljubav održivi razvoj

'Biti i mniti zelenopolisno'

Novo istraživanje pokazuje koji su najodrživiji gradovi na svijetu

Količine zelenih prostranstava, kvaliteta zraka, javni prijevoz i izvor energije samo su neki od parametara istraživanja kojeg je objavila britanska stranica Unswitch, čime su željeli utvrditi koji su svjetski gradovi najučinkovitiji u svojoj održivosti i provođenju “zelenih” politika. Na temelju nekoliko čimbenika, kao što su energija, prometna infrastruktura, pristupačnost, zagađenje, emisije CO2 i postotak zelenih površina, u top 10 “najzelenijih”, odnosno prema održivosti najučinkovitijih, gradova na svijetu ušli su: Canberra, Madrid, Brisbane, Dubai, Kopenhagen, Frankfurt, Hamburg, Prag, Abu Dhabi i Zürich. Green.hr

borba protiv klimatskih promjena održivi razvoj

Kulturni srednji prst koroni

Kad ti život pruži pandemiju, ti otvori kazalište u šumi

Englezi znaju uživati u kulturi pa je tako u grofoviji Suffolk, uz dopuštenje vlasnice, niknulo kazalište na otvorenom u amfiteatru koji je nastao eksplozijom bombe u Drugom svjetskom ratu te tako stvorio prirodnu kulisu za ekološki prihvatljivo kazalište koje se odupire pandemiji. Ovog ljeta u njemu će zaigrati i prve predstave, a predviđen je šarolik repertoar. Goste će posluživati domaćim proizvodima lokalaca, a imat će priliku napraviti i piknik u šumi uz obvezu da svoje smeće ponesu sa sobom. Osim minimalnog ugljičnog otiska postignutom gradnjom od drvene građe iz šume, Thorington Theater diči se i prilazom za invalide. Green.hr

kazalište održivi razvoj pandemija

Proboj zvučnog zida i državne blagajne

Mazzocco: Treba li Hrvatskoj zaista 12 aviona dok se ekonomija raspada?

Projekcija ukupnog pada do kraja ove godine iznosi nešto manje od 10 posto. Hrvatski BDP prošlih je godina rastao između dva i pol i tri posto godišnje što znači da nas je 2020. godina i sve nevolje koje je donijela vratila tri ili četiri godine unatrag… Zaneseni iz prsta isisanom procjenom da će hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini rasti po stopi višoj od 6 posto, u vladi su zaključili da se to silno bogatstvo negdje mora potrošiti… Što Hrvatska radi sada, kada joj je gospodarstvo vitalno kao pacijent na respiratoru? Pa kupuje vojne avione. Potpuno logično, zar ne? – piše Vojislav Mazzocco za Index. Vezano uz to:

Igor Tabak, analitičar: Nabava vojnih aviona veći je posao od Pelješkog mosta. Riječ je o milijardama (N1, video)
Otkriveni su detalji ponuda: Nove nude Švedska – Gripen i SAD – F-16 blok 70, a rabljene Francuska – Rafal i Izrael (opet?) F-16 blok 30 (Telegram)
Usput kad se već kupuje, ministar održivog razvoja (i gospodarstva) Ćorić kaže da su konzultanti procijenili vrijednosti Ine i da otkup neće opteretiti proračun (Telegram)

borbeni avioni održivi razvoj

Danska – zemlja u kojoj se građani ne boje sanjati o održivom razvoju i energetskoj transformaciji

Danska održivi razvoj

7 veličanstvenih

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura iz europskih fondova – Zagrebu je na raspolaganju 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura. Novac će ići na projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana. Monitor.hr

fondovi EU održivi razvoj

Održiva urica