Hrvatska ozračuje hranu, ali ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu na tržištu!

Radioaktivni tek

Hrvatska ozračuje hranu, ali ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu na tržištu!

Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu, piše Novi list.

hrana zračenje

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

dokumentarni film hrana poljoprivreda prehrambena industrija

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

bacanje hrane biootpad hrana otpad

Zato se osjećaš sitije

Foto: Koliko treba pojedinoj hrani da se probavi

hrana probava

A nekad si ne možeš pomoći, pa koliko košta da košta

Najnezdravija hrana i piće: prerađeno meso, gazirana pića, bijeli kruh…

Mesne prerađevine, poput slanine, hrenovki i narezaka bogate su kalorijama i pune soli te su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, a taj je utjecaj veći od onoga koji na organizam ima neprerađeno crveno meso ili piletina. Gazirani napici i druga zaslađena pića povezani su s debljanjem, pretilošću, dijabetesom tipa 2 te propadanjem zubi i karijesom. Bijeli kruh nije dobar jer je napravljen od rafiniranog brašna, koje je tijekom obrade izgubilo vlakna i hranjive tvari. Na popisu su i pržena hrana poput pomfrita, hamburgera, zatim krafne, a nije dobar ni prerađeni sir. O grickalicama poput čipsa, ali i krekera i pereca ne moramo ni govoriti. Na kraju popisa je i – alkohol. Večernji

hrana nezdrava hrana prehrana

Od lakse s cvrčcima do koktela od svilene bube – spašavamo planet jednim ugrizom!

UN tvrdi da oko 2 milijarde ljudi na svijetu jede insekte

Na konferenciji “Insects to Feed the World” u Singapuru, znanstvenici i kuhari promovirali su insekte kao održiv izvor hrane. Iako već 2 milijarde ljudi, prema UN-u, jede insekte, mnogi se još odupiru. Kuhari poput Josepha Yoona i Nicholasa Lowa koriste kreativne recepte, poput lakse s cvrčcima, kako bi prikrili neugodne arome i učinili insekte ukusnijima. Unatoč potencijalu za rješavanje globalnih izazova poput nestašice hrane, ljudi često povezuju konzumaciju kukaca sa siromaštvom, što predstavlja izazov za širenjem ove prehrambene navike. BBC

hrana insekti

Žlica u ruci, jesen na tanjuru

Stiže jesen: Ovo je izbor top jela na žlicu koja možete skuhati za više dana

Jesen je idealno vrijeme za jela na žlicu, a ovdje je popis najboljih jela koje su ukusne i praktične. Svako od ovih jela možete pripremiti unaprijed i uživati u njima nekoliko dana (Index):

Gulaš od krumpira
Varivo od ječma
Varivo od mahuna
Gusto varivo od poriluka
Bosanski lonac
Grah s kiselom repom
Varivo s mljevenim mesom i povrćem
Ričet

hrana

Nema bacanja!

Crumbs.hr: Neprodana hrana moći će se kupiti preko aplikacije i uz popust do 70 posto

Više od 50 raznih prodajnih lokacija s hranom u Zagrebu do sada se već priključilo platformi (aplikaciji) Crumbs.hr, razvijenoj u Hrvatskoj, uz koju se višak ili neprodana svježa hrana u danu može kupiti po 50 i više posto nižoj cijeni, izvijestili su osnivači te aplikacije, koja s radom kreće u rujnu. “To je zapravo aplikacija za prodaju i kupovinu viškova hrane, čiji je cilj smanjiti njezino rasipanje i doprinijeti održivosti. Kako smo vidjeli da tako nešto nema u Hrvatskoj, odlučili smo razviti takvo rješenje koje smo vidjeli da već funkcionira po svijetu“, kaže za Hinu kreator i osnivač Crumbs.hr platforme. Nacional

aplikacije Crumbs.hr hrana

Malo si jače posoliš i riješen problem

Mnogi astronauti žale se da im je hrana u svemiru bljutava i neprivlačnog okusa

Ovaj neobičan fenomen može postati ozbiljan problem kad se astronauti počnu mučiti kako bi u organizam unijeli dovoljno hranjivih tvari. Sve to navelo je istraživače iz Australije i Nizozemske da pokušaju otkriti moguće uzroke. Njihova zapažanja objavljena su u časopisu International Journal of Food Science + Technology. Rezultati istraživanja sugeriraju da se barem neke arome različito percipiraju u različitim okruženjima, ali na prilično neočekivan način. Studija ne daje odgovore na pitanje zašto astronautska osjetila okusa i mirisa ostaju otupljena nakon što prestane promjena tekućine. Ona podržava hipotezu da je percepcija mirisa kontekstualna i ukazuje na moguće načine ublažavanja problema. Bug

hrana okus

Ostaci od ručka odmah u frižider

Ljeti je veća mogućnost trovanja hranom: Pripazite na ove namirnice

Spas od ljetnih vrućina ovih se dana traži u moru, a mnogi boraveći cijeli dan na plaži nerijetko i ogladne. No, treba imati na umu da visoke temperature itekako utječu na kvarljivost. Hrana brže propada, a ako se ne pazi – može doći do trovanja. Kako biste izbjegli ovakav scenarij, treba znati koje su namirnice posebno osjetljive: Meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, svježa jaja, proizvodi od svježih jaja, slastice u smislu kolača, sladoleda, zatim sendviči, sendviči s umacima… Samo nekoliko sati dovoljno je da se hrana pokvari. HRT

hrana trovanje

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

hrana Ivan Malić poljoprivreda

Radioaktivni tek