Danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti, dok su u Hrvatskoj 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa šećernom bolestim, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000.
U studenom se obilježava svjetski dan šećerne bolesti (14.11.) uz koji se podiže svijest o važnosti pravilne prehrane za dijabetičare. Loše prehrambene navike i pretjerana uporaba određenih sastojaka poput soli i šećera štete zdravlju, a posebno dijabetičarima, a komplikacije do kojih može doći kod osoba koje boluju od šećernih bolesti jedan su od vodećih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.
Paziti na šećer, ali i na sol
Komplikacije šećerne bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem odgovarajućih razina šećera u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajućih razina masnoća u krvi. Jednako tako, prehrana je jedna od najvažnijih čimbenika u prevenciji šećernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i šećera može pridonijeti razvoju šećernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih. Stoga, svaka osoba koja boluje od šećernih bolesti trebala bi više pažnje posvetiti održavanju uravnotežene prehrane i stila života.
Smanjen unos soli u organizam preporuka je uz svaku dijetu. Ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagođen. Kao i kod opće populacije unos natrija trebao bi biti ograničen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju povišeni krvni tlak, a to je više od 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest. Naime, kontrolirani unos soli pomaže u održavanju tlaka i kontroli zadržavanja tekućine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te također ima i štetan utjecaj na jetru.
Povrće, voće, riba, orašasti plodovi…
Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagođena potrebama i znanju bolesnika, dijetetičar bi trebao biti aktivan član medicinskog tima koji može edukativno pomoći u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika. Nutricionistički uravnotežen plan uključuje cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode i biljna ulja, a bazira se na mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, šećera te ljutih sastojaka.
