Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
06.08.2019. (17:30)
Čestitka iz Bruxellesa
Gradovi 2018. povukli 314 milijuna kuna iz EU, najviše Komiža i Rijeka
Lanjski je iznos triput veći nego onaj iz 2017. kad je povučeno 89 milijuna kuna, prošle je godine, usto, ugovoreno 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., lani je gradova koji su povukli novac iz EU bilo 97, godinu ranije 75, a rekorder je Komiža s povučenih 2.505 kuna po stanovniku, slijede Pleternica s 1.222 kune, Lipik s 1.157 i Opuzen s 1.117 kuna (Rijeka prva u apsolutnom iznosu, kako pokazuje ilustracija gore). U posljednjih pet godina najuspješniji u povlačenju sredstava je Ludbreg s 554 kune po stanovniku godišnje, drugi su Križevci s 437 kuna. Gradonačelnik.hr…
