Hrestonija: Može li takva zemlja postojati? - Monitor.hr
15.12.2019. (17:30)

Život na sjeveru

Hrestonija: Može li takva zemlja postojati?

Velimir Šonje imao je priliku razgovarati s bivšim estonskim premijerom Taaviom Roivasom, a kći mu je jedan semestar Erasmusa provela na arhitekturu u Tallinnu. To ga je potaklo na razmišljanje o ‘Hrestoniji’, zemlji koja bi kombinirala najbolja obilježja Hrvatske i Estonije. Zanimljiva je i usporedba studiranja Šonjine male ‘Mate Hari’ između Hrvatske, Belgije i Estonije.


Slične vijesti

04.06.2023. (13:00)

Joj, netko me promatra

“Oči” oklopnjaka: Gledaju kroz zid i daju sliku od 360 stupnjeva

Estonsko-hrvatski startup Defensphere, koji izrađuje rješenja na tržištu obrambenih tehnologija, terenski je testirao svoj sustav Vegvisir u sklopu demonstracije tehnologije poboljšane situacijske svijesti za posade oklopnih vozila na suvremenom bojištu u organizaciji Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Predstavljanje i demonstracija sustava Vegvisir održala se u petrinjskoj vojarni i okolini. Vegvisir je namijenjen oklopnim vozilima čijoj posadi omogućuje vidljivost bojišnice od 360 stupnjeva i provjeru okruženja bez izlaska iz vozila. S pomoću videonaočala koje se stave na glavu članovi posade imaju pregled mješovite stvarnosti okruženja, a uz to mogu prepoznati objekte udaljene i do 10 kilometara. Ovo je prvi sustav namijenjen oklopnim vozilima koji za vizualizaciju koristi FPV videonaočale. Poslovni

 

 

23.06.2022. (11:00)

Bolje da nismo znali za ovo

NATO-ov plan za tri baltičke države u slučaju ruskog napada: “Izgubi pa nakon 180 dana – oslobodi”

Kaja Kallas rekla je novinarima kako su postojeći obrambeni planovi NATO saveza za tri baltičke države: dopustiti da budu pregažene prije nego što ih se oslobodi nakon 180 dana, prenosi Financial Times. Estonija bi bila izbrisana s karte svijeta i Europe, a povijesno središte njezina glavnog grada Tallinna sravnjeno sa zemljom u skladu s trenutačnim planovima NATO-a za obranu zemlje od bilo kakvog ruskog napada, izjavila je estonska premijerka. Upitani o komentarima premijerke Kallas, dužnosnici NATO-a rekli su da “Savez ima planove za odvraćanje prijetnji i obranu svih saveznika”, ali da “nikada ne ulazimo u operativne detalje”. Jutarnji

08.09.2021. (22:00)

Ajmo, kopipejst

Digitalni sumit održan po 4. put u Estoniji. Zašto baš ondje?

Transformacija estonskog društva počela je inicijativom u obrazovanju prije više od dva desetljeća kad se Estonija obvezala da će za svaku učionicu osigurati računala. 2000. godine slobodan pristup internetu ugrađen je u estonski ustav kao temeljno ljudsko pravo. Danas se internetom koristi više od 90 posto stanovnika Estonije. Putem interneta moguće je glasovati, a to je pravo na prošlim izborima iskoristilo 47 posto građana koji su izašli na izbore. 99 posto ljudi tim putem predalo svoju poreznu prijavu. Za potpisivanje dokumenata ovdje ne morate čekati u redu, uveden je digitalni potpis, a njegovim uvođenjem vlada godišnje uštedi oko 2 posto novca iz proračuna. Zahvaljujući online uslugama prošle godine ušteđeno je 1400 godina rada koje bi za obavljanje istog posla bile potrebne jednom državnom službeniku… HRT. Više o digitalnom sumitu u Tallinnu na služenim stranicama, a na YouTube su uploadane sve govorancije. Evo Charlesa Michaela, predsjednika Europskog vijeća koji govori o digitalnor revoluciji u Europi.

15.05.2020. (11:30)

Not over till it's over

Slovenci prvi u Europi proglasili kraj epidemije

Slovenska vlada na jučerašnjoj je sjednici proglasila kraj epidemije koronavirusa, no kako i dalje postoji mogućnost širenja zaraze na snazi ostaju restriktivne mjere, piše Novi list. Prilikom ulaska u Sloveniju više nema karantene. Litva, Latvija i Estonija također su otvorile svoje granice, pa će njihovi državljani moći slobodno putovati unutar triju baltičkih zemalja, dok će za putnike iz drugih država biti obavezna samoizolacija od 14 dana, piše Jutarnji.

10.12.2019. (22:30)

Kuže

Zašto su estonski učenici među najboljima u svijetu

1. Estonija postavlja visoke kriterije svakom djetetu i daje im resurse za školovanje – prijevoz, knjige i školska hrana su besplatni, dok učitelji imaju visoke plaće
2. Učitelji imaju autonomiju u podučavanju i mogu odabrati svoj pristup, sve dok poštuju kurikulum
3. Estonija je među prvima stavila digitalne vještine u kurikulum

harset=”utf-8″>

04.03.2019. (09:30)

Liberali osvojili izbore u Estoniji, veliki uspjeh ekstremne desnice

Reforma, najveća liberalna stranka u Estoniji, pobjednica je nedjeljnih parlamentarnih izbora sa 30 posto glasova i imati će 35 od 101 mjesta u parlamentu, pet mjesta više nego u sadašnjem sazivu. Euroskeptična stranka krajnje desnice EKRE više je nego udvostručila svoj rezultat s prošlih izbora prije četiri godine sa 17,7 posto glasova i 19 zastupnika, 12 više nego dosad. Index

23.05.2018. (23:11)

Tko se vozi taj i troši, čemu karta

Besplatan prijevoz za sve Estonce

Svi će se Estonci moći od 1. srpnja besplatno voziti u svojim lokalnim autobusima, što su dosad mogli stanovnici glavnog grada Tallinna još od 2013. godine, a zato jer su vidjeli da se to isplati. Veli neki šef Estonac: “Dobra je stvar da najviše koristi od toga imaju oni s nižim i srednjim primanjima, no besplatan javni prijevoz stimulira pokretnost i bogatijih. Jednostavno više odlaze u restorane, barove, kina pa konzumiraju više domaćih roba i usluga.”. Večernji

23.05.2018. (00:19)

Mapiranje ljudi

Estonija formira bazu DNK podataka stanovnika

Estonija radi na formiranju baze podataka s genetskim podacima 11,7% stanovnika s ciljem poboljšanja prevencije kroničnih bolesti. Projekt su pokrenuli ove godine, a državu stoji oko pet milijuna eura. Projektom će se obilježiti stogodišnjica postojanja zemlje. Ambiciozan plan omogućit će i uspostavljanje genetskih karata s osobnim analizama genotipa za 100.000 dobrovoljaca. Večernji, News.com.au

19.01.2018. (22:30)

Umreženo društvo

Estonija – digitalna republika koja bi trebala biti primjer Hrvatskoj

The New Yorker je proglasio Estoniju najambicioznijim projektom tehnološkog državništva danas. Uobičajene usluge vlade poput legislative, obrazovanja, zdravstva, glasanja, oporezivanja, policijskih poslova, pravosuđa i bankarstva digitalno su povezane jednom platformom, čime je povezana cjelokupna nacija. Digitalizacija štedi godišnje 2 posto društvenog proizvoda, upravo kolika su izdvajanja za obranu primjerne članice NATO-a. Dakle, obranu od moćnog susjeda, kako ističe bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves, dobiva besplatno. Hrvatska bi iz takve uštede mogla dobiti borbene avione, koji su nerijetko predmet prijepora. Večernji

14.11.2017. (12:22)

Javna rasprava

Estonija nas pita: Kako treba oporezovati Google?

Tijekom svog predsjedavanja Europskom unijom Estonija je otvorila mnoga zanimljiva pitanja. Između ostalog, pokrenut je upitnik za građane o tome kako bi trebalo pošteno oporezovati digitalne gigante (javna rasprava traje do 3. siječnja 2018.). Pritom nije isključena opcija poreza na globalne profite ovih firmi. Dosad se toleriralo da ove kompanije osnivaju sjedišta u europskim poreznim oazama, poput Luxembourga ili Irske. Bilten