Grb kao opća podloga, karta RH i kuna motivi na kovanicama eura, centi pripali Tesli i glagoljici

Komisija za novac predložila je da se na hrvatskim kovanicama eura, kada zemlja bude primljena u eurozonu, nađu šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, na dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice. Tečaj po kojemu bi se provela konverzija ne bi smio biti nepovoljniji od već utvrđenog pariteta od 7,5345 kuna za euro. Večernji…

uvođenje eura

U Trst po uvoznu robu

Jergović: Zašto nakon uvođenja eura odumiru zagrebačke tržnice?

Sredina i kraj listopada oduvijek su bili najuzbudljivije tržničko razdoblje u godini. Vrijeme je to kada se kiseli kupus, pa iz unutrašnjosti krenu FAP-ovi i tamići, do vrha puni odrubljenih kupusovih glava. Na tržnicama bi sredinom listopada svud naokolo bila i brda jabuka i krušaka, uglavnom starih sorti, dobrih za trap i za zimsko skladištenje. I bilo bi, naravno, na sve strane i grožđa. Sve do nedavno, na zagrebačkim je tržnicama bilo i domaćih jabuka, i dalmatinskog grožđa, kao i onog groznog kontinentalnog grožđa, koje nazivaju izabela. Bilo je svega čega i bilo i nekad, samo manje, oskudnije i nekvalitetnije.

Odumiranje zagrebačkih tržnica započinje u vrijeme kada dva-tri dominantna lanca prehrambenih trgovina preuzimaju cjelokupno tržište. Turistička monokultura sasvim je pokorila Dalmaciju, poticaji (mahom lažni i fiktivni) u poljoprivredi dodatno su korumpirali male proizvođače, iz Slavonije odavno na tržnice ne dolazi više ništa ili skoro ništa, a uvozna roba sa tržničnih štandova sve brojnijih nakupaca ne razlikuje se od robe u Konzumu, u Sparu ili u Plodinama. U osnovi, radnim danima sve manje je razloga da pođemo na tržnicu, pijacu, placu. A petkom i subotom, s tržnice, pijace, place vraćamo se razočarani. Miljenko Jergović

euro kolumne Miljenko Jergović tržnice uvođenje eura

Nespremni i needucirani za promjene

Zašto banke ne nude fiksne kamate za cijelo vrijeme otplate?

Ulaskom u eurozonu nije nestao samo tečajni rizik već su kreditorima širom otvorena vrata da na međunarodnom tržištu kupuju zaštitne mehanizme od neželjenih promjena kamatnih stopa. U prijevodu, banke mogu ponuditi fiksnu kamatnu stopu na stambeni kredit na cijelih 30 godina i pritom sebe (odnosno svoj portfelj) zaštititi u slučaju da cijena novca na tržištu odstupi (bude bitno niža) od one koju naplaćuju klijentu. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) poručuju da prepreka za fiksiranje kamata za duga dospijeća više nema, no lopticu prebacuju na bankare. U prijevodu, na bankama je upravljanje rizikom, a regulatorov je posao da procijeni rade li to zadovoljavajuće. Poslovni

banke fiksiranje kamata za duga dospijeća uvođenje eura

Analiza Intercapitala

Tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca

Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u. Istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje. Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Tportal

EU Hrvatska svjetsko gospodarstvo uvođenje eura

Psihološki fenomen zvan: iluzija novca

Paradoks nakon uvođenja eura: Osjećamo se siromašnijima, ali smo spremni više trošiti

Nikola Erceg, psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pojasnio je paradoks da se nakon uvođenja eura osjećamo siromašnijima, ali smo istodobno spremni više trošiti. “To je rezultat psihološki zanimljivog fenomena koji se zove iluzija novca. Javlja se pojava da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca, odnosno na cifru, na broj koji vidimo, nego na stvarnu realnu vrijednost, odnosno koliko možemo kupiti novcem. Može se dogoditi kad sjednu plaće u eurima, da će ljudi prvi put vidjeti znatno manju brojku nego što su navikli, neki i troznamenkastu, i može doći do subjektivnog osjećaja siromaštva. A cijene u trgovinama činit će nam se manjima, bit će osjećaj da je proizvod bolja pogodba. To može biti opasno u početku zbog malo iracionalne potrošnje zbog tog efekta. Bit će pogrešaka, no naučit ćemo što znači vrijednost u euru”, rekao je Erceg. Tportal

Hrvatska iluzija novca uvođenje eura

Hrvatski mindset: Uvijek je kriv onaj drugi

Kako domaći političari i mediji tumače tko je odgovoran za poskupljenja nakon uvođenja eura

Zamaskiraju li svi poskupljenje u euro, građani se neće oporaviti godinama - Večernji.hr

Nalazi i dojmovi sukobljavaju se izrazito burno. Kao viđenja jetija, Gospe, svemiraca – ova tema se u medijima uporno održava na anegdotalnoj, neobaveznoj razini… Analitičar Vojković, ljubitelj atraktivnih paralela iz tzv. oba totalitarizma, imenuje tipskog ovdašnjeg protagonista – homo balkanikus. Slično geografsko-mentalitetno očitanje poduzima i komentator Jutarnjeg lista Viktor Vresnik: u trgovačkom dizanju cijena on prepoznaje “posljednji trzaj balkanske iskonske gramzljivosti u Hrvatskoj”. Nije ga omelo saznanje da su najveći trgovci ovdje ipak stranci. O pohlepi, kao motivu trgovaca koji su digli cijene, progovorio je i sam naš premijer Andrej Plenković, dodajući izraze – bezobrazno, profiterski, prevarantski. Isti moralistički diskurs preuzeo je kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača. U korist trgovaca, doduše, ali svejedno. Bar je zabavno: u rukama države on vidi bič, mač, malj, tim redom, dok su biznismeni “plahi kao srne”. Novosti

Hrvatska mediji poskupljenje uvođenje eura

Lov u mutnom

Uvođenje eura: Hrvati su još jednom pokazali da koriste svaku priliku za stvaranje osobne koristi

Šibenski - Građani bijesni zbog poskupljenja nakon uvođenja eura: 'Pazite, jedno jaje je 0,7 eura! Pet kuna!?'

Kaos u prvim danima uvođenja eura kao službene valute i dramatična poskupljenja koja su izazvala burnu reakciju javnosti – a potom i oštre riječi iz Vlade praćene ‘ponudom koja se ne može odbiti’ trgovcima od kojih se očekuje vraćanje cijena na razinu od 31. prosinca – kratkoročne su okolnosti koje će se vrlo brzo normalizirati. Ali i dovesti do povećanja plaća, smatra politički analitičar i komunikacijski stručnjak Jerko Trogrlić. Tportal

Hrvatska poskupljenja uvođenje eura

Problem je u kovanicama centa

Zagrebparking objasnio poskupljenje nakon uvođenja eura: Problem je u aparatima!

Naime, zbog nemogućnosti prihvata i očitanja kovanica niske mase (od 1, 2 i 5 centa) u parkirnim automatima, Ministarstvo financija poslalo je 7. studenog 2022. uputu jedinicama lokalne i područne samouprave da se sukladno članku 15. Zakona o uvođenju eura može primjenjivati matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale, od kojih je druga decimala uvijek nula.

Parkiranje po satu u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 12 kuna (1,59 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,60 eura (12,06 kuna).
Parkiranje po satu u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 5 kuna (0,66 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,70 eura (5,27 kuna).
Parkiranje po satu u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 2 kune (0,26 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 0,30 eura (2,26 kuna).
Parkiranje po danu u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosilo 10 kuna (1,32 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 1,30 eura (9,79 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 1. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 180 kuna (23,89 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 23,90 eura (180,07 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 2. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 90 kuna (11,94 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 11,90 eura (89,66 kuna).
Komercijalna tjedna parkirališna karta u 3. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 32 kune (4,24 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 4,20 eura (31,64 kuna).
Komercijalna mjesečna parkirališna karta u 4. zoni je do 31. prosinca prošle godine iznosila 200 kuna (26,54 eura), a od 1. siječnja ove godine iznosi 26,50 eura (199,66 kuna). Tportal

parkiranje poskupljenje uvođenje eura Zagreb

"Prvi put da je jedna europska država istog dana pristupila i eurozoni i schengenskom prostoru"

Reakcije stranih medija na uvođenje eura u Hrvatskoj i ulazak u šengensku zonu

Slobodna Dalmacija - Podigla se rampa! Hrvatska je ušla u Schengen, pogledajte atmosferu na graničnom prijelazu, obilježilo se simbolično... Evo kako su zadnji putnici pozdravili policajce

Francuski dnevni list Le Monde je ulazak Hrvatske u eurozonu stavio u kontekst jednovalutnog bloka, postavljajući pitanje: “Ima li još uvijek smisla imati 347 milijuna stanovnika koji dijele istu valutu u području gdje se razlike u bogatstvu kreću od koeficijenta jedan do šest?” Ističe kako se iz perspektive europskih čelnika ulazak Hrvatske doživljava kao odličan politički signal i djeluje kao dokaz da je jedinstvena valuta još uvijek privlačna, sedam godina nakon što ju je potresla ozbiljna kriza. “Kao dokaz ovakvog političkog pristupa, Hrvatska ne ispunjava u potpunosti pristupne kriterije. Iako se smanjuje, njezin dug doseže 70% BDP-a u odnosu na ciljanih 60 posto. Inflacija, koja načelno ne bi trebala premašiti prosjek triju zemalja s najnižom inflacijom za 1,5 postotnih bodova, u Hrvatskoj je tu razinu dosegla tek u travnju”, piše reporter Le Mondea Eric Albert. Jutarnji

Hrvatska ulazak u Schengen uvođenje eura

Falit će mi medo

Kuna odlazi u povijest i postaje građevni materijal

Zbogom, kuno: Petsto milijuna komada novčanica odlazi u rezališta - Portal grada Kaštela

Nakon što građani polože sve kune u banke, bit će ih dovoljno da se njima poploči 50 kilometara autoceste ili označi put od dna do vrha Mount Everesta. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno kao građevni materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Novčanice, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a ne mogu se ni spaliti zbog boja koje mogu onečistiti okoliš. Nakon uvođenja eura ostat će i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja. “Kad se uvede euro, u optjecaju će biti jednaka količina novca kao kad je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, pojasnio je izvršni direktor Sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu. Green/24sata

Hrvatska kovanice kuna novčanice uvođenje eura

"Što se pojedinačnih poskupljenja tiče, isticali smo kako nije u razmjeru da je nova cijena toliko viša od inflacije"

Nakon uvođenja eura Slovencima je bilo teško razumjeti vrijednost nove valute, da jedan apoen nije više nešto sitno

Slovenija je prije 16 godina uvela euro. I tada i sada tamošnju nacionalnu udrugu potrošača (Zveza potrošnikov Slovenije – ZPS) vodi Breda Kutin. “Situacija u kojoj se Hrvatska nalazi uoči uvođenja eura znatno je složenija od one koju je imala Slovenija. Puno je problema s cijenama energenata i hrane, a koliko vidimo iz daljine, neke su cijene nerazmjerno porasle još prije uvođenja eura. To će svakako biti izazov za Hrvate jer će vidjeti što je kod vas skuplje, a što jeftinije u usporedbi s drugim zemljama”, pojašnjava Kutin. Na pitanje što je najviše poskupjelo, a što najviše pojeftinilo u Sloveniji nakon uvođenja eura Kutin kaže: “Definitivno je najviše pojeftinila tehnička roba. Što se tiče malih stvari kao što su kava i parking, one su definitivno otišle gore. I frizeri, oni su poskupjeli 2-3 puta.” Slobodna

Hrvatska Slovenija uvođenje eura