Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Zapadna obećanja
Hrvatska iz EU fondova ugovorila 6,6 milijardi eura, dobila dosad 1,8
Hrvatska je za razvojne projekte od 2014. godine imala na raspolaganju 12,6 milijardi eura (10,7 milijardi iz zajedničkog proračuna i 1,9 milijardi iz hrvatskog proračuna), a dosad je ugovorena isplata 6,6 milijardi eura, što je 52 posto iskorištenosti, dok je stopa plaćanja, novci koje smo zapravo dobili, 14,5 posto, što je 1,83 milijardi eura. 2016. godine stopa ugovaranja je bila 9%, a stopa plaćanja 2,7%. Prosjek (ugovaranja) u EU je 61%, a Bruxelles je poručio da Hrvatskoj nedostaje ljudi na poslovima oko fondova. 24 sata…