Hoćemo li uskoro zaista jesti burgere iz laboratorija? - Monitor.hr
09.01.2018. (07:46)

Za okoliš

Hoćemo li uskoro zaista jesti burgere iz laboratorija?

Meso košta okoliš 1,5 tonu CO2 godišnje (po osobi). Ako se ne želimo odreći jedenja te namirnice, rješenje za spas planete moglo bi biti laboratorijsko meso. Ono ima potpuno jednak okus i izgled ‘originalnog’ mesa, koje nije GMO već nastaje iz matičnih stanica životinje. Proces njegovog nastajanja kopiran je iz medicine, u kojoj se desetljećima koristi za razmnožavanje ljudskog tkiva. Na ovaj je način moguće proizvoditi sve dijelove mesa životinje koji se koriste za ljudsku ishranu, a tekstura, okus i izgled postižu se kultivacijom matičnih stanica. Znanstvenici koji ga proizvode zovu se biohakeri, piše Novi list. Prvo takvo meso u trgovinama mogla bi biti piletina, piše Motherboard.


Slične vijesti

Srijeda (14:00)

Genetski otključano

Genomski podaci pod napadom: NGS postaje nova meta hakera

DNK sekvenciranje sljedeće generacije (NGS), ključan alat moderne biotehnologije, postaje nova meta kibernetičkih prijetnji, upozoravaju istraživači iz Portsmoutha. Genomski podaci mogu biti iskorišteni za nadzor, diskriminaciju pa čak i bioterorizam. Zlonamjerni softver kodiran sintetičkom DNK, AI manipulacije i fragmentirana zaštita povećavaju rizike. Potrebna je hitna, interdisciplinarna suradnja za razvoj sigurnih protokola i sustava obrane. Ovaj “poziv na uzbunu” ističe važnost predviđanja napada koji još ne postoje – jer DNK, ako procuri, ne možeš jednostavno promijeniti lozinku. Bug

23.11.2017. (16:48)

Sam svoj kunić

Ispovijest: Zašto sam si ubrizgao netestiranu gensku terapiju?

Tristan Roberts je prva osoba na svijetu koja si je u pokušju izlječenja sama u tijelo ubrizgala netestiranu, eksperimentalnu gensku terapiju pa je onda još taj događaj prenosio na Facebooku (gledala i njegova mama, iako kaže da nije bila oduševljena). Roberts je 28-godišnji programer bez obrazovanja u medicini i genetici, te je član rastuće zajednice biohakera – pokreta koji spaja biologiju, medicinu i genetiku, nastao van sveučilišta i farmaceutskih kompanija. Znanstvenici i bioetičari kažu da je njegov postupak “riskantan”, “zastrašujući”, “van pameti”, dok on odgovara “mi možda riskiramo, ali nismo glupi”. Roberts ima HIV, a prije dvije godine je prestao uzimati konvencionalne antiretroviralne lijekove jer ne želi cijeli život biti na lijekovima nego se želi izliječiti. Zato je uzeo ovu terapiju – tekućinu s bilijunima plazmida, dijelova DNA koji bi trebali potaknuti stvaranje antitijela N6 koje, u laboratorijskim uvjetima bar, neutralizira 98% virusa HIV. BBC