Nesanica, apneja, mjesečarenje, prekidi sna…, samo su neki od poremećaja spavanja s kojima se mnogi susreću. Istraživanja su pokazala da čak 10 posto populacije pati od nesanice, a to znači kako je ona vrlo važan javnozdravstveni problem. Loše spavanje utječe na svakodnevno funkcioniranje, dovodi do smetnji raspoloženja ili koncentracije. Poremećaji spavanja predstavljaju rizik za razvoj demencije, depresije, kardiovaskularnih i malignih bolesti te povećavaju rizik od infektivnih bolesti. Duljina spavanja i naš individualni cirkadijani ritam određeni su genima, ali i brojni vanjski faktori mogu djelovati na duljinu i kvalitetu spavanja. Stres, konzumacija stimulusa poput kave, energetskih pića, marihuane i nikotina te upotreba ekrana prije spavanja mogu odgoditi uspavljivanje te dovesti do učestalog buđenja i površnog spavanja. Vrlo je važno osigurati dobre uvjete za spavanje, važno je da je soba u kojoj spavamo mračna, zvučno izolirana, a temperatura između 18 i 20 stupnjeva. Bitno je da su madrac i jastuk udobni, da nas ne bude bolovi radi neudobnog kreveta. Revija HAK