Gubitak stabala po državama

Drveni dioksid

Gubitak stabala po državama

Ethiopia has planted 350 million trees in less than a day to tackle deforestation https://t.co/mF1k53pA7R #environment pic.twitter.com/8v7lnfAqM9

— World Economic Forum (@wef) September 26, 2019

Deforestacija je odgovorna za preko 15% globalnih stakleničkih plinova.

šume

Šumarska drama sa sretnim završetkom

Suše, invazivni potkornjaci i monokulture smreke doveli su do ubrzanog propadanja šuma u Njemačkoj, no rješenje je na vidiku

Nakon poraza Njemačke sredinom 1940-ih saveznici su naredili zemlji da plati reparacije – dijelom i u drvnoj građi. Prema procjenama, za ovu namjenu posječeno je i do deset posto cjelokupne njemačke šume. Kako bi to nadoknadili, njemački šumari su sadili posebno jednu vrstu drveta: smreku. Stabla smreke rastu brzo i uspravno, što ih čini idealnim za proizvodnju drvene građe. Smreke su i dalje jedno od najčešćih stabala u Njemačkoj. Međutim ove monokulturne šume nisu baš gostoljubive prema drugim biljkama i životinjama – imaju znatno manji biološki diverzitet od mješovitih šuma s različitim vrstama drveća. Smreke, koje su ranije zasađene zbog brze proizvodnje drva, nisu otporne na sušu i štetnike. No, stručnjaci vide priliku za obnovu. Planiraju saditi mješovite šume s vrstama otpornijima na klimatske promjene, poput bukve i hrasta, kako bi stvorili otporniji i raznolikiji ekosustav koji može izdržati izazove budućnosti. Index

smreka šume

Drvo bi nam trebalo biti prvo

Od 1900. godine do danas područje veličine SAD-a potpuno je lišeno šuma, isto toliko je nestalo u zadnjih 9 tisuća godina

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Ako se šume nastave smanjivati ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne. Zašto su važne? Jer ljudima osiguravaju dovoljno zraka za disanje tako što apsorbuju CO2 i proizvode kisik. Isto tako služe kao prirodni filter za pitku vodu. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda… DW

drveće šume

Šumu posadi, ali i glavu iz pijeska izvadi

Studija: Šume valja obnoviti, ali to nije rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index

drveće emisije štetnih plinova klimatske promjene šume

Da drveće priča, reklo bi hvala

Ove sezone zabilježen najmanji broj šumskih požara u zadnjih deset godina

Od požara ove godine sačuvali smo 94% više hekatara šuma nego prethodnih godina, a iz Hrvatskih šuma ističu kako je kampanja “Nemar je prva iskra” urodila plodom. Zabilježena su čak 203 požara manje nego prošle godine. Pogledamo li rekordnu 2017. godinu u kojoj je opožareno čak 48.449 ha šume, ove sezone uspjeli smo požare suzbiti na samo 1.049 ha. Svi ovi podatci pokazuju kako je nužno informirati građane o pravilnom postupanju u prirodi, kao i nastaviti provoditi protupožarne aktivnosti cijele godine – rekli su iz Hrvatskih šuma, ovim putem izrazivši veliku zahvalnost građanima. Green

Hrvatske šume ljetni požari šume

Sad. kome je to utješno

Šumski požari doprinose zagrijavanju, ali blokirajući sunčevu svjetlost dimom dovode i do rashlađenja

Procjenjuje se da su samo 2020. šumski požari u Kaliforniji poništili 16 godina smanjenja emisije stakleničkih plinova u ovoj američkoj saveznoj državi. Međutim, nisu svi učinci šumskih požara na klimu tako dugotrajni. Niti svi proizvode zagrijavanje. Blokirajući sunčevu svjetlost i privlačeći dodatne kapljice vode koje posvjetljuju oblake, dimni aerosoli mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir, što dovodi do lokalnog hlađenja u nižim slojevima atmosfere. Ovaj učinak hlađenja obično traje samo dok kiša ne ispere aerosole natrag na zemlju. Ipak, kako se šumski požari povećavaju, čak i ti privremeniji učinci proširuju svoj doseg i trajanje. Na primjer, sezona požara u Australiji 2019./2020. proizvela je široko rasprostranjeno zahlađenje izazvano dimom koje je moglo utjecati na nedavni “trostruki pad” u vremenskom obrascu La Niña, pokazuju istraživanja. Index

klima klimatske promjene požari šume šumski požari vulkani

Nemar je prva iskra

Hrvatske šume objavile spotove: Ovako nastaju šumski požari

Stručnjaci procjenjuju da su čovjek i njegov nemar glavni uzrok čak 90 posto požara pa Hrvatske šume kampanjom žele osvijestiti građane i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Protagonisti promotivnih spotova su obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je požar s katastrofalnim ishodom. Hrvatske šume ističu da pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće ili plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera. Index

Hrvatske šume požari šume

Smanjivanje zelenila

Finske šume u velikim problemima: Zaraženo stotinu stabala

Šume u Finskoj ovih su dana izložene velikoj smrtonosnoj prijetnji. Posebna vrsta kukca izaziva ljuštenje kore i opadanje iglica s grana, a šume se suše diljem zemlje. Rezultat je to klimatskih promjena zbog kojih smrekov potkornjak odlazi sve sjevernije i ubija sve više stabala. Podsjetimo, tajge u Finskoj za planet su značajne jednako koliko i amazonska prašuma. Potkornjak većinom napada smreku, jednu od najčešćih vrsta drveća u Finskoj, buši koru i ondje polaže jajašca. Tako ubija drveće jer zaustavlja dotok vode i hranjivih tvari do viših grana stabla. Ekstremno topla ljeta izravno pogoduju potkornjacima. Imaju manju smrtnost, razmnožavanje je brže. Green

šume

Wood Wide Web

Biljke međusobno komuniciraju, uče, rješavaju probleme, a smanjuju i stopu kriminala

Croatian forestry photography exhibit at the World Forestry Center - oregonlive.com

Zanimljivo je kako biljke na više razina utječu na nas ljude. Istraživači tvrde da se stopa nasilja, agresije i kriminala smanjuje sadnjom drveća. U New Havenu povećanje krošnji drveća od 10% povezano je sa smanjenjem nasilnih zločina od 15%. Slični rezultati zabilježeni su i u Baltimoreu, s padom od 12% svih zločina na otvorenom za svakih 10% povećanja krošnje drveća. Zaključak je sljedeći: ljudi okruženi zelenilom u sukobima češće koriste razum nego nasilje. 24sata

biljni svijet šume utjecaj na ljude život u gradovima

Lako zapaljivi svijet

Tri načina na koji se mogu spriječiti veliki šumski požari

Sve duža sušna razdoblja su razlog zbog kojih su šume tako lako zapaljive. Munje, ali i podmetanje vatre pričinjavaju sve veće štete. Kontrolirana ili „naložena” vatra u hladnijim mjesecima je jedno rješenje. Tako se može pobrinuti za to da se smanji količina zapaljivog drveta, koje se u ljetnim mjesecima može pretvoriti u velike vatrene stihije. Druga metoda su dronovi, a negdje i sateliti kojima se prati širenje požara. Još jedan način za sprječavanje šumskih požara u budućnosti je pošumljavanje. I to ne onim vrstama koje su „domaće” u tim predjelima, već onima koje su tipične za nešto toplije predjele, tamo gdje vladaju veće temperature. DW

klimatske promjene požar šume

Uzeli su si maha, bogme

Island obnavlja šume koje su uništili Vikinzi

Kako pronaći izlaz iz šume na Islandu? Ustanite. Tako glasi stari islandski vic o oskudnim šumama ove zemlje, a kao i većina viceva, sadrži malo istine. Island je predivno mjesto, ali šume pokrivaju svega dva posto kopnene površine i obično su relativno male. No, to nije uvijek bio slučaj. Kad su prvi Vikinzi stigli na Island prije više od jednog tisućljeća, zatekli su nenaseljeni krajolik s obiljem brezovih šuma i drugih šuma koje se protežu između 25 i 40 posto otoka. Stara narodna priča tvrdi da je u to vrijeme Island bio prekriven šumama, između planina i obale. Zašto su šume nestale? Naime, Vikinzi su počeli sjeći i spaljivati islandske šume radi drva, te kako bi oslobodili prostor za obradivo zemljište i pašnjake. Island radi na tome da to popravi i povrati svohe izgubljene drevne šume. Obnavljanje autohtonog drveća na otoku moglo bi značajno utjecati na problem erozije tla, na primjer, smanjenjem oluje s prašinom i poticanjem poljoprivrede. Također bi moglo poboljšati kvalitetu vode i pomoći u smanjenju ugljičnog otiska Islanda. Green

Island šume

Drveni dioksid