Hrvati iz inozemstva u domovinu poslali čak 5,61 milijardu eura

Lova do krova

Hrvati iz inozemstva u domovinu poslali čak 5,61 milijardu eura

Hrvatska je i u 2023. godini bila financijski najovisnija članica Europske unije o privatnim doznakama i osobnim transferima iz inozemstva, koji su lani dosegnuli 7,2 posto hrvatskog BDP-a ili 5,61 milijardu eura, pokazuju podaci Eurostata. Transferi na privatne račune građana uključuju radničke doznake ili druge oblike pomoći, plaće privremeno zaposlenih u inozemstvu te mirovine koje se iz inozemstva isplaćuju ljudima koji borave u Hrvatskoj. Eurostat ističe da su tijekom 2023. godine rezidenti EU poslali u svoje matične države izvan EU 51 milijardu eura, što je povećanje od osam posto na godišnjoj razini Dominirale su doznake iz Njemačke, potom Irske, Nizozemske, Austrije i Slovenije. Uz Hrvatsku Latvija, Luksemburg i Rumunjska bile su najviše ovisne o priljevima osobnih transfera i naknada zaposlenima u EU u 2023. godini. Večernji

gastarbajteri hrvati u inozemstvu novac osobni transferi

Vraćaju se arbajtati

Njemačka više nije obećana zemlja za Hrvate, sve ih se više vraća. ‘Sad se može dobro zaraditi’

Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi. Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475. Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj. Poslovni

gastarbajteri Njemačka posao

Tuđe greške - naša prilika

Njemačkoj su trebala desetljeća da shvati kako demografske i probleme na tržištu rada ne mogu riješiti samo imigranti već i pametna politika

Njemačka je svoje gastarbajtere bila prisiljena uvoziti zbog nagloga gospodarskog uzleta nedugo nakon 2. svjetskog rata, ali i činjenice da je u tom ratu poginulo oko 6,5 milijuna Nijemaca – oko 10 posto prijeratne populacije. Uz golem ekonomski rast naglo se povećavao i broj visokoobrazovanog stanovništva i otvarala su se bolja radna mjesta. Ona su bila rezervirana za Nijemce, a za teške i slabo plaćene, “prljave” poslove više nije bilo domaćih ljudi. Nitko u Njemačkoj u to doba nije ni pomišljao da će pridošli strani radnici trajno ostati – ni Nijemci, a ni sami stranci. I Savezna Republika Njemačka i gastarbajteri pretpostavljali su da će njihov boravak u Njemačkoj biti kratak. Ta pogrešna procjena dovela je do mnogih problema s kojima se Njemačka i danas suočava. Dugoročnu integraciju tadašnji njemački političari nisu planirali niti su osmislili dugoročnu migrantsku politiku. Poslovni

demografija gastarbajteri imigranti

Turistički proizvod

Novac koji gastarbajteri šalju u Hrvatsku premašio zaradu od stranih turista

Naknade hrvatskim radnicima iz inozemstva, a posebice doznake što ih građani zaposleni diljem svijeta šalju u gotovini i neformalnim kanalima svojim obiteljima i prijateljima već godinama imaju na potrošnju i makroekonomsku stabilnost u Hrvatskoj znatno veći utjecaj nego u većini ostalih članica EU. U prva dva tromjesečja radničke su doznake bile ukupno milijardu i 745 milijuna eura, dok je u isto vrijeme prihod koji je država ostvarila od dolazaka inozemnih turista bio milijardu i 494 milijuna eura. To znači da su različitim kanalima naši radnici iz inozemstva u domovinu poslali 351 milijun eura, odnosno 23,5 posto, više nego što su na smještaj, hranu ili zabavu potrošili inozemni turisti. Novi list…

gastarbajteri

Odlazak

Ekonomska migracija bila je dobra za Jugoslaviju, ali ne i za Hrvatsku

Hrvatski ‘gastarbajteri’ u 2017. su u domovinu poslali rekordnih 15,75 milijardi kuna. Iako se ne čini tako, to nikako nije dobra vijest. Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vijest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. 1978. količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51% vrijednosti izvoza jugoslavenske industrije. Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega 15-ak posto izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Deutsche Welle

gastarbajteri

Pismo kući

Gastarbajteri lani u RH poslali 16 milijardi kuna

Rodbini i znancima novi gastarbajteri prošle godine su, prema podacima HNB-a, uplatili rekordnih 15,75 milijardi kuna ili oko 2,1 milijardu eura. To je oko 120 milijuna eura više nego godinu ranije. Još prije deset godina doznake iz inozemstva iznosile su oko 1,3 milijarde eura i nešto veći rast zabilježile su tek 2011. kad su dosegnule 1,5 milijardi eura. Slobodna

gastarbajteri novac

Tko radi, ne more ga jadi

Gastarbajteri, tradicija duga pola stoljeća

‘Izvoz’ radnika za SFRJ je naizgled bio win-win situacija. Kroz odušak emigracije zemlja je smanjivala pritisak nezaposlenih. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju, a država se k tomu riješila i dijela oporbenih bundžija. Ipak, za tadašnju SFRJ odlasci radnika predstavljali su permanentni izvor nelagode. Država koja se nazivala ‘zemljom radnih ljudi’ te koja je svoj legitimitet crpila iz činjenice da je otvorila tisuće radnih mjesta u ekonomiji koja je bila diversificirana kao nikada do tada, najednom se suočila s nelagodnom spoznajom da joj ‘radne ljude’ upošljava inozemni kapitalizam. Stoga se SFRJ tih godina prema ekonomskoj emigraciji ponaša kao bolesnik koji niječe bolest. Te se radnike uvijek optimistički naziva ‘radnicima na privremenom radu u inozemstvu’, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

gastarbajteri

Druga strana rada vani

U Zagrebu otvoreno savjetovalište za upućene radnike

SSSH je otvorio pravno savjetovalište za upućene radnike koji daje informacije radnicima koje je tvrtka poslala na rad u inozemstvo ili su tamo otišli u vlastitom aranžmanu. Riječ je uglavnom o radnicima u građevini koji se zbog straha od gubitka posla potpisuju ugovore štetne po njihova prava ili nemaju načina doći do novca koji im nije isplaćen. Deutsche Welle

gastarbajteri

Milena bauštelo moja

Gastarbajteri: Odakle su iz Jugoslavije odlazili, što su u Njemačkoj radili?

“Republike koje su imale relativno velik udio u broju zaposlenih u Jugoslaviji istodobno su imale i najveći udio u broju migranata na radu u Njemačkoj. Jedan od mnogih faktora koji su pridonijeli takvoj, ipak, protuintuitivnoj situaciji jest da je nezaposlenost čak i u dijelovima tih republika bila velika, ali i da je njihovo stanovništvo u Njemačkoj imalo rodbinsko-poznaničku mrežu uspostavljenu prije rata”, piše Kulturpunkt o gastarbajterima u Jugoslaviji – odakle su odlazili, zašto, što su u Njemačkoj radili i što je država od toga dobivala.

gastarbajteri Jugoslavija migrantski radnici rad

Turski radnici u Austriji: ‘Uplatite nam socijalne i mirovinske doprinose i odlazimo iz vaše države’

Adnan Dincer Austrija gastarbajteri Sebastian Kurz Turska

alt-Yu

Kustos izložbe o gastarbajterima: Oni su prvi bečki underground

Pedeset godina nakon potpisa radnog ugovora sa SFRJ, vreme je da se Austrija u centru grada Beča zahvali jasno i glasno, pred publikom, migraciji koja je doprinela njenom razvoju. Oni su nevidljiva infrastruktura Austrije – kaže Bogomir Doringer, umjetnik i kustos izložbe Ajnhajtclub (‘Klub Jedinstvo’) postavljene u Muzejskoj četvrti u Beču, a posvećene jugo-radnicima, “ženama i muškarcima koji su, tek što su ujedinili i renovirali u radnim akcijama svoju srušenu zemlju, izvezeni vozovima u zemlje sa kojima su ratovali”. Novosti imaju intervju s kustosom.

Bogomir Doringer gastarbajteri

Lova do krova