Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju - Monitor.hr
Jučer (22:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider


Slične vijesti

04.09. (15:00)

Potencijal je tu, samo ga treba znati iskoristiti

U Hrvatskoj je u zadnjih šest godina izdano 30 dozvola za istraživanje geotermalnih voda

Dobro je poznato da geotermalna energija, za razliku od energije sunca i vjetra koje su podložne vremenskim uvjetima, osigurava stabilnu, stalnu izlaznu snagu, a kako elektroenergetske mreže uključuju više varijabilnih obnovljivih izvora, ta vrsta energije može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže. Uz to, geotermalna energija emitira vrlo niske razine stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Novi Nacionalni energetski i klimatski plan zacrtao je vrlo ambiciozan cilj prema kojem bi u Hrvatskoj do 2030. trebalo biti realizirano čak 318 MW instalirane snage u geotermalnim izvorima, a kako kaže stručnjak za geotermalnu energiju za Nacional, to je nešto što izbacuje iz zone komfora i tjera na korjenite promjene u načinu na koji radimo, budući da ne ovisi samo o investitorima, kojih ima.

20.08. (16:00)

Sunčana strana Europe

Kako će solarna energija i skladištenje pogoniti zelenu energetsku tranziciju Balkana

Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti. Rast solarne energije u regiji pokreće nekoliko čimbenika, uključujući težnju za integracijom u EU, napredak solarne tehnologije i rastuću želju za energetskom neovisnošću. Da bi se to postiglo, regija treba gledati dalje od same solarne energije i treba ubrzati razvoj solarnog tržišta integracijom rješenja za skladištenje energije od samog početka. Međutim, postoje zajednički izazovi poput složenih propisa, nedovoljno razvijene mrežne infrastrukture i sporih procesa izdavanja dozvola koji se moraju riješiti regionalnim strategijama. Zgradonačelnik

18.08. (21:00)

Da su Tesli dali da provede svoje ideje, već bi živjeli budućnost

Nije novost vidjeti solarne panele na krovovima obiteljskih kuća, ali bi balkoni i plutajuće elektrane mogli biti

Inovacije u korištenju solarne energije potiču stručnjake i entuzijaste da pronađu nove načine iskorištavanja sunca. U Švicarskoj grade najveću solarnu elektranu i to u srcu Alpa. U Portugalu se bave izgradnjom najveće europske plutajuće solarne elektrane smještene na najvećem umjetnom jezeru zapadne Europe. U Velikoj Britaniji započeli su s projektom solarnih stabala. Tijekom prošle godine u Njemačkoj su balkonske solarne elektrane postale novi energetski trend. Istraživači su nedavno predstavili koncept izgradnje jedne solarne elektrane koja bi napajala šira područja, poput kontinenata, a kasnije i cijeloga svijeta. Radi se o solarnoj elektrani u svemiru koja bi se sastojala od golemih solarnih panela koji bi kružili na 36.000 kilometara iznad Zemlje. Green