Ovdje je PDF Memoranduma o razumijevanju, 24 stranice, koji je prošli tjedan mogao biti samo viđen bez snimanja i bilježenja samo na 15 minuta. (via Jutarnji)
Izgradnja termalnog jezera i lječilišnog kompleksa planirana je na području Blata, a nalazit će se neposredno uz buduću dječju bolnicu i golf igralište. Malo tko zna da je prije više od četrdeset godina u Zagrebu otkrivena topla voda, koja je tada ukazala na bogate izvore geotermalne energije ispod gradskih temelja. Nažalost, taj potencijal dosad nije bio u potpunosti iskorišten. No, situacija se polako mijenja, a Rudarsko-geološko-naftni fakultet je, uz pomoć stručnjaka, pripremio potrebnu dokumentaciju za izgradnju bušotina koje će omogućiti eksploataciju ovog vrijednog resursa. Ovo jezero će biti najveće geotermalno jezero u Europi, i bit će otvoreno poput vulkanskog kratera za kupanje, što će, uz brojne sportske sadržaje, zasigurno privući domaće i strane posjetitelje. Green
Izvješće Državne revizije o financijskom poslovanju Grada Zagreba za 2021. godinu potvrđuje Tomaševićeve navode da je iz prethodnih godina prenesen gubitak ili deficit u poslovanju grada od 966 milijuna kuna, no bez napomene da takav bilans ugrožava financijsku stabilnost grada ili nešto slično. Jedino što bi se iz izvješća revizora moglo navesti u prilog Tomaševićevim ocjenama o putu u bankrot jeste podatak da je gradska uprava u 2021. godini sklopila 20 ugovora o faktoringu zarad prijenosa duga grada prema dobavljačima na novog vjerovnika, poslovne banke i to u ukupnom iznosu od 605 milijuna kuna. I revizija je utvrdila da su rokovi plaćanja zagrebačke gradske uprave pod Bandićem bivali sve dužima, a to se neizbježno nastavilo i u 2021. godini dosegavši prosječnih 85 dana kašnjenja od ugovorenih rokova. Lupa
Dosad je Zagreb imao najveći prirez u državi, a od sljedeće godine imat će najviši porez na plaće. U gradskoj upravi potvrđeno je da će se uvesti najviše zakonom dopuštene stope poreza na dohodak. Vlada je ostavila gradonačelnicima i načelnicima mogućnost da stope poreza na plaću donesu u rasponu od 15 do 23,6 posto za niže plaće i od 25 do 35,4 posto za one koji zarađuju iznad 3981 euro mjesečno kad se ukine prirez. Sad one iznose 20 i 30 posto. U Zagrebu će niža stopa iznositi 23,6 posto i 35,4 posto, što znači da će njima u potpunosti zamijeniti dosadašnji prirez od 18 posto. Te najviše stope su, inače, zakonom dopuštene samo Gradu Zagrebu, tako da ih ne može uvesti niti jedan drugi grad ili općina. Gradonačelnicima manjih gradova je lakše jer im je i prihod od prireza bio manji. Bjelovar i Sv. Nedelja već su prije ukinuli prirez i neće dizati porez. “Bilo kakvo podizanje poreza ne podržavam niti kao čovjek niti kao političar. Kriza dolazi, a Vlada zavlači ruku u džepove građana. Od siječnja sljedeće godine gledat ćemo kako da smanjimo porez na dohodak”, rekao je gradonačelnik Sv. Nedelje Dario Zurovec (Fokus). 24sata
Energetsko siromaštvo manifestira se ili kroz potpuni izostanak pristupa pojedinoj energetskoj usluzi (npr. nedostupnost električne mreže) ili kao nemogućnost kućanstava da podmire troškove povezane s korištenjem pojedine energetske usluge u razini prihvatljivoj po kulturološkim, društvenim i zdravstvenim kriterijima (npr. plaćanje računa za energiju). Grad Zagreb prvi je grad u Hrvatskoj s usvojenim Programom suzbijanja energetskog siromaštva. Zagrebačka strategija uvodi pojam energetskog siromaštva kao specifičnu vrstu siromaštva na koju treba obratiti posebnu pozornost uz dječje siromaštvo te siromaštvo zaposlenih. Zgradonačelnik
Krajem svibnja ove godine, po naredbi Zavoda za zaštitu spomenika Grada Zagreba, uklonjeni su murali na Dolcu akademskog slikara Mislava Lešića. Kako su naveli iz Zavoda, nije dostavljen zahtjev za produženjem njihovog izlaganja. Stepenice koje vode prema glavnoj zagrebačkoj tržnici time su vraćene u standardnu beton-sivu boju. Ovaj događaj lijepo oslikava odnos Grada i njegovih tvrtki kćeri prema uličnoj umjetnosti, vlastitom izgledu i sustavu vrijednosti koji u njemu vlada. Fasade na zgradama, naime, ogledalo su onih koji u njima žive – a one su se u posljednjih desetak godina bitno promijenile. Veći graffiti jamovi, kao festivali ulične umjetnosti, u Zagrebu su zasad stvar prošlosti. Njihovi ostaci, sada već prekrečeni ili blijedi i prešarani od manje kreativnih pojedinaca, ostaju kao spomenik nekom urbanijem vremenu. Index
Dojam da odgovorni za Grad nisu više tipični političari pojačava se gradonačelnikovim dolascima na posao biciklom ili tramvajem. Prisutan je osjećaj da je sve to daleko od “uobičajene politike”: vozni park službenih automobila dramatično je smanjen, a odlaze i sumnjivi “savjetnici” na napuhanim plaćama. Iako mainstream mediji vječno traže dašak skandala, minuli su dani koji su pripadali ljudima imenovanim na radna mjesta zbog stranačke pripadnosti. Renovirano je desetak škola, mnoge druge javne ustanove i pojedine privatne kuće. Započeo je i ambiciozan program proširenja predškolskog odgoja te se trenutno grade četiri od šesnaest planiranih novih dječjih vrtića. Nijedna od značajnijih mjera nove zagrebačke vlasti nije osobito lijeva i sve su daleko od revolucionarnih, ali proizvele su stvarnu razliku u svakodnevnim životima običnih ljudi. H-alter
Preuzimanje kompleksnog i velikog sustava Grada Zagreba je kao da zasjednete za kormilo velikog tankera, broda koji i kad najbolje funkcionira smjer može promijeniti polako i postepeno, ali s tim da tanker kojem smo mi preuzeli kormilo ima potrgane komande, mi pritišćemo gumbe koji ne rade i doslovno se svaki dan moramo spustiti u strojarnicu da bismo kvarove popravljali u hodu. Teško je opisati dubinu posljedica činjenice da je dvadeset godina partikularni interes bio ispred javnog, da je stranačka lojalnost bila glavna kvalifikacija za bilo koji zadatak, do razine da se čistačica u sustavu nije mogla zaposliti bez da je Milan Bandić to odobrio, ali doslovno. Rezultati toga su, ukratko, vrlo slabi operativni kapaciteti, a još gori kapaciteti za koordinaciju i planiranje, jer ljudi u sustavu nisu naučeni raditi autonomno i prema zadanim ciljevima. Nacional
Na današnjoj konferenciji gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević odgovorio je na goruće pitanje odvoza glomaznog otpada te najavio njegovo rješavanje. Pronašlo se kratkoročno rješenje na lokaciji oko Sesvetskoga Kraljevca te će se sljedećih 75 dana glomazni otpad odvoziti onamo, a zbog toga je sklopljen ugovor s tamošnjom tvrtkom. Za drobilice je stiglo pet ponuda, a Jakuševac planira zatvoriti do kraja mandata. Također je naglasio da će se za javne manifestacije poput Adventa raditi javni natječaji te se osvrnuo na potres u Petrinji i obnovu Zagreba. Novi list
Prav etapa radova na mreži vrelovoda počela je 12 svibnja u Dugavama, a nastavit će se i u drugim kvartovima zbog čega isti neće imati tople vode. Nakon Dugava, red je došao na Savicu te je izrađena karta radova kako bi građani lakše znali kad se moraju snalaziti. Radovima se revitalizira jedna trećina, odnosno 68,5 % ili ukupno 227,3 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže, a vrijede 700 milijuna kuna, od čega 421,5 milijuna kuna bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Poslovni dnevnik
Popularni festival Caffe de Matoš koji se prijašnjih godina održavao na Gornjem gradu, a zatim preselio na Mažuranac vjerojatno će ukinuti novi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Razlog je buka na koju su se bunili stanari gradske četvrti Mimara, a po sadašnjim saznanjima festival će se umjesto do 12. rujna održavati do 15. kolovoza. Odbijeni su također festivali Ritam Mediterana i Svijet tanjura na Europskom trgu zbog istih razloga, a u Gradu tvrde da će ubuduće takve manifestacije preusmjeriti na područje Jaruna, Bundeka te Trga Franje Tuđmana. Jutarnji list