Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

Čaša je, pa, skoro prazna

Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

EU fondovi

Maraton s preprekama

Hrvatska spora u povlačenju sredstava, poduzetnici nezadovoljni

Hrvatska je povukla tek 3% dostupnih sredstava iz EU fondova za razdoblje 2021.–2027., svrstavajući se na dno ljestvice EU-a. Poduzetnici zamjeraju sporost natječaja i ocjenjivanja prijava, kao i nedostatak poziva za privatni sektor. Ministarstvo ističe da su apsolutne brojke povlačenja sredstava u skladu s prosjekom EU-a te da su ugovorili 2,18 milijardi eura. No, trenutni tempo upućuje na izazove u iskorištavanju preostalih 50% sredstava do 2027. godine, uz administrativne prepreke i kašnjenja koje dodatno frustriraju prijavitelje. Analitičari upozoravaju da se potrebne promjene moraju provesti brzo kako bi se izbjeglo neiskorištenje fondova. Lider

EU fondovi privlačenje novca iz EU fondova

Nakon što se sve izgradi, sve će ostati kako je bilo i prije

Obmana o visokom rastu BDP-a: Kako je Hrvatska u deset godina spiskala 11 milijardi eura iz EU Fondova

Možda će to nekomu zazvučati grubo, jer taj novac nije nestao. Radilo se i radi se po cijeloj Hrvatskoj, možda i više nego ikada. Zato je građevinski sektor prenapregnut i ne stigne odraditi sve poslove, što je pak drastično podignulo cijenu radova. Gradili su se vrtići, ulagalo se u škole, osuvremenjene su bolnice, gradile su se sportske dvorane, bazeni, društveni domovi, mostovi, gradovi bi dobivali zaobilaznice, a gotovo svako selo može se već podičiti modernim prometnim rješenjima s kružnim tokovima… sve to podiže društveni standard. No, nakon što se objekt sagradi, kad se gradilište počisti, prereže vrpca i zgrada ili cesta stavi u funkciju, ostaje premalo ‘dodane vrijednosti‘. Multiplikator tih investicija prenizak je, od toga je BDP porastao samo jednokratno, za vrijeme gradnje, premala je novostvorena vrijednost, a izvoz se neće povećati ni za jedan jedini euro. Eventualno će se malčice dignuti potrošnja. Goran Litvan za Lider.

BDP EU fondovi Goran Litvan

Čovjek koji vrti milijarde eura obećava med i mlijeko

Veliki intervju s ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Erlićem

Novinarka Novog lista Jagoda Marić postavljala je izazovna pitanja i potpitanja, a ministar Šime Erlić se branio zavidnim optimizmom: “70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj financira iz EU fondova… Ako za naredne godine imamo 25 milijardi eura i ako 35 posto ide na »zelene« investicije, a više od 20 posto na »digitalno i pametno«, objektivno je očekivati društveni i gospodarski napredak, a onda i bolje plaće… Itekako možemo reći da je to uspjeh za prvu financijsku perspektivu. Sada na raspolaganju, uključujući i NPOO, imamo 25 milijardi eura i to mogu zaista nazvati velikim pregovaračkim i strateškim uspjehom, pa ako smo s 11,3 milijarde izgradili mostove, ceste, luke, obnovili škole, bolnice, zamislite što možemo s 25 milijardi eura. Netko će kazati da sam utopist ako kažem da ćemo rasti stopama iznad prosjeka EU-a i tako se približavati razvijenijima…” Novi list

EU fondovi intervju Šime Erlić

Proći će nam voz

Zbog sporog povlačenja EU fondova, prijeti gubitak oko 2,65 milijardi eura

Sredstva iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godina treba iskoristit do kraja ove, 2023. godine, ali je pitanje u kojoj će mjeri projekti biti dovršeni pa time i sredstva isplaćena. Podatak o novcu bez kojeg bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja još je lani otkrila Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU navodeći i kako je nezadovoljna s realizacijom projekata modernizacije željezničke infrastrukture. Od 20 milijardi kuna, odnosno 2,65 milijardi eura bez kojih bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja „na HŽ Infrastrukturu otpada oko milijardu eura“. Imamo još godinu dana za projekte koji su ugovoreni, a nisu realizirani i oni su kandidati za faziranje u novo razdoblje. Faktograf

EU fondovi

Traženje dlake u jajetu

EU fondovi: Kriteriji posvađani sa zdravim razumom

Kakva smisla ima tražiti novac za digitalizaciju tvrtke ako je uvjet da moraš otvoriti deset novih radnih mjesta? Stručnjaci iz EU fondova napominju da postoje regulirani kriteriji koje traže u tijelima EU, ali da svi ti uobičajeni, ali i banalni kriteriji za dodjelu sredstava iz EU fondova nisu rezultat nekakve standardizacije unutar tijela Europske unije, već ih mahom donose administracije svake zemlje članice za sebe. Hrvatski birokrati kao da u toj priči gledaju kako što više zakomplicirati i otežati povlačenje novca. Lider

EU fondovi

Hrvatska je u plusu 55,07 milijardi kuna, dobivenih iz EU fondova

U razdoblju od 2013. godine do 24. veljače 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna Europske unije u proračun Republike Hrvatske i sredstava uplaćenih iz Proračuna Republike Hrvatske u proračun Europske unije iznosi 48,94 milijardi kuna u korist proračuna Republike Hrvatske. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatska je u plusu 55,07 milijardi kuna. Nacional…

EU fondovi

Nova statistička podjela Hrvatske: Potpore iz EU značajno veće, za dvije regije i do 70%

S natječajima za europske fondove koji će biti raspisivani od početka iduće godine vrijedit će nova, povoljnija pravila o postotku maksimalnih potpora za investicije po korisniku, a Hrvatska je radi toga podijeljena u četiri statističke regije – Panonsku Hrvatsku, Sjevernu Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb. Europska komisija je odobrila tu novu kartu Hrvatske za dodjelu regionalnih potpora u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027. godine, a za sve statističke regije su povećani iznosi potpora, pa i za najrazvijeniju, Grad Zagreb. Jutarnji…

EU fondovi potpore

Ambiciozan plan

Planira se energetska obnova četiri puta više zgrada nego dosad. Hoće li to biti izvedivo?

Na stranicama Zgradonačelnik.hr možete pročitati zanimljiv odgovor na pitanje iz naslova. Naime, planira se energetska obnova 589 višestambenih zgrada godišnje, a Dugoročne strategije do 2030. godine planira u to uključiti 17,77 milijuna četvornih metara stambenih zgrada, što po izračunima autora članka iznosi otprilike 35 000 zgrada. Usporedbom s razdobljem od 2014. do 2020., autor je zaključio kako su u tom periodu obnovljene 972 zgrade ili 138 zgrada godišnje te zaključuje kako je plan nerealan. Piše Tin Bašić za Zgradonačelnik

energetska obnova EU fondovi stanovanje

Oda radosti

Hrvatska od ulaska u EU iz fondova dobila 43 milijarde kuna više nego što je uplatila

Iz europskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno bilo 10.7 milijardi eura (81.56 milijardi kuna). Do 11. kolovoza 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13.12 milijardi eura (99.68 milijardi kuna) odnosno 122.22 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno su isplaćene 6.32 milijarde eura (48.03 milijarde kuna), odnosno 58.89 posto dodijeljenih sredstava, te je ovjereno 5.27 milijardi eura (40.07 milijardi kuna), odnosno 49.13 posto dodijeljenih sredstava. Index…

EU fondovi

Selo širokopojasno

EU daje 86 milijuna eura za broadband u Hrvatskoj

Europska komisija odobrila je ulaganje više od 86 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kako bi Hrvatska proširila širokopojasnu infrastrukturu nove generacije. Ulaganjem se cilja na ruralna i prigradska hrvatska naselja kojima se želi omogućiti pristup brzim internetskim uslugama. Bug.hr

broadband EU fondovi

Čaša je, pa, skoro prazna