Građani i planeta traže 'pravo na popravak' kućanskih aparata i gadgeta - Monitor.hr
25.08.2021. (23:30)

Građani i planeta traže ‘pravo na popravak’ kućanskih aparata i gadgeta

Pokvareni proizvodi poput kućanskih aparata i gadgeta zamjenjuju se novima, umjesto da se popravljaju. Ovo je ujedno ekološko i ekonomsko pitanje, a neke od zemalja EU već su poduzele neke korake kako bi se smanjila količina tog otpada, poput ocjenjivanja proizvoda od 1 do 10 na osnovu cijene, dostupnosti rezervnih dijelova, mogućnosti popravka… No riječ je o proizvodima poput perilica rublja i posuđa, hladnjaka i monitora, dok regulativa zasad ne obuhvaća proizvođače najštetnijeg otpada, mobitela, računala i tableta. TED…


Slične vijesti

15.10. (07:00)

Nije za baciti

Elektronički otpad vrlo je opasan za okoliš, ali brojni se dijelovi mogu ponovno iskoristiti, no reciklira ga se i dalje premalo

Sad smo negdje na oko 40 posto. U Hrvatskoj postoji i mogućnost naručivanja besplatnog odvoza elektroničkog otpada. Pri kupnji novog uređaja, stari bi trebali preuzeti i trgovci. Jer, iz elektroničkog otpada mogu se dobiti vrlo vrijedne sirovine. Ovdje u Strmcu nedaleko od Zagreba prikupljaju se uređaji, koji se zatim odvoze u Viroviticu, gdje se izdvajaju korisne sirovine. Usto, neki bi se elektronički uređaji mogli prije bacanja popraviti. Građani to žele, no popravci su preskupi, zamjenski dijelovi nisu dostupni i sve skupa dugo traje. Na dostupnost popravka obvezuje nas i europska direktiva. HRT

26.04. (16:00)

I ja bih da se vratimo u vrijeme fiksnih telefona, ali mene se ne pita

Čak 68 posto korisnika promijeni mobitel svake tri godine

Prema Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM), u Hrvatskoj je oko 4,5 milijuna aktivnih mobitela, dok je istraživanje HT-a pokazalo da imamo pet milijuna mobitela koje ne koristimo. Brojke nekorištenih mobitela će rasti i predstavljati još veći ekološki i zdravstveni problem, zbog onečišćenja podzemnih voda teškim metalima uzrokovanim odbačenom eletroničkom opremom, pri čemu toksini iz elektroničkog otpada ostaju u organizmu 7-11 godina nakon udisanja. Za svaku zbrinutu i recikliranu tonu elelktroničkog otpada izbjegava se emisija dvije tone CO2, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80 posto manje emisije CO2 od vađenja iz zemlje, u pametnom telefonu su 62 kemijska elementa od kojih se mnogi mogu ponovno iskoristiti, kažu iz T-coma. Tportal

25.03. (15:00)

Previše elektronike je previše

Količine e-otpada rastu pet puta brže nego što se recikliraju

Rekordnih 62 milijuna tona (Mt) e-otpada proizvedeno je 2022. godine, što je povećanje od 82% u odnosu na 2010. Štoviše, predviđa se da će do kraja desetljeća količina elektroničkog otpada porasti za dodatnih 32%, na čak 82 Mt. Uz čak i jeftinu električnu opremu koja sadrži dragocjene materijale kao što su zlato, aluminij i litij, milijarde dolara vrijednih resursa protraćene su zbog nepravilnog prikupljanja i obrade e-otpada, stoji u izvještaju UNITAR-a. Godine 2022. pravilno je prikupljeno i reciklirano manje od četvrtine (22,3%) mase e-otpada. Do sredine stoljeća mogle bi presahnuti globalne zalihe i litija i kobalta koji se koriste u proizvodnji baterija, što dodatno povećava potrebu za pravilnim sustavom recikliranja. Bug

22.04.2023. (14:00)

Elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU

Uz Dan planeta Zemlje: Svaki deseti Hrvat mobitel baca u smeće

Globalni ee-otpad u pet godina porastao više od 20 posto | Visoko.ba

Hrvatska prema zadnjem popisu stanovništva ima 3,8 milijuna stanovnika, a prema najnovijim rezultatima istraživanja koje je Hrvatski Telekom proveo u Hrvaskoj u ladicama hrvatskih građana stoji čak pet milijuna mobilnih uređaja koji se ne koriste. Većina ih čuva za rezervu ili ih planira dati članovima obitelji, no čak četvrtina ispitanika ne zbrinjava mobitele pravilno jer strahuje od krađe podataka. Čak 13 posto ispitanika ne zna gdje ni kako zbrinuti stare mobitele, a 6 posto ih smatra da ih nije praktično zbrinjavati. Međutim, najviše zabrinjava podatak da svaki deseti Hrvat mobitel baca – u smeće. Lider

22.09.2022. (20:39)

Kako bi djecu naučili o recikliranju i ponovnoj upotrebi, nizozemski učenici skupljaju elektronički otpad od vrata do vrata

08.01.2021. (16:30)

Koristi pa vrati proizvođaču

Iznajmljivanje računala umjesto kupovine – pravo rješenje?

Kada bi proizvođači zadržali vlasništvo nad svojim proizvodima, iznajmljivali ih umjesto prodavali, teret recikliranja elektronskog otpada bi sa potrošača, koji često ne znaju što bi sa starim uređajima, bio prebačen na kompanije, koje bi mogle direktno koristiti materijale i dijelove za nove proizvode. Prema posljednjem izvješću, 2019. godine je sakupljeno i reciklirano samo 17,4 posto (9,3 milijuna tona) takvog otpada, dok je ukupno proizvedeno – 53,6 milijuna tona. DW…

04.07.2020. (15:00)

Tehnološki hoarderi

Opasnost elektroničkog otpada

Kühr nas uvjerava kako se zapravo svaki električni uređaj može gotovo potpuno reciklirati – u načelu. Jer često to znači preveliki trošak energije i radne snage da bi se to “isplatilo”. No može se mnogo više: u Europi se već 2019. htjelo doći do cilja reciklirati 65% električnog otpada, no došlo se jedva do 42%. Deutsche Welle

 

01.03.2019. (19:30)

Norvežani proizvode najviše e-opada po stanovniku

Godine 2017. svaki stanovnik Norveške proizveo je 28,6 kilograma elektronskog smeća. No, što se tiče utjecaja na svijet, jedna je stvar ako imaš pet milijuna stanovnika poput Norveške ili nekoliko stotina milijuna (325 milijuna SAD) ili čak milijardu (Kina 1,386, Indija 1,339 milijardi). U 2016. godini u svijetu je proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona hladnjaka, televizora, perilica rublja i drugih oblika elektroničkog smeća, a reciklirana je samo petina te količine. Tportal

18.12.2017. (08:03)

Smeće na struju

Lani rekordnih 45 milijuna tona e-otpada

Elektronički otpad u svijetu je 2016. dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona, ili osam posto više u odnosu na zadnje procjene, objavio je UN. A nije sve za baciti – u odbačenim televizorima, mobitelima i sličnim proizvodima ima i plemenitih metala poput zlata, bakra i platine. Vrijednost tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. bila je 55 milijarda eura. Od ovih 45 milijuna tuna, prikupljeno je i reciklirano samo 8,9 milijuna tona. Brinkwire