Građani o vraćanju obaveznog vojnog roka: Treba discipline - Monitor.hr
27.05.2021. (14:30)

Kad u vojsku pođeš, ljubit ću te ja

Građani o vraćanju obaveznog vojnog roka: Treba discipline

Ministar obrane Mario Banožić najavio je mogućnost ponovnog uvođenja vojnog roka, Dvije trećine građana ga podržava, kaže, uglavnom iz odgojnih razloga. Mlade generacije ne posjeduju gotovo nikakva praktična znanja koja bi mogla zatrebati u vrijeme kriza, ne samo ratnih, nego i u slučaju elementarnih nepogoda, primjerice potresa, gdje su mladi pokazali veliko srce, ali nikakvu obučenost. Večernji, N1…


Slične vijesti

06.09. (19:00)

Tu je Ustav na njegovoj strani

O ponovnoj aktivaciji vojnog roka glasa Sabor, ali predsjednik može spriječiti njegovu provedbu

Prema članku 100., stavak jedan, Ustava, predsjednik Republike Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Međutim, Ustav se dalje ne bavi detaljnije njegovim ovlastima po tom pitanju, izuzev onih da je odgovoran za imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika i da na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir.

U tom pogledu detaljniji je Zakon o obrani pod člankom 7. U njemu se specificira da predsjednik, na prijedlog načelnika glavnog stožera oružanih snaga, i suglasnost ministra obrane, donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske te plan uporabe Oružanih snaga. Milanović je u veljači ove godine u velikom intervjuu na N1 televiziji izjavio iduće: “Vojni rok će biti mrtvo slovo na papiru ako se prije toga ne konzultiraš s Vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga.

Odluke o ustroju i mobilizacijskom sastavu potpisujem ja.” U žaru predstojećih izbora za predsjednika Republike, aktualni predsjednik bi na zadnje prozivke ministra Anušića odgovoriti tako da opstruira provođenje vojnog roka nakon što ga Sabor izglasa te da on postane upravo ono što je i Milanović najavio: “mrtvo slovo na papiru”. Realno, ako mu to onemoguće izmjenama zakona Milanović će se uvijek moći pozvati na Ustav koji ga definira kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Faktograf

24.08. (21:00)

Ma to će se sve u hodu

Đikić o uvođenju vojnog roka: Koliko košta da košta

Ministar obrane najavio je vraćanje temeljne vojne obuke, a za civilno služenje moglo bi se odlučiti tri četvrtine mladića. Najavljene su i goleme investicije u modernizaciju Hrvatske vojske, a u vrijeme deficita proračuna stav je Vlade da na tome nema štednje. Doznali smo da će se raditi o temeljnoj pješadijskoj obuci, koja će trajati osam tjedana i provodit će se u kasarnama u Požegi, Kninu i Sinju, na služenje će biti pozivani muškarci u dobi od 18 do 27 godina, mjesečna naknada trebala bi iznositi 700 eura, a postojat će vjerojatno i neke dodatne beneficije za one koji se odazovu, to jest za one koji ne iskoriste ustavno pravo na priziv savjesti. Tu se otvara niz pitanja, ali Anušić se time ne zamara, jer ta pitanja ionako neće biti u nadležnosti njegova resora. Na primjer, koji su to poslovi u ustanovama socijalne skrbi koje mogu obavljati nestručne osobe i koliko je takvih radnih mjesta uopće upražnjeno? Može li se, na kraju krajeva, silom zakona slati mladiće da četiri mjeseca sudjeluju u građevinskim radovima, u svojevrsnim prisilnim radnim akcijama? Ima još nejasnoća, kaže Ivica Đikić za Novosti.

28.06. (19:00)

Kad u vojsku pođeš, ljubit ću te ja

Oružane snage pripremile modele vojnog osposobljavanja od dva i tri mjeseca

Godišnje oko 18.000 mladića postaje punoljetno, no pozivat će ih se nekoliko tisuća, ne sve. Uostalom, ne mogu svi ni proći liječnički pregled. Motivirat će se služenje obveznog vojnog osposobljavanja, moguće je, kako doznaje Večernji, i da će biti plaćeno kroz naknadu – ona sad za dragovoljno vojno osposobljavanje iznosi 900 eura mjesečno. Još je nekoliko ideja koje se razmatraju. Razmišljaju i da se vojni rok doda u radni staž, a možda i kao prednost kod zapošljavanja. tportal

28.02. (19:00)

Hoćeš u vojsku? Evo ti stan

Fred Matić o vojnom roku: Bolje imati pet dobrih, obučenih i hrabrih ljudi, nego 50 njih koji se boje i koji strah liječe alkoholom

Uvođenje obveznog vojnog roka su slatki snovi desničara. Da je situacija u svijetu sjajna – nije, ali neće pomoći da mladi ljudi od 18 i 19 godina idu u vojsku. Njihov vijek trajanja bio bi manji od jogurta i poginuli bi u prvih 9-10 minuta rata. Podijeliti mladim ljudima koji su trenutačno u vojsci, da ih se stimulira. Također, ministar obrane ne zna gdje je 10 tisuća vojnih stanova samo u Zagrebu. Kada bi tim mladim ljudima u vojsci dali još stanove, tada bi bili dodatno motivirani.  Ako uvedu obvezni vojni rok, procjenjuje da bi na njih 10.000 možda njih 2000 iskoristili priziv savjesti da ne ode na odsluženje vojnog roka. Ja mislim baš obrnuto- njih 8000 bi se pozvalo na priziv savjesti – rekao je bivši ministar obrane za Danas.

25.02. (15:00)

Canon fodder

Vojni rok: Trajat će tri mjeseca, godišnje se očekuje oko 15 tisuća vojno obučenih mladića

Za stvaranje nove mlade vojske odabrana su četiri velika obučna centra, vojarne u Požegi, Sinju, Puli i Bjelovaru, a za još dva rade se procjene. Ročnike će obučavati 650 vojnih instruktora, piše Jutarnji list. U  vojnim krugovima smatraju da su tri mjeseca sasvim dovoljna za vojnu obuku tijekom koje bi naglasak bio na fizičkoj pripremi polaznika te svladavanju temeljenih vojnih vještina. Godišnje bi na raspolaganju trebalo biti oko 17.000 mladića, a očekuje se da bi barem njih 15.000 moglo završiti vojno osposobljavanje, dok bi preostali dio završio na civilnom služenju vojnog roka. Za sada je samo riječ o prijedlogu MORH-a i Glavnog stožera koji tek trebaju usvojiti Vlada i Hrvatski sabor. Index

24.02. (15:00)

Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci

Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova

Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.

Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.

16.02. (15:00)

Sad su se sjetili

Đikić: Vojna (o)buka motivirana je isključivo HDZ-ovim predizbornim pridobivanjem desnih birača

Ako je već tako – ako, naime, sigurnost nema cijenu i ako novac nije problem – tko je branio HDZ-ovoj vlasti da u proteklih sedam godina u svakom pogledu ojačava oružane snage. Vlada je tek proteklih mjeseci počela povećavati vojničke plaće i poboljšavati uvjete vojne službe, ali to je i dalje nedovoljno da bi potaknulo mlade ljude na razmišljanje o vojnom pozivu. Nije učinjeno gotovo ništa da se novcem i drugim beneficijama jače stimulira dobrovoljno pristupanje vojnoj obuci, pa da se iz šireg bazena biraju budući pripadnici profesionalnog sastava oružanih snaga. Da, kupljeno je dvanaest višenamjenskih borbenih aviona, da, doći će više desetaka doniranih američkih borbenih vozila, kao i nekoliko – što doniranih, što kupljenih – američkih helikoptera, ali vrlo je upitno hoće li u roku od dvije godine biti razvijena još jedna, treća, gardijska brigada srednje težine, na što se Hrvatska prije više od tri godine obavezala NATO-u, Ivica Đikić za Novosti.

12.02. (21:00)

Ne možeš izbjeći ni da hoćeš

Vojni rok: najizglednije će trajati tri mjeseca, naknada 700 eura, imaju i alternativu za priziv savjesti

Vrlo je vjerojatno da bi služenje tromjesečnog vojnog roka, ili kako se to sada naziva – obuke, ulazilo u staž, što znači da bi polaznici imali i sva ona prava koja imaju zaposlene osobe. Materijalni uvjeti, kao i staž, trebali bi pripomoći promociji vojnog poziva, odnosno učiniti ga atraktivnijim mladima, smatraju u MORH-u. Veliko pitanje u cijeloj priči o vojnoj obuci je i pitanje priziva savjesti. Pravo na priziv savjesti je, naime, definirano Ustavom i država nikoga ne može natjerati da uzme oružje u ruke i u punom smislu prođe vojnu obuku. No, MORH razmatra alternativu i za takve slučajeve – podučavanju prve pomoći i reagiranja, primjerice, u slučajevima katastrofe, te sličnim vještinama, umjesto nekadašnjeg civilnog služenja vojnog roka. Prije služenja vojnog roka prolazio bi se liječnički pregled i psihološko testiranje. Vojna obuka bila bi obavezna samo za muškarce, dok bi žene i dalje služile samo dragovoljno. Index

26.01. (12:00)

Ratne studije

Centar za mirovne studije: Uvođenje vojnog roka politički spin umjesto stvarnih prioriteta

U predizbornoj godini, tema obveznog služenja vojnog roka ponovno je aktualizirana, izazivajući reakciju Centra za mirovne studije. Sara Kekuš, programska voditeljica Centra, ističe da su izjave o vojnoj obvezi dane u godini izbora sumnjive. Kritizira se politički prostor koji naglašava militarizaciju, dok stvarne prijetnje poput poplava i potresa ostaju nepravedno zapostavljene. Umjesto ratnih prijetnji, Centar poziva na aktivno građenje mira, ističući važnost ljudske sigurnosti i održivog suživota. Osvrćući se na političke odluke, upozorava se da kupnja oružja i političko nasilje ugrožavaju građane više od vojnog roka. (Telegram)

17.01. (19:00)

Ujak Sam te zove

Ministarstvo obrane radi na ponovnom uvođenju vojnog roka, trenutno se razrađuje koncept

Jutarnji list je objavio da je ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite. MORH i Glavni stožer još su prije 6 godina razvijali koncept koji se zasnivao na jednomjesečnom vojnom kampu, u sklopu kojeg bi mlade osobe na dobrovoljnoj bazi nakon završene srednje škole prošle osnove vojne obuke. Bilo je zamišljeno da polaznici prođu rukovanje osobnim i lakim naoružanjem, gađanje, orijentaciju, boravak na terenu, samozaštitu i ostalo već navedeno. iz MORH-a su potvrdili da rade na ideji, ali ne onako kako je jutros obavijestio Jutarnji. Nije poznato ni koliko bi to koštalo, koji bi se vojni objekti trebali urediti i koliko bi godišnje mladih bilo na obuci. Index