Građani se osjećaju iscrpljeni od pandemije i loše spavaju, ali se prilagođavaju - Monitor.hr
16.06.2021. (21:30)

Ništa mi neće ovaj dan pokvarit

Građani se osjećaju iscrpljeni od pandemije i loše spavaju, ali se prilagođavaju

Neki od najvažnijih rezultata 2. vala istraživanja ‘Kako smo? Život u Hrvatskoj u vrijeme korone’:

  • Psihički iscrpljenima od pandemije osjeća se 40% građana, a tjelesno njih 22%, dok se njih 35% osjeća istrošenima od nošenja s pandemijom.
  • Oko 25% građanki i građana izvještava o jakoj ili izrazito jakoj depresivnosti, anksioznosti i stresu.
  • Gotovo 50 % sudionika istraživanja ima značajno narušenu kvalitetu spavanja, a 20% njih barem povremeno koristi farmakološka sredstva za spavanje.
  • Građani su umjereno zadovoljni životom i osrednje optimistični u pogledu budućnosti.
  • Dvije trećine sudionika (66.7%) procjenjuje da se dobro prilagođavaju drugačijem načinu života.
  • Gotovo 80% sudionika smatra da postoje dvostruka mjerila vezana uz pridržavanje mjera.

Slične vijesti

29.11. (13:00)

Kiša eura, ali i oblaci birokracije... pred Božić

Njemačka dobiva 13,5 milijardi, Hrvatska na redovnoj rati iz EU fondova

Europska komisija isplaćuje nove tranše iz Fonda za oporavak od korone, uključujući 13,5 milijardi eura Njemačkoj do kraja godine. Hrvatska bi ukupno trebala dobiti oko 10 milijardi eura potpore i kredita, dok je Italija, kao najpogođenija pandemijom, predvodnik sa 195 milijardi eura pomoći. Otplata ovog povijesnog paketa potpore trajat će do 2058., a detalji vraćanja dugova još su pod znakom pitanja. Dok jedni broje milijarde, drugi se pitaju tko će to sve na kraju platiti. DW

11.09. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

16.06.2023. (16:00)

I dalje snalazi se kako znaš

Kultura ostavljena na cjedilu – rasprava o premreženosti kulture i zdravlja

O utjecaju koji je trogodišnja pandemija imala na kulturni sektor napisano je mnogo, a o njenim posljedicama zasigurno će se pisati još i više s odmakom koji će omogućiti sustavniju analizu. No ono što je zdravstvena kriza jasno razotkrila bila je nesposobnost formalnih mreža potpore umjetnosti i kulturi da organiziraju smislenu podršku sektoru koji se u kratkom periodu našao na koljenima. Umjesto brzih i provedivih financijskih mjera i programa pomoći, ugroženi pojedinci i organizacije prepušteni su samima sebi pa ne čudi da su solidarnost i skrb “isplivali” kao ključni pojmovi oko kojih se posljednjih godina oblikuje kulturno polje. O temi premreženosti kulture i zdravlja bavili su se i u projektu CultureForHealth. Kulturpunkt

19.05.2023. (21:00)

Ukinuli mjere, ali ne i virus

Covid-19 je u Hrvatskoj ubio više od 18 tisuća ljudi

Pokušajima da se epidemija u Hrvatskoj potiho pošalje u povijest bez smislene javne rasprave o kvaliteti upravljanja najvećom javnozdravstvenom krizom ovog stoljeća odmah su se pokušali okoristiti najaktivniji među internetskim dezinformatorima. Pokušaji da se javna rasprava o Covidu-19 naprasno prekine, za nemali broj rubnih portala koji zagovaraju teorije zajvere, predstavljaju dokaz da su čitavo vrijeme bili u pravu, da su dezinformacije koje objavljuju zapravo točne i da se pokušava zataškati velika zavjera koja stoji u pozadini pandemije. Pandemija, kao što smo već utvrdili, nije okončana. Virus se i dalje širi svijetom, ali uvjeti u kojima se širi više nisu isti: mutirao je u sojeve koji kod zaraženih izazivaju blažu kliničku sliku. Činjenice utvrdio Faktograf

17.05.2023. (21:00)

Dobro bi došlo i Hrvatima, rođeni su mrgudi

Zbog maski zaboravili kako se to radi: Japanci idu na instrukcije smijeha

Ilustracija

Otkako su ukinute preporuke i obveze nošenja maski u određenim institucijama, mnogi ljudi, a posebice oni u zemljama u kojima su pandemijske mjere bile oštrije, kažu da se otkad maska ne skriva njihovu facijalnu ekspresiju ne znaju ponašati u određenim društvenim situacijama. Japanci su otišli korak dalje i idu na instrukcije smijeha da bi opet naučili smijati se bez osjećaja nelagode. Tri godine maski očito su bile dovoljne da neki ljudi zaborave kako se smijati, a japanska trenerica smijeha Keiko Kawano kazala je za Guardian da je sve veći broj onih koji zbog toga imaju kompleks. ‘Pokretanje i opuštanje mišića lica ključ su dobrog osmijeha. Želim da ljudi budu iskreno i svjesno nasmijani radi svog fizičkog i mentalnog zdravlja’, smatra Kawano. Tportal

17.05.2023. (20:00)

Maskenbal savjesti

Nataša Škaričić: Anatomija pandemije

Političke i društvene reperkusije pandemije razmatrat će se desetljećima, dijelom zahvaljujući intenzitetu i zgusnutosti događaja, a dijelom netransparentnosti u političkom djelovanju aktera koji su upravljali krizom. U Hrvatskoj su se slični trendovi debakla interesa za nemedicinske aspekte krize ili pandemijsku biopolitiku, vidjeli na priličnoj nezainteresiranosti javnosti za pitanja ustavnosti upravljanja pandemijom, političkog statusa Kriznog stožera i odluka koje je to tijelo donosilo i pitanjima ljudskih prava u epidemiji i demokratskih procedura u izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Javnosti nije objašnjena politička važnost odluke premijera Andreja Plenkovića da ministar zdravstva Vili Beroš za vrijeme pandemije bude prvi djelomično razvlašteni ministar zdravstva u povijesti, a da njegove ovlasti u bitnome preuzme Krizni stožer kao političko stranačko tijelo koje su velikim dijelom činile potpuno nekompetentne osobe, poput menadžera, financijera… Sam ministar nikada nije bio član Kriznog stožera. Novosti

11.05.2023. (15:00)

Zbogom covidu

Vlada proglasila kraj epidemije

Ukidaju se odluke Kriznog stožera koje su još na snazi o nošenju maski u bolnicama i ustanovama socijalne skrbi, iako ostaje preporuka da ih se i dalje nosi. Osobe koje su imunokompromitirane, koje imaju kronične i respiratorne bolesti, i dalje bi se trebale držati mjera. Osobama koje imaju nekakvu kroničnu bolest i onima koji su imunokompromitirani preporučuje se i dalje da se cijepe. Tportal

21.12.2022. (09:00)

Kindred Spirits

Zapamtili dobrotu: Irci nakon 170 godina uzvratili pomoć indijanskom plemenu Choctaw

Choctaw Chief to visit sculpture that commemorates his nation's generosity during Irish famine

Godine 1847, sjevernoamerički Indijanci iz plemena Choctaw prikupili su 170 dolara, što je tada bilo jako puno novca, i poslali ih stanovnicima Irske u kojoj je vladala velika glad (1845.-1849.). Patnje koje su Irci prolazili bili su poznate Indijancima jer je 16 godina prije toga pleme Choctaw izgubilo tisuće svojih ljudi zbog gladi i bolesti, piše CNN. Godine 2020., Irci su skupili donacije preko GoFundMe kampanje kako bi pomogli indijanskim plemenima tijekom pandemije koronavirusa. „Iz Irske, 170 godina kasnije, dobrota je uzvraćena. Za naše braću i sestre u trenucima kada vam je teško“, bila je jedna od poruka donatora. Prikupljeno je gotovo tri milijuna dolara, uz pomoć društvenih mreža, za hranu, medicinske potrepštine, osiguranje pitke vode… Među porukama donatora bile su: “Iz Irske, s ljubavlju. Pomogli ste nam kada nitko drugi nije”, “Solidarnost Irske”, “Hvala na pomoći tijekom 1800-ih. Želio bih vam dati više, ali izgubio sam posao”, “Priče o dobroti vaših predaka uvijek mi dirnu srce. S osjećajem poniznosti, želim vratiti dug u ovoj maloj mjeri”. Radiosarajevo

01.11.2022. (09:00)

Xi misli da ima rješenje za sve probleme

Kina kakvu poznajemo više ne postoji

Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra

Da, i dalje je to velika zemlja na Dalekom istoku i dalje njome upravlja Komunistička partija, ali ovo je jedna drugačija, centralizirana partija koju kontrolira jedan čovjek, Xi Jinping, predsjednik NR Kine. No, ako se pitate je li to još uvijek zemlja brzorastuće ekonomije čije se društvo otvara, ne samo po pitanju napuštanja politike zero-covid, već i po pitanju demokratizacije društva u cjelini, odgovor je “ne”. Ekonomija kopni, a društvo se sve više i više bori s autoritetom jednoumlja. I ako ćemo podvući crtu pod sve to, takva je Kina opasnija nego ikad. A tu su i trgovinske napetosti između Kine i velikih gospodarstava, poput SAD-a i EU koje također koče gospodarski rast. Kao da to sve nije dovoljno, juan strmoglavo pada u odnosu na američki dolar, a slaba valuta plaši ulagače, potičući neizvjesnost na financijskim tržištima što otežava središnjoj banci upumpavanje novca u gospodarstvo. Lider