Hong Kong najkonkurentnija ekonomija svijeta, Hrvatska među posljednjima - Monitor.hr
01.06.2016. (10:33)

E, ali šišamo Venecuelu skoro duplo!

Hong Kong najkonkurentnija ekonomija svijeta, Hrvatska među posljednjima

Hong Kong se popeo s drugog na prvo mjesto liste najkonkurentnijih ekonomija svijeta, Švicarska s četvrtog na drugo, a SAD je pao s prvog na trećo, prema najnovijem izvještaju Svjetskog centra za konkurentnost. Među prvih 10 slijede još Singapur, Švedska, Danska, Irska, Nizozemska, Norveška i Kanada. Hrvatska s 51 bodom (prvih 10 država ima od 90 do 100 bodova), zauzima 58. mjesto od 61, iza su još Ukrajina, Mongolija i Venecuela (ovdje cijela lista). Od država iz okolice Slovenija je 43., Mađarska 46., Rumunjska 49., Bugarska 50. Al Jazeera Balkan, Forbes


Slične vijesti

21.11. (13:00)

Konkurentno, a ništa konkretno

Šajatović: Kad netko spomene konkurentnost, osuši se jedno drvo

Tko danas, od nogometa do nacionalne ili europske politike, izlaganje započne s ‘moramo biti konkurentniji‘, čast iznimkama, zapravo nema što inovativno i primjenjivo poručiti. Konkurentnost je postala pojam iza kojega se najčešće skrivaju zastarjelo znanje i neambicioznost. Prema OECD-ovoj definiciji, konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robu i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. Slobode i ravnopravnosti na tržištu odavno nema, pa je i koncept konkurentnosti postao beskoristan.

Već samo stavljanje konkurentnosti u naziv dokumenta zapravo pokazuje neambicioznost Europe u odnosu na druge globalne igrače. Cilj je preopćenit. I krajnje nemotivirajući. Kao što je teško zamisliti da će ozbiljan trener doći u svlačionicu prije utakmice i pokušati igrače motivirati rečenicom u stilu: ‘Danas moramo biti konkurentniji nego prošle subote!‘, tako ni europski lideri neće motivirati poslovnu zajednicu u EU-u pokušajem galvanizacije pozivanjem na nužnost veće konkurentnosti. Miodrag Šajatović za Lider.

16.06.2020. (16:30)

Mongolijo, gledaj nam u leđa!

Hrvatska među posljednjima na ljestvici konkurentnosti

Hrvatska je na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja na 60. mjestu od 63 analizirane ekonomije (isto kao lani). Najlošiji smo u tri područja: tržištu rada, poslovnom upravljanju te stavovima i vrijednostima, najbolji po kvalificiranoj radnoj snazi, pouzdanoj infrastrukturi i visokoj razini obrazovanja. Prvi na ljestvici u Singapur, Danska, Švicarska, Nizozemska, Hong Kong. RTL

09.10.2019. (09:30)

Crompetition

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

U ovogodišnjem Izvješću o globalnoj konkurentnosti Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstava svijeta što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila. Rangiranje za ovo izvješće temelji se na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije, a hrvatski skok dogodio se ponajviše zahvaljujući makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. N1…

29.05.2019. (14:30)

Žablja perspektiva

Singapur najkonkurentnija zemlja svijeta, Hrvatska među posljednjima

Singapur je ove godine istisnuo SAD s prvog mjesta globalne ljestvice konkurentnosti, prema Institutu za razvoj poslovnog upravljanja (IMD), a zahvaljujući naprednoj tehnološkoj infrastrukturi, kvalificiranoj radnoj snazi i poslovnoj učinkovitosti. Hrvatska se popela za jedno mjesto na 60. poziciju, od sve skupa 63 države. Prvih deset još popunjavaju Hong Kong, SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar. Index…

27.12.2016. (09:29)

Mali korak za Hrvatsku

Što nam vrijedi rast BDP-a od tri posto kad i dalje zaostajemo

Unatoč izlasku iz recesije i ubrzanju gospodarskog rasta, Hrvatska i dalje ozbiljno zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe (EU10), pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Naime, RH je 2005. godina bila razvijenija od prosjeka EU-a 10, dok 2015. zaostaje čak 17%. Rast koji ostvaruje u posljednje dvije godine očito je prespor i rezultira daljnjim odmakom od prosječne razvijenosti EU-a 10 i od EU-a 28 te time Hrvatska ove godine postaje druga najmanje razvijena članica EU-a 28, nakon Bugarske, ističu u HGK. T-Portal

28.09.2016. (09:25)

Nešto između Urugvaja i Jamajke

Hrvatska za tri mjesta napredovala na svjetskoj listi konkurentnosti

Švicarsko je gospodarstvo i dalje najkonkurentnije u svijetu, dok je Hrvatska na listi konkurentnosti 138 zemalja napredovala s lanjskog 77. na 74. mjesto, po WEF-ovom izvješću (ovdje, [pdf]). Po elementima, plasman Hrvatske poboljšan je po faktoru makroekonomskog okruženja, visokog obrazovanja, efikasnosti tržišta roba, efikasnosti tržišta rada, veličini tržišta, poslovnoj sofisticiranosti, a pogoršan u području zdravlja i osnovnog obrazovanja, razvoju financijskog tržišta, tehnološkoj spremnosti i inovativnosti. RTL vijesti

06.07.2016. (21:31)

Hrvatska stagnira u ICT konkurentnosti – nalazi se na 54. mjestu

04.07.2016. (10:17)

Ih, stignemo to do ručka

5 mjera za jačanje konkurentnosti i gospodarstva u Hrvatskoj

Pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo, po preporukama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW):
1. Politika plaća utemeljena na suradnji i dogovoru socijalnih partnera
2. Ulaganja u reformu obrazovanja, kao doškolovanja i prekvalifikacija
3. Spretnije povlačenje novca iz fondova Europske unije
4. Smanjenje “loših kredita”, osnivanje “bad” banke
5. Interna devalvacija radi dizanja konkuretnosti. Jutarnji

11.06.2016. (09:58)

Zna šta moramo znat

Bruxelles: 10 mjera za veću zaposlenost i konkurentnost

Europska komisija jučer je usvojila program Deset mjera za bolju osposobljenost Europljana koji bi trebao povećati zaposlenost i konkurentnost te gospodarski rast u Europi (o čemu, naravno, postoji program), a naglasak je stavljen na – vještine, njihovo razvijanje i bolje iskorištavanje (i o vještinama postoji cijela čitaba…). S druge se strane ponavljaju potrebe tržišta za radnicima s određenim kvalifikacijama. Među mjerama je omogućavanja niskoobrazovanim odraslima da dođu do razine srednjoškolskog obrazovanja, bolje iskorištavavanje postojećih vještina, probiranje boljih kandidata među migrantima i izbjeglicama, promicanje poduzetništva… Jutarnji