Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20 - Monitor.hr
26.11.2016. (15:30)

Grize rep

Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

Hrvatska proizvodnja ribe u laganom je porastu i sada se proizvodi 17 tisuća tona, od čega se čak 70% izvozi, najviše u Italiju. Proizvodi se i 4800 tona slatkovodne ribe, no to je tek trećina predratnih kapaciteta. A izvoziti bismo mogli i sve, zbog velikih potreba tržišta EU-a, gdje se proizvodi tek 35% za vlastite potrebe, dok se ostatak uvozi iz trećih zemalja. Prosječan građanin EU-a pojede 20 kilograma ribe godišnje, a Hrvat samo 9 kilograma, što bi se moglo povećati smanjenjem PDV-a na svježu ribu te uvođenjem u prehranu u vrtićima i školama. Večernji.hr


Slične vijesti

14.09. (12:00)

Riblje kosti: Budući lijek ili samo hrskavi zalogaj?

Raos: Ribljim kostima i crvenom plijesni protiv raka

Stari vic o ribljim kostima postaje stvarnost – no ne zbog mentalne prosvjetljenosti, nego zahvaljujući tajvanskim znanstvenicima. Njihovo istraživanje pokazalo je da fermentirane riblje kosti uz pomoć crvene plijesni Monascus purpureus ubijaju stanice raka debelog crijeva. Ključne su četiri aminokiseline (histidin, asparaginska i glutaminska kiselina te prolin) koje inhibiraju diobu stanica i pojačavaju apoptozu. Iako ovo djeluje obećavajuće, autor savjetuje preventivne mjere poput kretanja, prestanka pušenja i konzumacije povrća umjesto oslanjanja na čudesne fermentirane pripravke. Nenad Raos za Bug.

20.06. (10:00)

Tako nemaš problema s kostima

Novost na tržištu: Uskoro stižu ćevapi, kobasice i kulen napravljeni od ribe

Iz Vukovara uskoro stižu proizvodi koje smo dosad jeli napravljene isključivo od mesa, no ovi će biti napravljeni od – slatkovodne ribe. Suvlasnik proizvodnog pogona Panonica tvrtke Istar agro koja će proizvoditi ove proizvode, za Osječku je televiziju rekao da su pokrenuli nešto što je novo na tržištu, prenosi Agroklub, a ćevape, kobasice, pljeskavice i kulen proizvodit će od otkoštenih fileta ribe iz Orahovice. Index

22.04. (16:00)

What is a fish's favorite game? Salmon says!

Losos je najzdravija riba, puna proteina, vitamina i minerala

Meso lososa obiluje proteinima, pa tako na 100 grama spremljenog lososa dolazi 22 grama proteina. Osim toga, prepun je i aminokiselinama te pomaže u održavanju zdravlja zglobova i pravilno funkcioniranje probavnog trakta. Osim toga, sudjeluje u regulaciji inzulina. Od vitamina, prepun je vitamina B, C i E te selena, fosfora, željeza, cinka i magnezija. Konzumacija mesa lososa dobra je za živčani sustav i mozak, srce i krvne žile, mišiće i koštanozglobni sustav. Dobar je za zdravlje očiju, kože i kose te zdrav metabolizam. Uz losos, na popisu zdravih riba našle su se i sardine, inćuni, som, bakalar, pastrva i oslić. (N1)

23.01. (09:00)

Dok sve krene "nizvodno"

Zabrinjavajući pad planktona u oceanima: Klimatske promjene prijete populaciji riba

Analize pokazuju da je sjeverni Atlantik doživio pad od 16-26 % u području planktona, što bi moglo rezultirati padom populacije riba od 38-55 %. Klimatske promjene, porast temperature i nedostatak hranjivih tvari iz dubljih slojeva mora doprinose ovom zabrinjavajućem fenomenu. Istraživanje naglašava potrebu za dubljim razumijevanjem prehrambenih mreža oceana kako bi se razvile inovativne strategije očuvanja mora. (Green.hr)

18.06.2022. (22:00)

Smanjite gas, ribolovci

Riba još samo za bogataše?

Ribari se žale da je sve manje ribe, kupci da je sve skuplja. I jedno i drugo je točno, ali i sporazum Svjetske trgovinske organizacije je daleko od onoga što bi spasilo i ribe i one koji žive od ribe. Jer ribe ima doista sve manje: najviše ribe je ulovljeno još 1996. – oko 130 milijuna tona i od onda je ribe na tržištu sve manje. Nasuprot tome, sve je više mora i ribljih vrsta kojima prijeti izlov i istrebljenje: preko trećine ribljih populacija je izlovljeno već toliko da više nema šansi njihovom prirodnom oporavku, a u samo 6% mora se lovi manje nego što to priroda dopušta. Kad se povežu ove subvencije i izlov, onda je jasno kako je riba sve češće na trpezi samo bogatih. Njemačka je najbolji primjer: negdje do sredine ožujka je u ovoj zemlji na tržnice i trgovine stiglo toliko ribe i morskih plodova koliko se ulovi u njemačkim morima u čitavoj godini. Dakle u ostalih devet i pol mjeseci se u ovoj zemlji istom brzinom jede riba koja je ulovljena negdje na svijetu, a njemačkoj kuhinji riba čak nije niti najvažnija stavka na jelovniku. DW

14.08.2021. (19:00)

Slatka i otrovna

Kod Komiže snimljena riba paun, predator koji uništava skoro sve pred sobom

Riba je fotografirana na dubini od 15 metara, a temperatura mora unatoč toj dubini bila je visokih 24 stupnja, piše Otvoreno more. Fotografirao ju je fotograf Damir Zurub. Radi se o ribi koja je štetna za ekosustav: nedostatak prirodnih neprijatelja, mogućnost cjelogodišnje reprodukcije, brza i efikasna kolonizacija novih područja te visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama ovu stranu vrstu postavljaju visoko na ljestvici invazivnosti. Također, ubod ove ribe je i otrovan. U državama uz Sredozemno more njezina se populacija pokušava kontrolirati, uz poticaje za njezino izlovljavanje i konzumaciju. Meso ove ribe je, kažu gastronomi, vrlo ukusno. Najčešće se može naći u blizini podvodnih grebena i to do nekih 80 metara dubine, ali uglavnom mnogo pliće. Index

24.02.2019. (19:30)

Plaćamo Dodatno Više

Smanjen PDV – pojeftinili samo meso i voće, ostalo poskupjelo

PDV na svježe meso, ribu, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene je od 1. siječnja smanjen s 25 na 13 posto, da bi cijene voća u siječnju pale za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto, a sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije. Povrće je bilo 1,4 posto skuplje, mlijeko, sir i jaja 1,6 posto, riba 1,2 posto. Prvi plan

19.05.2018. (11:06)

Zašto ne jedete više ribe?

Projektom "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi" HGK želi dići potrošnju ribe u Hrvatskoj

Više je razloga zašto je ovo dobro. Prvo riba je zdrava, osim što je mljac. Drugo Hrvati ju premalo jedu, u prosjeku jednom tjedno,10 kilograma po stanovniku, dvostruko manje od europskog prosjeka. I treće sektor ribarstva lani je ostvario izvoz ribe vrijedan 144 milijuna eura, što čini 10% ukupnog izvoza prehrambenih proizvoda iz RH, te izvozni suficit od 46 milijuna eura. A imamo savršeno čisto more. I PDV bi mogao biti niži od 25%, Mađari su u cilju dizanja potrošnje početkom godine spustili PDV na 5%. > HGK. Večernji

01.05.2018. (09:30)

Prehrana bogata tjesteninom i rižom povezana s ranijom menopauzom – čak godinu i pol ranije žene koje se tako hrane uđu u menopauzu, s druge strane prehrana bogata ribom odgađa menopauzu, za čak do tri godine