Hrvatska ponovno predvodi EU po rastu BDP-a, ali iduće godine slijedi usporavanje - Monitor.hr
30.11. (19:00)

I dalje će rasti, samo sporije

Hrvatska ponovno predvodi EU po rastu BDP-a, ali iduće godine slijedi usporavanje

Hrvatska je u trećem kvartalu 2024. zabilježila snažan rast BDP-a od 3,9%, najbrži među članicama Europske unije. Rezultat je to snažne osobne i javne potrošnje te investicija, navodi se u analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Tom su prethodile realni rast plaća, povećanje zaposlenosti i snažniji rast potrošačkog kreditiranja. Dodatno, priljev inozemnih doznaka dodatno je ojačao potrošnju.

Međutim, HUP upozorava kako se hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta zbog oslanjanja na kratkoročni najam privatnog smještaja. HUP predviđa usporavanje rasta BDP-a na 2,7 posto u 2025. godini zbog sve izraženijeg utjecaja europskog gospodarskog usporavanja i smanjene konkurentnosti. Snažan rast plaća, uključujući povećanje minimalne plaće (+15,4%) i rast mase plaća u javnom sektoru (+58%), generira rast jediničnog troška rada iznad prosjeka EU. A tu je i rast cijena električne energije, sporiji pad cijena uvoznih inputa i nepovoljna poslovna klima koja otežava izvoz. Lider


Slične vijesti

17.11. (07:00)

Štednja ili raskoš?

Hrvatski rejting A: Manji dug i niži troškovi kamata – moguće dobar zalog za budućnost

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

07.08. (23:00)

Dižu oni plaće, ali cijene ih prate

Hrvati sve manje troše, imamo najveći pad u EU-u. Zabrinjava i pad industrijske proizvodnje

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao. Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj. U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list. Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine. Poslovni

05.06. (12:00)

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

13.04. (13:00)

Nakon što se sve izgradi, sve će ostati kako je bilo i prije

Obmana o visokom rastu BDP-a: Kako je Hrvatska u deset godina spiskala 11 milijardi eura iz EU Fondova

Možda će to nekomu zazvučati grubo, jer taj novac nije nestao. Radilo se i radi se po cijeloj Hrvatskoj, možda i više nego ikada. Zato je građevinski sektor prenapregnut i ne stigne odraditi sve poslove, što je pak drastično podignulo cijenu radova. Gradili su se vrtići, ulagalo se u škole, osuvremenjene su bolnice, gradile su se sportske dvorane, bazeni, društveni domovi, mostovi, gradovi bi dobivali zaobilaznice, a gotovo svako selo može se već podičiti modernim prometnim rješenjima s kružnim tokovima… sve to podiže društveni standard. No, nakon što se objekt sagradi, kad se gradilište počisti, prereže vrpca i zgrada ili cesta stavi u funkciju, ostaje premalo ‘dodane vrijednosti‘. Multiplikator tih investicija prenizak je, od toga je BDP porastao samo jednokratno, za vrijeme gradnje, premala je novostvorena vrijednost, a izvoz se neće povećati ni za jedan jedini euro. Eventualno će se malčice dignuti potrošnja. Goran Litvan za Lider.

27.02. (20:00)

Skočio je vladajućima unatoč

Šonje o rastu BDP-a: Iznad smo očekivanja, ali model rasta je neodrživ

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i to zahvaljujući rastu potrošnje i investicija. Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5.3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Ovo je svakako dobra vijest, a premijeru i prilika da se još jednom pohvali što sve njegova vlada radi. No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje ekonomski analitičar Velimir Šonje. “To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti” (tportal).

26.12.2023. (00:00)

Poticaj za turizam

Ekonomska analiza izvješća HNB-a: Pri vrhu smo EU po rastu BDP-a, ali ne treba biti preoptimističan

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ ekonomist HNB-a Vedran Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje. Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. HRT

05.12.2023. (19:00)

Cvijeće ce cvjetat

Što hrvatsku ekonomiju i zemlje regije čeka sljedeće godine

Sljedeće godine očekuje se slabljenje rasta globalne ekonomije, uključujući i veliku kinesku ekonomiji, čiji rast bi, prema očekivanjima, trebao nešto pasti. No, ono što bi zemlje CEE regije trebalo zabrinuti jest stagnacija ekonomija eurozone, a pogotovo slabljenje njemačke ekonomije, koja se desetljećima percipira kao motor europske ekonomije, i važan je trgovinski partner gotovo svih u analizi promatranih zemalja, pa tako i Hrvatske. Prema prognozi, Hrvatska bi sljedeće godine trebala imati rast BDP-a od 2,4 posto, a inflacija bi se trebala vratiti u “normalne” okvire. Javni dug Hrvatske je i dalje u silaznoj putanji. Forbes

02.12.2023. (20:00)

Rast će i dalje, samo sporije

HUP: Plaće u Hrvatskoj će nastaviti rasti brže nego u eurozoni, ali ne i BDP

Godišnja stopa inflacije u studenom bilježi pad na 4,7 posto s 5,8 posto u listopadu, što je ponajviše rezultat snažnog pada cijena energenata te jenjavanja godišnje stope inflacije u sektoru hrane i pića. U prosincu se očekuje pad stope inflacije na razinu blago ispod 4,5 posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i ‘recesijskog’ hlađenja agregatne potražnje. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2023. godine od 2,8 posto je iznad očekivanja, no iako je godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske u trećem kvartalu među najvišima u EU, u narednom razdoblju očekuje se da će Hrvatska više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja koje ulazi u recesiju, a u 2024. nema naznaka značajnijeg oporavka. Lider

02.11.2023. (18:00)

Iznad smo svih očekivanja

Šonje: Potvrda srednjoeuropske recesije, hrvatske otpornosti i početka stvaranja neravnoteže

Eurostatove procjene rasta BDP-a u trećem tromjesečju (objavljuju se za mali broj zemalja, ne i za Hrvatsku) potvrdile su recesiju u Njemačkoj, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Austriji i Švedskoj. Ni Litva i Latvija nisu daleko. S izuzetkom Irske, geografski obrazac jasno upućuje na to da je recesija posljedica neizvjesnosti koju je proizveo rat u Ukrajini. Slabo gospodarstvo pogodovalo je daljnjem usporavanju inflacije u europodručju, dok je u Hrvatskoj znatno veća od prosjeka. Budući da se približavaju izbori, a proračun se zbog inflacije više nego dobro puni, vlada se brzinski dogovorila sa sindikatima u javnom sektoru o plaćama. Kada se na to dodaju i EU projekti pa se sve skupa zbroji, prilično je izgledno da će rast domaće potražnje biti toliko snažan da će se gospodarski rast održati u pozitivnoj zoni do sredine proljeća iduće godine. Čak i one djelatnosti i poduzeća koje neće moći izdržati rast minimalnih plaća neće propasti i otpuštati ljude preko noći. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

15.10.2023. (12:00)

Ili su oni tako veliki, ili smo mi tako mali

Dva hrvatska IT jednoroga, Rimac i Infobip, čine 4,1% hrvatskog BDP-a

Podatak koji su iznijeli, iz HUP-a odnosio se na ukupne tržišne valuacije (dakle, vrijednosti kompanija) dvaju jednoroga, uspoređene s bruto domaćim proizvodom Hrvatske. Gledajući na taj način, Hrvatski su ICT jednorozi zaista iznimno uspješni u svjetskim okvirima, a takav podatak Hrvatsku smješta na visoko 11. mjesto svjetske ljestvice, jedno mjesto ispred Kine. Upravo zahvaljujući vrijednostima Infobipa i Rimac Grupe, čije valuacije zajedno čine oko 3 milijarde dolara, izračunato je da “jednorozi čine 4,1 posto nacionalnog BDP-a“, kako je tada bio prenio Jutarnji list, a kasnije i HUP i brojni domaći mediji. Izvorni članak na Bugu nadopunili su novim informacijama, ključnima za razumijevanje konteksta.