Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru - drugi najveći udio u Europskoj uniji

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

On bi o BDP-u, a oni o SDP-u...

Šajatović: Javnost ignorira rast BDP-a jer si Plenković prisvaja zasluge

Kod političara je često teško razlučiti kad su ozbiljno razočarani, a kad je riječ o predstavi za medije i opću javnost. U ovom slučaju, međutim, može se povjerovati da je predsjednik HDZ-a i Vlade iskreno razočaran i uvrijeđen što se ne reagira na rast BDP-a od 3,8 posto. Prema onoj staroj narodnoj o svekrvi koja ‘kćerku kara (psuje – nap. a.), snahi prigovara‘, Plenković prigovarajući medijima zapravo indirektno prigovara glasačima koji u anketama ne nagrađuju rast BDP-a, nego se razlika između HDZ-a i SDP-a smanjila na 26,3 posto prema 25,7 posto. Premijer ima pravo biti razočaran i začuđen medijima i biračima. Ali bilo bi korisno pogledati stvari iz drugoga kuta. Iz njega bi se moglo vidjeti da je za ignoriranje podataka o rastu BDP-a možda najviše kriv sâm premijer. Miodrag Šajatović za Lider.

Andrej Plenković BDP Miodrag Šajatović

Nesigurna vremena iziskuju takve mjere, kažu...

Gdje će Europa naći više novca za obranu? Pet posto BDP-a znači da bi EU trebala ulagati još 875 milijardi eura

Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

BDP europski proračun NATO obrana proračun sigurnost vojska

Panonska u leru, Zagreb u šestoj brzini

Jadranska Hrvatska napustila sve osim turizma, a Zagreb ima BDP po glavi kao Berlin

Najsiromašnija regija, Panonska Hrvatska, ostvarila je rast BDP-a od samo 23% u osam godina (2015.–2023.), dok su druge regije pokazale znatno bolje rezultate. S druge strane, Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od čak 40%, a Jadranska Hrvatska, koja se previše oslanja na turizam, zaostaje, pogotovo nakon pada turističkih dolazaka tijekom pandemije. Jadranska Hrvatska je svoj BDP po glavi stanovnika podigla s 59 posto na 72,4 posto te je nešto ispod postignuća cijele države, koja je dosegnula 76 posto prosjeka EU-a. No, taj državni prosjek podiže Zagreb, koji je premašio EU prosjek za 25 posto i na razini je, primjerice, Berlina. Čak ga je u 2023. premašio za dva postotna poena. Telegram

BDP gospodarstvo

Uložili ste u Njemačku? Povrat stiže svaki mjesec

Gastarbajterski milijuni: hrvatski BDP na tuđem znoju

Hrvatska i dalje prednjači u EU po udjelu doznaka u BDP-u, koji iznosi preko 7%. U prvih devet mjeseci 2024. iz inozemstva je stiglo 4,64 milijarde eura, najviše iz Njemačke. Iako ekonomski izazovi u Europi mogu usporiti rast doznaka, analitičari ne očekuju njihov drastičan pad ni ozbiljne posljedice za gospodarstvo. Razlog? Iseljenici šalju manje novca jer sele cijele obitelji, a socijalni sustavi država poput Njemačke ublažavaju ekonomske šokove. Ukratko, gastarbajteri drže standard, ali nisu jedini stup ekonomije. Lider

BDP doznake iz inozemstva gastarbajteri novčane doznake

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider

BDP inflacija

Više vrijedimo

Financijska imovina hrvatskih kućanstava narasla na 103 milijarde eura

Podaci HNB-a ukazuju na selektivni rast financijske imovine u hrvatskom gospodarstvu uz istodobno smanjenje omjera financijskih obveza prema BDP-u. Kućanstva su na kraju trećeg tromjesečja 2024. imala financijsku imovinu u vrijednosti od 103 milijarde eura, što je 3,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 10,7 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 27 milijardi eura, što je rast od 2,2 posto tromjesečno te 10,4 posto na godišnjoj razini. Lider

BDP financijska imovina HNB

I dalje će rasti, samo sporije

Hrvatska ponovno predvodi EU po rastu BDP-a, ali iduće godine slijedi usporavanje

Hrvatska je u trećem kvartalu 2024. zabilježila snažan rast BDP-a od 3,9%, najbrži među članicama Europske unije. Rezultat je to snažne osobne i javne potrošnje te investicija, navodi se u analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Tom su prethodile realni rast plaća, povećanje zaposlenosti i snažniji rast potrošačkog kreditiranja. Dodatno, priljev inozemnih doznaka dodatno je ojačao potrošnju.

Međutim, HUP upozorava kako se hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta zbog oslanjanja na kratkoročni najam privatnog smještaja. HUP predviđa usporavanje rasta BDP-a na 2,7 posto u 2025. godini zbog sve izraženijeg utjecaja europskog gospodarskog usporavanja i smanjene konkurentnosti. Snažan rast plaća, uključujući povećanje minimalne plaće (+15,4%) i rast mase plaća u javnom sektoru (+58%), generira rast jediničnog troška rada iznad prosjeka EU. A tu je i rast cijena električne energije, sporiji pad cijena uvoznih inputa i nepovoljna poslovna klima koja otežava izvoz. Lider

BDP

Štednja ili raskoš?

Hrvatski rejting A: Manji dug i niži troškovi kamata – moguće dobar zalog za budućnost

Hrvatska je od tri glavne rejting agencije dobila ocjenu A zahvaljujući padu javnog duga na 60% BDP-a, s daljnjim padom na vidiku. Smanjenje troškova kamata s 7,34% proračuna 2015. na 3,38% 2024. otvara prostor za porezno rasterećenje ili povećanje ulaganja. Iako su proračunski prihodi od 2015. porasli za 86%, porez na dohodak sada ovisi o lokalnim vlastima, a smanjenje PDV-a ostalo je neispunjeno obećanje. Stručnjaci predlažu pametnu redistribuciju proračunskog viška kako bi koristi osjetili i građani. Forbes

BDP javni dug kreditni rejting Marko Repecki

Dižu oni plaće, ali cijene ih prate

Hrvati sve manje troše, imamo najveći pad u EU-u. Zabrinjava i pad industrijske proizvodnje

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao. Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj. U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list. Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine. Poslovni

BDP potrošnja

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

BDP javna uprava javni sektor plaće plaće u javnim službama

Europski standard, balkanski BDP