Hrvatska – europski prvak po tužbama protiv novinara - Monitor.hr
09.11.2021. (20:00)

Lovi me, lovi me, tužit ću ti novine...

Hrvatska – europski prvak po tužbama protiv novinara

Posrijedi su ponajprije tzv. SLAPP-tužbe, odnosno takvi predmeti koje političari, tajkuni ili druge utjecajne javne osobe – pa nerijetko i sami suci – koriste kao sredstvo zastrašivanja i ometanja novinara i medija u njihovu radu. Tajnik EFJ-a stoga je doslovce ogorčeno zaključio da je Hrvatska postala „šampion Europske unije po SLAPP-tužbama“, izražavajući svoju zaprepaštenost i negodovanje zbog sve goreg razvoja situacije nakon njegovog prethodnog posjeta Zagrebu. Takvih i drugih sličnih, aktivnih tužbi, danas ima preko 900, a nije zgoreg napomenuti da se donedavno po njima isticao najveći hrvatski medij, Hrvatska radiotelevizija. I to, nažalost, u ulozi tužitelja vlastitih novinara, njih preko 30, od kojih je jedan bio i aktualni predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. On je u razgovoru za DW konstatirao da su SLAPP-tužbe i u RH postale novi model napada na novinare i medije, dok ujedno predstavljaju i širi, europski problem. Deutsche Welle


Slične vijesti

04.05. (08:00)

Današnji Prometeji

HND-ove nagrade: Viktor Ivančić dobitnik nagrade za životno djelo, Dora Kršul novinarka godine

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

13.02. (21:00)

Još jedan odlazak velikana

Pera Luković – inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Perini fanovi širom velike države čekali su njegove tekstove u rubrici “Singlovi” u Džuboksu, štivo koje je razobličavalo kič u rock’n rollu i smeštalo na pravo mesto neke yu rock legende. Bili su to tekstovi koji odišu duhovitošću, a kasapljenje se podrazumevalo. Biće da su mnogima pomogli da se okanu ćorava posla i da muziku slušaju samo u iznudici. Strahovali su gitaroški heroji i kompozitori, pogotovu tekstopisci, samozvane i istinske veličine; taj segment njegovog pisanja i uređivanja, kažu poznavaoci, obeležila je recenzija albuma „Prva plovidba“ grupe Galija. Omiljeni Lukovićevi pacijenti bili su Smak i YU grupa.

A onda su došle tragične devedesete, Petar Luković je kao kolumnista Borbe i Naše borbe,  zamenik urednika Vremena, dopisnik Ferala, te autor značajnih napisa u rubrikama „Ćorava kutija“ i „Pero s onoga svijeta“ bio orijentir misleće Srbije. Galerija likova koji su obeležavali Srbiju, neimaštinu i agresiju na susede, postajala je gomila karikiranih i ruglu izvrnutih likova, učesnica i učesnika u dijalozima od kojih bi nam na mahove bivalo lakše i podnošljivije. Ti su napisi inaugurisali novi pristup pisanju, ali i čitanju, doživljaju pročitanog i usvojenog. Možda je to u Srbiji tih godina bila pilula sa placebo efektom, ali nam je sigurno bilo bolje, makar i na trenutak. O pokojnom novinaru Petru Lukoviću. Lupiga

24.11.2023. (21:00)

Ako ne znaš raspravljati, radije šuti

Kako europski ekstremni desničari pokušavaju zastrašiti i ušutkati novinare

Studije slučajeva iz Njemačke, Austrije, Španjolske i Hrvatske otkrivaju obrazac koji ekstremna desnica koristi u pokušaju da zastraši kritične novinare i medije. Redom se radi o napadima koje ohrabruju i potiču političari koji su u pandemiji Covida-19 prepoznali priliku za okrupnjivanje biračke baze plasirajući netočne, neutemeljene i manipulativne tvrdnje odnosno zavjereničke narative u javni prostor. Kad im se upute konkretna pitanja o njihovim dezinformirajućim tvrdnjama, odgovaraju izbjegavajući argumentiranu raspravu te usmjeravajući bijes svojih pristaša prema novinarima koji propituju njihove motive i namjere. Cilj takvog postupanja je izazvati strah i nelagodu te obeshrabriti buduće kritičko propitivanje njihovih neutemeljenih i manipulativnih teza. U istu se svrhu u pojedinim državama, među kojima prednjači upravo Hrvatska, koriste i tzv. SLAPP tužbe (tj. strateške tužbe protiv javne participacije), koje služe pokušajima da se novinare i medije iscrpi dugotrajnim pravosudnim postupcima. Faktograf

09.10.2023. (19:00)

Slobodni i nezavisni

Felić: Novinarima nema druge nego potražiti pravdu na Ustavnom sudu

Novoj odredbi Kaznenog zakona kojom će se kriminalizirati curenje informacija iz istraga moglo bi se stati na kraj podnošenjem zahtjeva Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. No dok ta procedura završi, novinari bi mogli pretrpjeti nepopravljivu materijalnu i mentalnu štetu. Ako policija istražuje tko je otkrio informaciju novinarima, logično je da će ih i prisluškivati kako bi saznala s kim su razgovarali u istražnim tijelima, odnosno jesu li možda razgovarali s odvjetnicima čiji su klijenti dio istrage, pa i sucima. Usprkos svemu tomu te su buduće kaznene odredbe neprovedive, smatraju i pojedini pravnici. Policija može dovesti novinara i na ispitivanje, ali on ne mora otkriti svoj izvor. Barem zasad. Spominje se i kažnjavanje poticanja na odavanje informacija, što se zaobilaznim putem odnosi i na novinare. Edis Felić za Lider.

14.08.2023. (22:00)

Make them pay

Autorsko pravo & Big Tech: Pobijedili smo Golijata, ali sad se moramo dogovoriti među sobom

Novinarska autorska prava uzdrmana su od pojave interneta, a situacija nije ništa bolja otkako je svijet dobio svoje prve tehnološke gigante. Kada je vaš posao da stvarate sadržaj, a plod vašeg rada koristi netko treći, jedna od najvećih nepravda koja vam se može dogoditi da za to niste isplaćeni. Izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima koje su pomogle da Hrvatska među rijetkima ne ponovi grešku Francuza u ostvarivanju autorskih prava u novinarstvu tek su početak sage kako će se naknade autorima i nakladnicima isplaćivati. Kako bi se greška izbjegla, direktiva EU implementirana je na drugačiji način u Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2021. On predviđa kolektivne pregovore svih udruženih hrvatskih nositelja prava s Googleom, i to ostvarivanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje tih prava. Netokracija

26.07.2023. (09:00)

Ili si njihov ili nisi novinar

Nije poznato kako bi Ministarstvo kulture novim Zakonom o medijima štitilo novinare

U novi Zakon o medijima uvode se nove prakse pomaganja medijima, prije svega tiskanima, koje bi možda mogle utjecati na kritičnost vlasnika tih medija prema vlastima, međutim, u prijedlog je Ministarstvo uvrstilo i nekoliko instituta koji do sada nisu postojali u zakonima, niti u općeprihvaćenim domaćim i međunarodnim kodeksima novinarske profesije, a izbacilo neke bez kojih će novinarima biti teško doći do sadržajnih informacija, poput načela zaštite izvora. Ministarstvo želi uvesti ne samo upisnik svih medija, već i registar profesionalnih novinara i fotoreportera. U ovom prijedlogu na više se mjesta izrijekom spominje kako je cenzura zabranjena, no po tumačenju HND-a to bi moglo biti upravo to. U ovlasti novog Vijeća za medije prepisane su i neke koje nisu životne, a mogu se tumačiti i kao pokušaj političke kontrole medija. Faktograf

22.06.2023. (01:00)

Podsjetnik svim moćnicima

Gavranović: Zadaća medija trebala bi biti kontrola političke moći

Političari pokušavaju informacije dozirati prema svojim potrebama i interesima. Mediji nastoje razbiti tu blokadu. Naime, ako pristup informacijama ne postoji ili ne funkcionira, organizacije demokratske vlasti neće djelovati kako treba. Glavno sredstvo kojim se informacije prenose javnosti upravo su nezavisni i slobodni mediji.Često su međusobno suprotstavljeni, ali su i međusobno ovisni, poput spojenih posuda. Recimo, zajednička im je borba protiv korupcije, pri čemu i političari priznaju da mnoge koruptivne priče uopće ne bi nikad izašle u javnost bez aktivne uloge medija. Novinari su i važni u ulozi moderatora društvenih odnosa pa su učestali napadi na novinare (verbalni i tvorni) vid ozbiljnog nasilja nad demokratskim odnosima i glasu javnosti. Pored nezavisnog sudstva, upravo slobodni mediji predstavljaju stoga jednu od dvije ‘vlasti’ koje ne bi smjele biti pod kontrolom politike. Ante Gavranović za Epohu.

04.05.2023. (12:00)

Tužil bum novinara

Hrvatski suci nisu educirani za suđenje medijima i ne razumiju što je javni interes

Suci ne shvaćaju da trebaju evaluirati neki medijski sadržaj kao cjelinu. Oni izdvajaju informacije koje su sporne i koje se nalaze u tužbi i kao da nisu pročitali cijeli članak pa ako imate uvredljive vrijednosne sudove, ako neko nekom kaže ‘mozgovni invalid’, prvostupanjski suci će u pravilu zaključiti kako tu ne postoji javni interes. Sljedeća je tema ‘dobre vjere’. Naši prvostupanjski suci u pravilu rezoniraju na sljedeći način: ti si o nekome objavio neku ili poluistinitu ili uvredljivu informaciju, bio si svjestan da to škodi nečijem ugledu, dakle, nisi postupao u dobroj vjeri, iako je dobra vjera ona prema javnosti. Iako su pojedine tužbe protiv novinara opravdane, sveprisutnije su SLAPP tužbe, kojima nije cilj povoljni sudski ishod koliko diskreditiranje i iscrpljivanje novinara. Faktograf

26.04.2023. (15:00)

Trenutno je novinarima zabranjen rad u Bahmutu

Ukrajina pooštrila pravila za izvještavanje s ratišta

War Journalists In The War Zone Stock Photo - Download Image Now - War, Journalist, Photographer - iStock

Operativni stožeri ukrajinske vojske na istoku i jugu su prvi označili sva naselja uzduž linije fronte i ukrajinske granice kao „crvene“ zone. To znači da u njima novinari od tog trenutka više na smiju obavljati svoj posao. Pored crvene postoji i „žuta zona” u kojoj se novinari mogu kretati samo u pratnji časnika nadležnog za medije. Samo u „zelenim zonama” je izvještavanje slobodno. Osim toga, Ukrajina namjerava preispitati akreditacije koje je dodijelila novinarima prošle godine. Ubuduće će novinari koji izvješćuju o ratu morati obnavljati akreditaciju svakih šest mjeseci. Natalija Humenjuk, glasnogovornica ukrajinskih obrambenih snaga na jugu je izjavila da nova pravila nisu uvedena kako bi se novinari ometali u radu, već da osiguraju „uredan rad uz uzimanje u obzir sigurnosne situacije i potreba vojske“. Vojska je obećala da će tjedno preispitivati podjelu na zone. Deutsche Welle

03.11.2022. (15:00)

Sve počinje od trača

Šajatović: Liderovi novinari i urednici u godini smisle 4000 tema

Često nas čitatelji pitaju otkud nam svaki dan u ‘online‘ i tiskanom izdanju ideje za toliko tema. Mi, novinari, samozatajniji smo u odnosu na filmske zvijezde pa ne otkrivamo često što se sve događa iza kulisa. Tajna je, među ostalim, u dnevnim videokolegijima. Svaki dan svaki Liderov urednik i novinar na njima licitira bar jedan svoj prijedlog. Onda slijedi probiranje. Prije pandemije COVID-19 bilo ih je mnogo manje jer je kolegij cijele redakcije bio jednom u tjednu. Većina tema predlagana je neformalno, u hodu, unutar živahna redakcijskog života. Veću dodanu vrijednost imaju prijedlozi na kolegiju koji počinju s: ‘Evo meni se dogodilo u banci…‘, ‘Čuo sam od prijatelja sinoć nakon nogometa…‘. U vrijeme kad je novinarstvo pod najezdom priopćenja svih vrsta, razgovori uživo su dragocjeniji i poželjniji nego ikad prije. Naravno, kao i rovanje po javno dostupnim bazama podataka. Miodrag Šajatović za Lider.