Horori su nam zapravo korisni. Znanost je objasnila zašto - Monitor.hr
Subota (22:00)

Malo adrenalina nekad nije na odmet

Horori su nam zapravo korisni. Znanost je objasnila zašto

Ljudi vole krimiće i horore, true crime dokumentarce, crnu kroniku i često uspore kad se voze pokraj automobilske nesreće. Ovaj fenomen dobro je istražen u psihologiji i poznat je pod nazivom “morbidna znatiželja”. To je pojam koji opisuje ljudsku sklonost istraživanju i promatranju sadržaja povezanih s opasnošću, smrću, nasiljem i drugim negativnim aspektima života, često iz osjećaja fascinacije i potrebe za razumijevanjem nepoznatog. Ova vrsta znatiželje nije nužno patološka, već se može smatrati prirodnim psihološkim fenomenom koji ljudima pomaže da se nose sa strahovima, da se pripreme za moguće opasnosti te da bolje razumiju granice vlastitih emocionalnih doživljaja i reakcija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index


Slične vijesti

01.09. (14:00)

Tiha jeza

Vražja kupka: Kandidat za horor godine, iako to zapravo ni nije horor

Ako od „Vražje kupke“ očekujemo da bude punokrvni horor koji vrvi od nadnaravnih elemenata, nasilja, strave i užasa, na krivom smo tragu, ali to smo i mogli pretpostaviti od dua Franz-Fiala jer je kod njih ono stravično češće u implikacijama, a nasilni aktovi, ako ih ima, dolaze naglo, traju kratko i ostavljaju posljedice. I ovdje je to slučaj: užas se gradi atmosferom, realistično groznom, te implikacijom okljaštrenih unutarnjih života likova zarobljenih u prostoru, vremenu, nasušnim potrebama i vjerovanjima, od službenih do labavih narodnih. Film zbog toga bolje funkcionira kao duboka i, opet, veoma realistična psihološka drama, te kao svojevrsni film paradigme koji u „elevated” hororu kao podžanru nikako nije strani pojam. Lupiga