Hrvatska jedina zemlja EU na sivoj listi za pranje novca

Časni sude, u našu obranu, papiri nisu dovoljno čisti

Hrvatska jedina zemlja EU na sivoj listi za pranje novca

Međunarodna agencija za borbu protiv pranja novca Financial Action Task Force (FATF) stavila je Hrvatsku, zajedno s Kamerunom i Vijetnamom, na popis zemalja koje treba pomnije pratiti. Ove tri države sada su među 23 zemlje koje „aktivno rade s FATF-om” na rješavanju „strateških nedostataka svojih sustava za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje”.Tu smo se našli zbog nedjelotvornih aktivnosti u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Uključivanje u sivu listu FATF-a može značiti ozbiljan gubitak imidža zemlje i imati odvraćajući učinak na strane ulagače. DW

EU Hrvatska pranje novca

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

EU minimalna plaća plaća

Generacija 'Goodbye' u potrazi za srećom

Iseljavanje mladih Europljana: Niske plaće i nesigurnost glavni razlozi

Sve više mladih Europljana seli u potrazi za boljim poslom i životnim uvjetima. Prema Eurostatu, 14,2 % ih živi izvan zemlje rođenja, a glavni razlog su niske plaće i nesigurno tržište rada. Hrvatska bilježi usporavanje iseljavanja, dok su Italija, Slovenija i Portugal pod većim pritiskom. Mladi iz BiH i Sjeverne Makedonije masovno traže izlaz iz korupcije i loših prilika. Mobilnost unutar EU-a raste uz programe poput Erasmusa, dok mladi migranti izvan bloka često zapinju u socijalnoj marginalizaciji. HRT

EU iseljavanje mladih mladi posao studiranje u inozemstvu

Okretanje Zapadu

Može li EU bez ruskog plina iz ukrajinskog plinovoda? ‘EU je spremna na to već dulje vrijeme’

Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku. No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina. Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. DW

EU plin ruski plin

Velike glavobolje

Izazovi EU za iduću godinu: Rješavanje globalnih kriza uz vlastiti kaos

Pomoć Ukrajini: Osiguranje 18 milijardi eura i nastavak vojne podrške, osobito ako Trump smanji američke doprinose
Jačanje obrane: Uspostava koordinacije u naoružanju i nabavi među članicama, ali bez europske vojske
Upravljanje dugovima: Financiranje obrane, zelenih investicija i obnove kriznih regija s već preopterećenim proračunima
Sprječavanje trgovinskog rata: Održavanje ekonomskih odnosa sa SAD-om i Kinom usprkos prijetnjama kaznenih tarifa
Očuvanje jedinstva: Nadilaženje nacionalizama i političke slabosti unutar članica kako bi EU funkcionirala

EU europska unija

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

EU europska unija gospodarstvo Hrvatska

Europa obećava spas prirode – ali zaboravila je kalendar i novčanik

Poražavajući izvještaj: EU zaostaje u ispunjavanju ciljeva obnove prirode

Unatoč ambicioznoj Strategiji bioraznolikosti za 2030., izvještaj BirdLifea otkriva da EU sporo napreduje u obnovi prirode. Iako Zakon o obnovi prirode postavlja dobre temelje, njegov uspjeh koče manjak financija i provedbe. Poljoprivredne prakse ostaju neodržive, morski ekosustavi slabo zaštićeni, a politička djelovanja ne prate obećanja. S postojećim tempom i resursima, ciljevi za 2030. čine se nedostižnima, unatoč hitnosti krize bioraznolikosti. Izvještaj apelira na odlučnije djelovanje i ulaganja kako bi se očuvala priroda, ekonomija i budućnost Europe. Green

bioraznolikost EU obnova prirode

U sendviču većih sila

Vizek: EU je i bez Trumpa u nezavidnoj situaciji, pravila globalizacije ne kroje se samo na Zapadu

Ponovni dolazak Donalda Trumpa na vlast samo pogoršava ionako već lošu situaciju u kojoj se nalazi Unija. Čitav niz zemalja u njemačkom okružju ili direktno ovisi o stanju njemačke ekonomije ili se trudi oponašati njemačku ekonomsku strukturu kako bi ostala konkurentna. No bez jeftinih ruskih energenata i uz sve intenzivniju konkurenciju Kine u proizvodima u kojima je europska industrija imala tradicionalnu komparativnu prednost, monocentrični njemački ekonomski model se polako, ali sigurno ispuhuje. A ispuhivanje njemačkog modela će za posljedicu imati ekonomsko usporavanje čitavog kontinenta. Energetske tranzicije u Uniji neće biti bez suradnje s Kinom, a ako Unija Kini nametne carine na električne automobile, Kinezi će imati na raspolaganju učinkovite mjere odmazde. Hoće li Unija pronaći način da se prilagodi i zaštiti svoju poziciju, ili će nastaviti gubiti korak u globalnoj utrci, pitanje je na koje će odgovor donijeti godine koje dolaze. Maruška Vizek za tportal.

EU kolumne Maruška Vizek

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

EU Kina

Teško do novih zvjezdica

Starešina: Što je EU propustio primijetiti u bivšem komunističkom bloku

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.

EU Višnja Starešina

Kad umjetna inteligencija postane stvarna

EU AI Pakt: Priprema za budućnost umjetne inteligencije

Europska unija aktivno nastoji postati tehnološki lider putem EU AI Akta i EU AI Pakta, koji podržava dobrovoljne obveze tvrtki prema regulaciji umjetne inteligencije (AI). Pakt poziva članice na primjenu strategija upravljanja AI-jem, mapiranje visokorizičnih sustava i promicanje AI pismenosti. Multinacionalne korporacije i mala poduzeća već su potpisnici Pakta, dok mnogi uvode dodatne mjere poput osiguranja ljudskog nadzora i transparentnog označavanja AI generiranog sadržaja. EU ovom inicijativom nastoji privući globalne talente i zadržati tehnološku relevantnost u natjecanju sa SAD-om i Kinom. Bug

EU umjetna inteligencija

Časni sude, u našu obranu, papiri nisu dovoljno čisti